Komiške gundule na festivalu mediteranske pomorske baštine u Francuskoj

Piše:

Na festivalu mediteranske pomorske baštine “Escale à Sète” na jugu
Francuske proteklog je tjedna ponovno podignuta komiška ribarska kućica,
a posjetitelji su mogli sudjelovati u gradnji tradicionalnih viških
brodica, kušati komiške specijalitete i poslušati dalmatinsku klapsku
pjesmu.

Komiška
baraka, ribarska kućica koja je nekad služila za soljenje ribe, danas
udruzi Palagruza služi za predstavljanje maritimne baštine a najmlađi
gosti festivala Escale à Sète sudjelovali su u radionicama gradnje
gundule, male brodice koja je služila za veslanje na obližnja komiška
žala.

Djeca su uz pomoć članova udruge iscrtavala dijelove broda u nastanku, potpisivala ih i uz stručno vodstvo pilila.

Komiška sandula ‘Molo Palagruza’, ribarski brod ravnog dna koji je
služio za ribarenje na obližnjim komiškim poštama, u Seteu je dobila
novo jedro koje su također iscrtala djeca u sklopu međunarodnog projekta
‘Paint a future’ kojim ih se potiče na izražavanje vizije svijeta
kakvog žele.

Posjetitelji su mogli vidjeti i već gotove komiške gundule, Jurkovicu
i Lucicu, od kojih je jedna i zaplovila uz bok vezanim jedrenjacima.

Festival ‘Escale à Sète’ najveći je mediteranski festival pomorske
baštine koji se održava u gradu Sète, okuplja oko 300 000 posjetitelja,
više od sto tradicijskih brodova među kojima su i najveći svjetski
jedrenjaci, pedesetak glazbenih skupina i stotinjak izlagača, a
turističke zajednice iz gradova u blizini dovode organizirano u Sète na
desetke tisuća posjetitelja.

Hrvatsku maritimnu baštinu na internacionalnom festivalu Escale à
Sète ponovno su, nakon pauze uslijed pandemije, predstavile komiške
udruge Palagruza i Geopark Viški arhipelag, Cronaves iz Splita i posada
gajete Mila s Prvića.

„Za našu je udrugu ovaj festival značajan jer smo pored podrške
Turističkoj zajednici RH, obnovili naše partnerske suradnje i stvorili
nove kontakte za suradnju s udrugama diljem EU-a koje djeluju na
području očuvanja maritimne baštine“, rekao je Miro Cvitković,
predsjednik udruge Palagruza.

„Gradnju gundule ćemo nastaviti na festivalima tijekom godine“,
najavio je Cvitković i dodao da „iako je naglasak festivala na velikim
jedrenjacima, mi smo najmanjim brodovima, koji su najprigodniji za rad s
djecom, uspjeli privući pažnju posjetitelja“.

Pored brodograditeljskih radionica, posjetiteljima je udruga
Palagruza prezentirala i tradicionalnu gastronomiju. U komiškoj baraci
moglo se kušati brujet, komišku pogaču, pečene srdele i skuše, a za
Uskrs i janjetinu s graškom. 

– Mnogo ljudi privukao je sam miris kuhanja pa su me dolazili pitati
što to kuham i kad će biti gotovo –  rekao je za Hinu glavni kuhar udruge
Palagruza Mate Stanojević – Maltez i dodao da bi ga ljudi nakon
degustiranja tražili i recepte tradicionalnih dalmatinskih
specijaliteta.

U komiškoj baraci spremala se i sušena tabinja, riba iz porodice
bakalara koja se i sprema na sličan način kao bakalar, samo što je nju
dovoljno namočiti svega nekoliko nekoliko sati prije pripremanja jela.
Tabinju je potrebno tri dana držati u soli (salamuri), potom je sušiti
nekoliko tjedana, to je prije festivala napravio ribar Damir Karuza –
Kalambera
i u Seteu pripremio specijalitet.

Izvorni otočki proizvodi Visa predstavljeni su i kroz GEOfood program
koji provodi UNESCO Geopark Viški arhipelag.

– Ponosna sam na odaziv
proizvođača s otoka Visa, posjetitelji su bili oduševljeni našim
lokalnim proizvodima – rekla je za Hinu direktorica Geoparka, Lana
Schmidt
.

Između ostalih proizvoda s GEOfood oznakom, na festivalu su
predstavljeni i proizvodi učenika viške srednje škole  Antun
Matijašević Karamaneo.

– Budući da su i udruga Palagruza i naš Geopark
usmjereni na rad s mladima posebno pohvaljujem naše učenike koji su
uložili veliki trud u pripremu vlastitih proizvoda od rogača – rekla je
Schmidt.

Komiška baraka bila je ujedno i izložbeni prostor fotografija, uzlova
i starinskih ribarskih alata. Fotograf Boris Kragić predstavio je svoju
izložbu ‘Arhipelag otoka Visa’, bile su izložene i fotografije Velimira
Bešića
, a veliki interes pobudili su uzlovi u bocama Damira Višića.

Posebnu notu koja je zaokružila ovu dalmatinsku priču dala je klapa
Kaštelanski pivači, koja je u suradnji s udrugom Palagruza gostovala na
više festivala, a na Escale à Sète dobili su osobni poziv direktora
festivala pošto je čuo njihov nastup na Hvaru.

– Imali smo ovih dana u
Seteu dva do tri nastupa dnevno, a nastupali smo na svim pozornicama
festivala – rekao je za Hinu član klape Ivan Cinotti.

Klapska pjesma mogla se čuti i za vrijeme parade svih sudionika
festivala. Subotnja parada bila je vrhunac festivala, kroz cijeli grad
prošle su skupine sudionika odjevenih u tradicionalne nošnje, svirajući
tradicionalne instrumente i pjevajući tradicionalne napjeve te noseći
svoje zastave.

Mnogo aktivnosti na festivalu bilo je usmjereno na djecu, mlade i
njihova prava, ali i podizanje ekološke svijesti. Tako su recimo na
jednom od nizozemskih štandova mogli učiti kako od pvc vrećica izraditi
uže i vidjeti brod izrađen od reciklirane plastike, a na jednom od
francuskih štandova mogli su od plastičnog otpada izrađivati morske
životinje.

‘Paint a future’ pokrenula je nizozemska umjetnica Hetty van der
Linden
koja potiče djecu da zamisle kist kao čarobni štapić koji može
ostvariti sve njihove snove. U ostvarivanju dječjih snova potom pomažu
umjetnici koji dječje radove nastale u sklopu projekta uključuju u svoje
umjetnine, a nakon što ih prodaju, novac usmjeravaju na ispunjenje
želja potrebite djece.