Grad Split i Županija splitsko-dalmatinska obilježili Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma predstavnici grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske položili su vijence i zapalili svijeće ispred tvrđave na Gripama. Gradonačelnik Splita Ivica Puljak i zamjenik župana Stipe Čogelja predstavljali su najviše instance.

Obilježavanjem ovoga dana od 2020. godine Hrvatska se pridružila većini zemalja članica
EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na
promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i
njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i
graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja
prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih
režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila
Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23.
kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih
režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja – Međunarodni
dan sjećanja na žrtve holokausta.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu
od 2. travnja 2009. U završnom dijelu Rezolucije parlamenti i vlade
svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i
zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu
te Rezolucije.

Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na
sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se
usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe
od 19. rujna 2019. Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u
točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i
dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s
izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet,
stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje
prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske
vrijednosti na sve.