Article

//www.dalmacijanews.hr/files/6465fda15d796522798b4569/80
Foto: Ivana Ivanović

[UŽIVO IZ BANOVINE] Dva sata se raspravljalo o Dnevnom redu, a onda je nastavljeno - u mirnim tonovima

Gotovo petnaestak minuta trajalo je verbalno izmjenjivanje Matijevića i Željka Domazeta, predsjednika Gradskog vijeća o tome hoće li se o "Small Mallu" raspravljati na idućoj sjednici, u posljednjoj točki vijeća ili na tematskoj sjednici.
14:15 - Nejasno, na prvu, bilo je pitanje Martina Mladena Pauka iz Domovinskog pokreta o mjernim jedinicama.

- Koliko jedan hektar ima metara kvadratnih - rekao je Pauk na čije se pitanje baš prva obratila pročelnica po ovlaštenju Upravnog odjela za komunalne poslove, odgovarajući na sve vijećničke primjedbe o Izvješću o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2022. godinu.

- Neću mu odgovoriti na ovo pitanje jer možda želi aludirati da sam žensko i da ne bih trebala biti pročelnica... - kazala je Grgić.

Pojasnio je Pauk sve kasnije na društvenim mrežama.

- Moje pitanje Bojanovoj pročelnici Leoni Grgić prilikom njene prezentacije godišnjeg izvješća odjela kojeg vodi: "Poštovana pročelnice, možete li nam odgovoriti - koliko jedan hektar iznosi u metrima kvadratnim?"
Odgovor Leone Grgić: "Neću odgovoriti na pitanje vijećnika Pauka jer on sigurno aludira kako ja ne bih trebala biti pročelnica budući da sam žensko."
Ne, gospođo pročelnice, ne aludiram na to da "ne trebate biti pročelnica jer ste žensko." Aludiram na to da dobro plaćena pročelnica nema pojma da je 1ha = 10 000 m2. Na apsolutno svim mjestima u svojem izvješću ste napisali da jedan hektar iznosi tisuću metara kvadratnih umjesto stvarnih 10 tisuća metara kvadratnih, a sukladno tome ste prikazali rezultate svog "rada". Samo na ovom primjeru iznosa sredstava i površina čišćenja splitskih plaža ste cjelokupnoj javnosti demonstrirali elementarno nepoznavanje materije i nedostatak općeg znanja. 
Upitna je i vaša stručnost, jer je zbilja neshvatljivo kako netko tko vodi odjel za komunalu i godinama radi u Banovini ne zna iskazivati površine, što je gradivo trećeg razreda osnovne škole. Prema vašoj računici, po kojoj splitske plaže imaju površinu od 71 hektara, ispada da je pola grada Splita zapravo plaža. Ako krenemo od Bačvica i dođemo do Žnjana, onda se uspnemo do kampusa na Splitu 3 i završimo kod Koteksa, prema vašoj računici - cijelo vrijeme smo na plaži koju revno čiste vaše službe.

Dakle, nema tu nikakvog seksizma i ta vam karta neće upaliti, riječ je isključivo o neznanju i nestručnosti. Sreća naša da gradonačelnik Puljak nije u ruke vaše službe prepustio projektiranje nekakvog parka ili igrališta, jer možda bi Grad Split ušao u granični spor s Republikom Sjevernom Makedonijom.


14:00 - 
HGS-ova Lidija Bekavac je upozorila na problem motora, romobila i bicikla na trotoarima. 

-  Želim ukazati na probleme pješaka na trotoarima, postala je šetnja po život opasna. Skuteri za dostavu su počeli voziti trotoarima.  Nekidan je dijete srušio. Pariz je zabranio vožnju romobila, biciklisti su također tu, a nema biciklističkih traka. Naše Gradsko vijeće ima radno tijelo širokog spektra i da stavi na dnevni red - rekla je.

Za Barbira je povreda poslovnika bila to što je, među ostalim, Bekavac rekla da ne zna voze li vozači iz drugih zemalja tako i na svojim prometnicama.



12:30 - 
Ajmo, ajmo, dragi profesore, nismo u kampanji - rečenica je kojom je odgovor Ivice Puljka, gradonačelnika Splita prekinuo predsjednik vijeća Željko Domazet. Odgovarao je Puljak Damiru Barbiru, SDP-ovom predstavniku glede inicijative da Split dobije status grada - županije.

- Prilikom provođenja projekata u našem gradu često dolazi do blokada odnosno do usporavanja projekata zbog toga što jedan segment projekta ulazi u djelokrug županije. Taj problem imaju i drugi veliki gradovi u RH, ali je on u Splitu posebno izražen jer se nalazi na poluotoku, a pomorsko dobro spada u djelokrug županije pa koncesije na istima daje Splitsko-dalmatinska županija.

Osim toga važno je istaknuti ulogu Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na prometnice, obrazovanje, zdravstvo, socijalne i kulturne ustanove, a i prostorni planovi grada Splita moraju se uklopiti u prostorne planove Splitsko-dalmatinske županije.

2014. godine je gradonačelnik Splita zajedno s gradonačelnicima Rijeke i Osijeka, pokrenuo inicijativu da se status grada-županije dodijeli i tim gradovima. Aktualni gradonačelnik je po dolasku na vlast ponovio slične zahtjeve, a inicijativu su podržali stručnjaci za upravnu znanost sa splitskog i zagrebačkog pravnog fakulteta, Mirko Klarić i Mihovil Škarica. Važnost ovog pitanja potvrđuje i to što se ono iznova pojavljuje, ali nažalost potom pada u zaborav - rekao je prethodno Barbir.

- Naša inicijativa i dalje živi i življa nego ikad, a prava borba za realizaciju inicijative odvijat će na sljedećim parlamentarnim izborima. Sadašnja vlast neće takvo nešto prihvatiti, ali će sigurno biti jedna od važnih tema u kampanji pred izbore... - uzvratio je Puljak i dočekao prekid Domazeta koji je, čini se, nastojao ubrzati tijek sjednice koji je poražavajuće spor.




12:00 - 
HGS-ov Igor Stanišić zanimalo je hoće li kadrovske stanove dati socijalnim slučajevima...

- Pridobili ste javnost na svoju stranu kada ste oduzimanje kadrovskih stanova Mariji Erceg, Igoru Boraski i Ivici Čikešu prikazali kao socijalnu mjeru. Pozvali ste se na listu socijalnih slučajeva, kojima će se navodno dodijeliti 'oslobođeni' stanovi. Odbijam vjerovati da ste to napravili kako bi manipulirali s našim sugrađanima koji su u teškim životnim situacijama. Zbog toga vas pitam hoćete li dati podršku inicijativi za izmjenom Pravilnika o davanju stanova u najam i korištenju kadrovskih stanova, tako da i preostali stanovi odu najpotrebitijima, a ne onima koji imaju mjesečnu plaću veću od 11.000 kuna? - pitao je.

Odgovorila je pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek.

- Nećemo dodjeljivati nove kadrovske stanove, ovi koji su zatečeni u prekršaju nisu ih vratili, tako da nažalost ne možemo ih dati potrebitima. Borit ćemo se za dodjelu najpotrebitijima preko liste prvenstva.


11:45
- Na raspravi o dnevnom redu uvažila se sugestija HGS-ove Lidije Bekavac o povlačenju izvješće KK Splita i HNK Hajduka. Prebacilo bi se za rujan, da bi se napravilo kvalitetno financijsko izvješće s revizorskim.


11:30 - 
Dvosmjeran promet vratit će se u Trajektnoj luci, a radovi će početi već u ponedjeljak - odgovorio je to zamjenik gradonačelnika Splita Bojan Ivošević na pitanje vijećnika HDZ-a Marijana Čelana...

- Jučer nam je došao dopis od Ministarstva mora prometa i infrastrukture uz suglasnost MUP-a. Radovi bi trebali početi u ponedjeljak. Proslijeđeno je Lučkoj upravi kao zadnjoj instituciji jer se tiče dijela ceste u njihovoj nadležnosti. Rješenje je da se skrene lijevo iz Palače i da se riješi pitanje na Istočnoj obali. Tražit ćemo skraćivanje kolodvora za 300 metara - kazao je Ivošević, među ostalim.


11:15 - HDZ se lagano vratio na sjednicu, odmah nakon izvješća gradonačelnika.

11:00
- Nastavlja se zasjedanje, ali bez HDZ-ovih i HGS-ovih vijećnika. Puno pjene i teških riječi - ni za što jer je Davor Matijević, SDP-ov predsjednik na razini grada ipak ostao u vijećnici. Zajedno sa stranačkim kolegom Damirom Barbirom i Mostovim Josipom Markotićem i Tihomirom Galićem. Predlagao je Matijević, bio glasan, a od svega je samo skupio potpise za tematsku sjednicu.


10:45 - A sjednica još nije startala... Oporba je nakratko napustila vijećnicu jer su načine aktualne vlasti proglasili odmakom od demokracije. 


9:15 - Bolje loš projekt nego crna rupa u centru grada, kako valjda najaktualnije pitanje u posljednjih nekoliko dana oko investicije "Small Mall" naziva splitski gradonačelnik Ivica Puljak. A kašun dokumentacije oko slučaja? Projekt na Manušu prate kontroverze od samih početaka, a prava kakofonija vladala je samo u imenima i vlasnicima firme jer je tvrtka “Centar Brač”, koja je od Grada preuzela pravo građenja ugovorom s bivšim gradonačelnikom Ivom Baldasarom, prestala postojati, preuzela je tvrtka "Small Mall", a koja je u zadnje promijenila vlasnika. Preuzeli su je "Best in parking", iza kojega su Austrijanci s proširenim biznisom s uslugama parkiranja u više država. 

- HDZ i SDP su se ujedinili protiv jednog projekta i to se nikada nije dogodilo. Pitam se - je li to stav SDP? Mi ispravljamo njihove greške. Svatko može prosvjedovati i tražiti pojašnjenja, a crna rupa se u centru grada mora riješiti. Nama je u interesu javna garaža, a cijeli projekt smo mi naslijedili od prethodnika. I sada ti prethodnici koji su potpisali sve, nas ruše, ruše ovaj projekt. Ovo se mora realizirati i ovom obliku u kakvom je naslijeđeno. Projekt ne možemo zaustaviti, pred nama su milijunske štete i ovo se u ovom trenutku mora riješiti. Mi smo odblokirali ovaj projekt, a oni nas sada ruše - kazao je Puljak. 

Davor Matijević je, na startu sjednice, predložio da se o tom garažno-poslovnom prostoru, raspravlja jer - samo smo čuli što kažu gradske pravne službe. Neka netko sastavi pravno mišljenje i potpiše ga. 

- Ne želim da se paušalno govori o ovoj problematici, predlažemo da se u roku od 10 dana gradskim vijećnicima dostavi pravno mišljenje o ovome. Ne možemo donositi odluku o budućnosti ovog dijela grada Splita kroz neke paušalne odluke. Kroz povijest je bilo pogodovanje, to se mora priznati, i nakon svega što se događalo, naš gradonačelnik kaže da je sve u redu. Prema pravnom mišljenju, može se ukinuti pravo građenja. A mi sada pitamo gradonačelnika; tko stoji iza ovog mišljenja? Eto, tražimo adekvatne odgovore. Splićane ne zanima prošlost, zanima ih budućnost. Puljak, neka se opredijeli - želi li biti na strani investitora ili na strani građana? Mi u 2023. godini imamo mogućnost napokon ovo riješiti, svi koji ovo žele, biraju interes investitora, a ne interes građana - rekao je Matijević i pred sjednicu.

Gotovo petnaestak minuta trajalo je verbalno izmjenjivanje Matijevića i Željka Domazeta, predsjednika Gradskog vijeća o tome hoće li se o "Small Mallu" raspravljati na idućoj sjednici, u posljednjoj točki vijeća ili na tematskoj sjednici. 

- Uvijek smo bili dobronamjerni i otvoreni da kad kolege predlože, to prihvatimo. Opet ispadamo mi ti oko kojih će se lomiti koplja, ali ja ću biti jasan - ovo je ozbiljna tema, digla se bura u javnosti, postavljaju se s pravom neka pitanja. Ne vidim razloga zašto se mora čekati za tematsku sjednicu o socijali, ako može biti u istom tjednu, tjedan nakon - javio se i Josip Markotić (Most). 

- Znamo što će dogoditi, ako vi nastavite inzistirati... Morat ću žicati potpise, onda ćete tek zakazati i onda mjesec i pol dana će ova tema doći na red. Ovdje je interes građana, nitko nije kriv, ni Ivica Puljak, ali smo svi skupa u ovome. Nitko ne treba skupljati političke poene po ovom pitanju - nastavljao je Matijević koji sada ne optužuje Ivicu Puljka za pogodovanje već - mir, mir, mir, nitko nije kriv. 

- Nitko nas neće obraniti od ove gradske uprave, očito je potrebno organizirati građanski otpor - čitao je u nastavku Tomislav Prljević iz HDZ-a komentar Srđana Marinića iz 2015. godine, sada vijećnika u vladajućoj većini, koji je tada tako opisivao početak gradnje "Small Malla".

Nikako Domazet nije prihvatio da se o Matijevićevom prijedlogu da se raspravlja o problemu "Small Malla", ali nakon konstatacije da je Igor Skoko pet minuta prije početka zasjedanja stavio točku o raspuštanju vijeća, ipak je malo popustio. Bar malo. Sve dok se nije javio Ivica Puljak za riječ...

A onda je HDZ zatražio stanku...

I nije se dogodilo ništa. Domazet je odbio staviti točku na Dnevni red, stvar je kompromisa, kažu, a Puljak se obvezao da će u mjesec dana pripremiti svu dokumentaciju i da će se onda raspravljati o tome. Ali HDZ je predložio da se "Small Mallom" pozabavi i DORH. Kad je Skoko odgovorio da DORH nije savjetodavno tijelo vijeća, a da nije bio slučaj da baš HDZ predlaže da se nečim bavi DORH, ekspresno je stigla replika Jakše Balova (HDZ).

- Svaki put dobijete keksić kad komentirate HDZ. Nitko ni ova stranka nije stavila veo tajne na ovaj slučaj. Ovo nije privatno zemljište da je privatniku dopušteno da radi što hoće. Nema ni t od transparentnosti ne samo ovdje, nego i prije. Ovo silovanje demokracije traje sat i 22 minute. Nakon sat i 22 minute nismo sposobni početi s Dnevnim redom - rekao je Balov.










hr Thu May 18 2023 10:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/647c9b885d796524c98b458c/80
Foto: Twitter EMSC

Dva potresa pogodila BiH, osjetili se i u Hrvatskoj

Prvi potres je bio magnitude 3.2, a idući magnitude 3.3

Dva potresa pogodila su Bosnu i Hercegovinu u 14:42 sati, javljaju na portalu EMSC.

Prvi potres je bio magnitude 3.2, a idući magnitude 3.3.

Epicentar prvoga je bio 4 kilometra od Stoca, a drugoga 13 kilometara od Širokog brijega.

Ljudi javljaju kako se osjetio na širem dubrovačkom području te na području Makarske.


hr Sun Jun 04 2023 16:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/647c8e7e5d7965dcc88b45a7/80
Foto: HGSS Split

Mali heroji pod mentorstvom HGSS Split učili kako čuvati prirodu i pomoći drugima

Uz igru s potražnim psom Venom, djeci se najviše svidio spust preko tirolske žičare

Stanica Split sudjelovala je ove subote u projektu “Mali heroji” koju Lidlovi Okusi zavičaja i Hrvatska gorska služba spašavanja provode za djecu od 6 do 12 godine, kao edukativnu školu u prirodi.

U sjeni stabala na Zvončacu, mnoštvo djece moglo je čuti sve o osnovama spašavanja, o potragama u HGSS-u i potražnim psima, radu s nosilima, a naučili su i kako staviti zavoj, flaster, pomoći sami sebi, ali i svojim vršnjacima u slučaju nezgode.

Uz igru s potražnim psom Venom, djeci se najviše svidio spust preko tirolske prečnice (žičare).

Svoje znanje iskusni HGSS-ovci su rado podijelili s budućim naraštajem koji će jednoga dana zauzeti njihovo mjesto.

hr Sun Jun 04 2023 15:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/647c7a995d7965b4c78b459f/80

Flegmatična je faca bio Ivan Katalinić, među vratnicama miran i siguran, a najviše strpljiv čekajući da na njega dođe "mac"

U Sinju je njegove majstorije među vratnicama prepoznao Marijan Travizi ili bolje kazano Cejo, legendarni junakov tajnik i nazvao ga Banks
Hajduk je te '92. postao prvi prvak Hrvatske, a Dinamo, tadašnja Croatia nije osvojila niti kup jer trofej je ponio Inker iz Zaprešića. Narasle su dogodine i ambicije Hajduka da obrani titulu, ali splasnule su nade kako su stigli prvi vjesnici proljeća, u slučaju Bijelih bio je to juriš trupa Ćire Blaževića prema naslovu, tada trenera Croatije. Glavna akvizicija bio im je Mario Stanić, pridošlica iz Željezničara. U vihoru rata skrasio se u Zagrebu i postao vihor zagrebačkom sastavu dok je Hajduk muku mučio, eto, čak i s Belišćem zbog čega je s klupe odletio Stanko Poklepović.

Novu svježu krv našli su u Ivanu Kataliniću, vrataru i treneru vratara koji je imao te sklonosti trenera - nije to bila tajna. Kate, uzmi ti... govorilo se u kancelarijama Poljuda. I tako, bilo je to dva dana nakon što je otpuhao 42 svjećice na rođendanskoj torti, 19. svibnja 1993. godine, igrali su Hajduk i Croatia prvu utakmicu drugog hrvatskog finala Kupa i Hajduk je pobijedio sa 4:1 u nezaboravnoj atmosferi. Teren su tada prekrili „papelitosi” što ih je Torcida u ekstazi pobacala u znak slavlja i fešte. Stariji će se sjećati da su ti "papelitosi" premijeru na domaćim travnjacima imali šezdesetih godina, kad je na Maksimiru Hajduk s Dinamom odigrao pomirljivih 1-1.

I onako, svojstveno, na juriš i dišpet Hajduk je na pogon Ardijana Koznikua (2), te Joška Jeličića i Marija Novakovića stavio obje ruke na osvajanje Kupa, i zbilja je to bilo prvo Rabuzinovo Sunce što je obasjalo Poljud iako je u revanšu Croatia bila bolja. 

Bio je to početak razdoblja Ivana Katalinića koji je nanizao za kormilom Hajduka 940 dana. Flegmatična je to bila faca, zarana je naučio da od nerviranja, od padanja u stresne situacije, nema koristi. I bio je strpljiv, nikada da zatraži nešto preko reda, jednostavno čekajući da na njega dođe "mac", kako mi to kažemo u Dalmaciji.

- Od malih nogu vezao me balun, posebno po ulici. Kad sam u šestom razredu naglo izrastao, a imao sam već 187 centimetara, na prvenstvu u sedmom razredu, prvenstvu u nogometu, falio je golman jer nitko se nije htio bacati po onim terenima koji su više nalikovali na kakvu njivu nego na travu. U Trogiru iza Kule Kamerlenga je bio jedan dio travnati pokraj gola, što od vlage, što od sjene i tako sam pristao. Meni se još uz to nije dalo trčati. Stric mi je bio trener juniora i na preporuku mog profesora tjelesnog, otišao sam u Slavena. Sve je krenulo s dvanaest godina, a prvu utakmicu igrao sam, jest prošlo puno godina, ali sjećam se - u listopadu 1963. godine. Još doma čuvam registraciju. Juniori Slavena tad su igrali u Dalmatinskoj ligi, proglašen sam najboljim golmanom u ligi i otišao sam sedamdesete u amatersku reprezentaciju Hrvatske gdje sam isto proglašen najboljim golmanom. Iste te godine u lipnju sam potpisao ugovor s Hajdukom - kaže Katalinić koji je već s 18 godina došao na Stari plac iz Trogira. One 1971., šampionske godine Bijelih, upamćene po činjenici da su se domogli naslova prvaka Jugoslavije poslije punih 16 godina, Katalinić je pozirao na skupnim fotografijama kao treći vratar, ali nije debitirao u prvoj momčadi premda voli kazati kako je i kao pričuvni čuvar mreže sudjelovao u trijumfu.

- Moje djetinjstvo je bilo teško, prvo jer mi je otac umro kada sam imao petnaest i ostali smo majka i nas tri brata, a drugo jer je bila velika neimaština, tada nam je majka radila u poljoprivrednoj zadruzi. Međutim, taj sport, taj nogomet me vezao da zaboravim sve drugo. Nikada nisam mislio da ću biti ono što sam bio, niti da ću ići u profesionalce jer sam išao u industrijsku školu, ali dogodila se moja prilika i iskoristio sam je. Završio sam za brodskog strojara, ali sve se nekako čudno posložilo tako da sam ja na kraju škole, tamo negdje u svibnju i lipnju potpisao ugovor sa Hajdukom. Nisam radio ni dana, ali sam tri godine svako drugi dan morao na brodogradilište. I kako sam, eto, bio najstariji od braće, želio sam raditi kako bih došao što prije do financija kako bi se mogla prehraniti obitelj - sjeća se dana kada je sve što je napravio bilo poput sna, dalekog sna.


"Beara me naučio svemu..."

A u Sinju je njegove majstorije među vratnicama prepoznao Marijan Travizi ili bolje kazano Cejo, legendarni junakov tajnik.

- Teren u Sinju bio je travnat, prvi put se tada puštala glazba na terenu i mene je ona toliko motivirala na zagrijavanju da sam branio kao nikad do tada. Tko ne bi. I tako obranim ja par pokušaja, a tajnik sinjskog Junaka, koji je uvijek sjedio na banku iza gola, prozvao me Banks. Banks je tad branio za Englesku reprezentaciju. I ostalo je Banks. Od tada sam i nosio žuti dres, bio je i crni. Imao sam i drugih nadimaka poput Cat, mačka, posebno kad sam igrao van Hrvatske. Kasnije me je i Slaven Alfirević prozvao Ivan Grozni, kad sam igrao kontra Dinama. 

Put domovine čovjeka po kojem je dobio nadimak otišao je Katalinić, potpisao za Southampton, postao tako prvi, a do danas i jedini hrvatski vratar koji je nastupio u najvišem rangu engleskog nogometa, ali Ivan svaki početak vraća na "hajdučke postavke".

- Uspjehe u Hajduku koje je napravila generacija sedamdesetih, nitko neće ponoviti, naročito pet puta osvajanje kupa u nizu, a jednako tako do 1978. nismo nikako izgubili u Beogradu sa Zvezdom i Partizanom. Mislim da su to i bile i ostale najbolje godine Hajduka. A u to vrijeme su treneri imali njuha za sve. Meni je Mladinić samo rekao da za dvije ili tri godine neću biti među brankama, i falio je, ali onda sam imao i trenera Bearu, njega sam naravno najviše slušao, radio je na meni, zapravo me naučio svemu. Pošteno mi je rekao da moram trenirati tri godine da bi postao nešto, premda sam bio treći golman u ekipi. Rekao mi je da ću postati reprezentativac, dok su se neki smijali. I onda sam ga pitao kako je on to znao, a on mi je rekao da je sve ono što mi je savjetovao i govorio naišlo na moje plodno tlo te da sam prihvaćao kritiku i zapravo je tumačio kao nešto dobronamjerno. Cilj mi je bio da postanem reprezentativac da mogu i ja otići van zemlje, što se na kraju i dogodilo kada sam otišao u Englesku. U ono vrijeme to je bio pojam, da ja među tri igrača budem kao stranac jer su u ono vrijeme igrala tri stranca po ekipi. I četrdesetak godina kasnije nema golmana koji je nakon mene otišao u Englesku, da - sjeća se.

Baš kako mu srce jače zaigra kad se sjeti nastupa na Starom placu, nekako posebno odgovornijih kad ti je publika disala "za vratom" jer je fizički bilo sve blizu.

- Sjever je bio udaljen dva metra od publike i sve je bilo skučeno, a i u ono vrijeme ljudi su puno znali o sportu, puno su znali o nogometu i onda je puno bilo teže igrati nego danas. Nisi mogao zavarati, a danas već možeš u nekim stvarima. Vidite i sami da puno ljudi dođe samo vidjeti štimung na stadionu, a posebno oni koji se samo dođu slikati. I nije da podcjenjujem  današnje navijače, ali sve što je onda bilo, toga nema. Navijača je bilo gdje god smo igrali, a i Split je tada prema Beogradu i Zagrebu bio kao selo. Međutim, nas je držala ekipa i dobra klapa. Još kad bi igrali protiv Zvezde, Dinama, Partizana... Volio sam te utakmice. Posebno kad se igralo u proljeće jer nikako nisam volio zimu, a još kad iza utakmice ne požuriš u svlačionicu pa ostaneš bez tople vode. Veselo je bilo...




"Nisam mogao ostati trener ako nisam imao rezultat i trofeje..."

A dok je igrao ili bio trener, gledao je da je Hajduk jači i bolji. Nije kao danas, žalostan je Katalinić, da svi gledaju samo sebe.

- U ono vrijeme rata nije bilo lako. Kad se devedeset i treće smijenilo Poklepovića, tad je Dinamo, zapravo tadašnja Croatia, lako osvojio prvenstvo i ja mijenjam sistem 3-5-2 u 4-3-3 jer sam imao napadače Rapajića i Mornara koji su mogli svima zabiti. Znalo se da ta generacija može puno toga kad smo dobili Dinamo 4-1. Imali smo lošiju obranu, ali smo zabijali puno. Kad smo 1994. godine osvojili duplu krunu, kup i prvenstvo, uspjeh je bio veći jer smo igrali s našim igračima, Zagreb i Dinamo su bili jaki. Nekako godinu dana kasnije su već narasla očekivanja pa je bilo i očekivano da opet osvajamo. I te tri godine na klupi Hajduka, to je bio Hajduk. Nisam mogao ostati kao trener ako nisam imao rezultat i trofeje. 
To je takvo bilo vrijeme, sada je moda neka druga, trenera se ostavlja u sedlu iz ne znam ni ja kojih razloga. I u tradiciji Hajduka bilo je da domaći trener najviše osvaja bez obzira što su dolazili drugi treneri jer stvar je u našem mentalitetu. A sada fali toga da mladi dolaze iz škola, u mnogim školama uopće nema prvenstava, a ni profesori nisu vezani uz Hajduka da bi mogli trenerima nekoga preporučiti.

Nije skroman kad kaže da je u Europi doživio renesansu, u ta dva toliko spominjana nokauta - prvi u St. Etienneu, drugi u Eindhovenu.

- Najveći je uspjeh u klubu kad smo igrali s Ajaxom. Mislim da je ona generacija koja je izbacila moj Hajduk možda bila i najbolja u povijesti Ajaxa. Po nekim je stvarima možda nadmašila i onu veliku generaciju Johana Cruyffa sedamdesetih. Imali smo kasetu od 45 minuta s njihovim prekidima, proučavali smo ih, vidjeli da uglavnom idu na prvu stativu. Ali, to je tako, ipak su nam zabili iz prekida. No, i sam plasman u četvrtfinale je bio svakako velik uspjeh.





hr Sun Jun 04 2023 13:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6474cbcd5d7965f7ab8b45e4/80
Foto: Pixabay

Zamjenica gradonačelnika: "Dubrovčanima i gostima želimo osigurati ugodan noćni odmor"

No sezona i mnogo turista Gradu donose i probleme. Dubrovčanima u posljednje vrijeme najviše smeta - buka
Pred nama je glavni dio turističke sezone koja bi, sudeći prema dosadašnjim rezultatima, mogla biti izvrsna. Dubrovnik u prvih 5 mjeseci ove godine bilježi više od 307 tisuća turista - 46 posto više nego u istom razdoblju lani.

No sezona i mnogo turista Gradu donose i probleme. Dubrovčanima u posljednje vrijeme najviše smeta - buka. Glasna glazba iz kafića i restorana, žamor, koferi na kotačićima koje gosti vuku Stradunom, samo su neki od primjera. Gradska vlast odlučila je problemu stati na kraj.

O tome kako će to utjecati na imidž Dubrovnika kao jednog od naših najpopularnijih turističkih odredišta u HRT-ovom Studiju 4 je govorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.

- Mjerači buke su postavljeni sukladno našoj odluci o kontroli buke iz rujna 2022. na dvije lokacije u ovom trenutku, na Stradunu i na Bunićovoj poljani, dakle na mjestima na kojima se bilježi nešto jači intenzitet buke. Imali smo jedan slučaj prekoračenja razine buke prošli tjedan. Dozvoljena razina je 55 decibela s obzirom na zonu mješovitu, stanovanje i gospodarstvo, kakva je stara gradska jezgra Dubrovnika, tako da će ti mjerači u budućnosti kontrolirati dozvoljene razine, objašnjava Tepšić.

Stanovnicima Dubrovnika i njihovim gostima želi se osigurati ugodan noćni odmor.

- 55 decibela je dozvoljena razina buke s time da je ograničenje za puštanje glazbe u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika do 23.30. To je odluka donesena prije više godina, koja je također regulirana kroz našu odluku o komunalnom redu i odluku o ugostiteljskoj djelatnosti, gdje se zapravo u kafićima treba smanjiti glasnoća glazbe ili je ugasiti u 23.30, upravo zato da bi se omogućio noćni mir stanovnicima, među kojima ima jako puno turista. Oni su neki povremeni stanovnici stare gradske jezgre koji isto u njoj spavaju. Dakle, potrebno je da svi imaju ugodan noćni odmor, dodaje.

Ograničenje se ne odnosi isključivo na Staru gradsku jezgru.

- Ograničenje je na svim lokacijama u gradu Dubrovniku, svugdje gdje žive ljudi i borave turisti. Dakle, jedan limit je potreban i tako stvaramo ugodno okruženje za sve naše, kao što sam rekla, sugrađane i posjetitelje, objašnjava.

Prva je kazna da ugostitelj ostane bez terase na neko vrijeme. A što ako taj isti ugostitelj ponovi prekršaj?

- Pa tada će ostati trajno bez javne površine, što naravno nama nije cilj da sankcijama dovedemo do toga da ugostitelji ne mogu obavljati svoju djelatnost. Ali ponavljam, pravila koja se moraju na neki način poštivati su ono što čine život ugodnim. Svi koji posjećuju Dubrovnik svakako su svjesni toga da je ugodnije i da je logičnije da u destinaciji koju su odabrali za svoj odmor postoji neka pravila i da nije stihija, da nije loše ponašanje, neprimjereno ponašanje i buka. To zapravo narušava ugođaj, kvalitetu boravka. To zaista nije cilj nikome, niti samim ugostiteljima, u to sam sigurna. Svi želimo da našim gostima bude u gradu ugodno, ali jednako tako i da naši stanovnici ostvaruju suživot s turizmom, koji će biti kvalitetan, ustvrdila je Tepšić.

Kaže kako je potrebna komunikacija i dogovor, ali nekad su važne i potrebne sankcije i pravila koja će svi poštivati.

- Ja to ja ne mogu reći. Mi se nadamo da neće jer, kao što sam rekla, ovo je jedan primjer koji je u ovom trenutku bio radikalan i izazvao dosta komentara u javnosti. Mi vjerujemo da se to neće ponavljati. Kao što sam rekla, činjenica je i uvjerena sam, ne samo mi, nego mi svi kao gradska uprava, uvjereni smo da naši ugostitelji žele ono najbolje, a najbolje je da svima bude u Dubrovniku ugodno, bez izgreda, bez incidenata i na kraju bez dizanja javne površine, jer to nikome nije cilj da se događa. Dakle, potrebno je da komuniciramo i da stvari dogovaramo. Nekad su važne i potrebne sankcije, ali prije svega pravila koja ćemo svi poštivati. Dakle, uvijek je riječ o pojedincu. Svaki pojedinac u svom malom životnom okruženju može napraviti puno promjena. Nije zato puno odricanja potrebno, ali je lijepo da mi svi mislimo zapravo da nam je važno da imamo određena pravila, da se u skladu s njima ponašamo, jer to se onda odražava na ukupnu kvalitetu naših života i kao što sam rekla, više puta na kvalitetu boravka naših posjetitelja, ističe.
Kakvo je ponašanje nepoželjno u Dubrovniku?

Proizvode li kotačići na koferima buku?

U medijskom se prostoru pojavila informacija da nekome smeta što se po Stradunu vuku koferi na kotačićima. Je li to opravdani razlog da se netko buni?

- Je li to opravdani razlog da se netko buni je teško reći. Mi smo pojedinci, nije svakome sve prihvatljivo. Bitno je da mi skrenemo našim turistima pozornost, da ipak povedu računa kad vuku svoje kofere po Stradunu. Nije Stradun jedina ulica u Dubrovniku, mi imamo puno poprečnih ulica i onda se taj zapravo pješački promet odvija kroz svih njih i oni svi nemaju drugog načina u ovom trenutku prenijeti svoju prtljagu do svog iznajmljenog smještaja koje je vrlo često i vrlo visoko, treba se popeti stepenicama. Dakle, to je dosta komplicirana situacija i onda puno tih kotačića, puno kofera stvara također jednu buku. Često je takva buka prisutna, upravo kao što sam i rekla u tim najranijim jutarnjim satima kad je buka u gradu prisutna zbog različitih čimbenika, pa onda i zbog kofera.

Mi smo upravo prije nekoliko dana promovirali naš video Respect the City, poštujmo grad koji je dio komunikacijskih aktivnosti našeg cjelokupnog programa Poštujmo grad i u kojemu zapravo pokazujemo što su prihvatljiva odnosno neprihvatljiva ponašanja u Dubrovniku želeći zapravo educirati sve naše posjetitelje na koji način bi u jednom UNESCO- vom gradu bilo poželjno da se ponašaju i vjerujemo da ćemo kroz sve kanale koje smo angažirali doprijeti do svih posjetitelja i skrenuti im na to pozornost.

To je jedan od elemenata našeg programa koji nas vodi prema održivom turizmu, a mi znamo svi dobro, jako dobro zapravo da je trenutno na tržištu kao zahtjev potrošača odnosno turiste upravo održivost kao element koji jamči da ćemo zemlju na kojoj živimo ostaviti svojim generacijama što je moguće da ne bude oštećenu, odnosno da na neki način imamo jedan lijepi suživot turističke djelatnosti kao gospodarstva i života ljudi koji zapravo borave u tim gradovima koji su turističke meke. Jedna od njih je i Dubrovnik
, poručila je  zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.

hr Sun Jun 04 2023 13:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .