Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5b6e8ebecb557a244f8b4ccb/80

Roditelji njegovatelji: Napravljen golem propust. Djeci ne prestaje život s 8 godina

“Ljudi su kažnjeni jer su postali roditelji djece s teškoćama u razvoju i baca ih se na naknade, statuse, ali zakon mora biti motivirajuć da se roditelji odlučuju raditi”

Suzana Rešetar, predsjednica udruge Sjena, u Točki na tjedan na N1 komentirala je nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se nalazi u e-savjetovanju, ali i generalno status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj.

- Svi smo bili iznenađeni jer smo slali brojne upite kad će zakon i, kako je rekla Sabina Glasovac, sve je upućivalo na to da on ne može izaći do kraja godine, da će se sve prolongirati za 2023, rekla je Suzana Rešetar i dodala:

- Nakon istupa Sabine Glasovac udruga Sjena dobila je poziv za sastanak s državnom tajnicom gđom Josić i nastala je potraga za nama kako bi se po njenim riječima na ljudski način iskomuniciralo kako će taj dan zakon biti u e-savjetovanju. Roditelji na dopustu su dobili to povećanje, Plenković se nije htio dovesti u situaciju da mu kažemo da je lagao pa je naknada za roditelje, koji koriste dopust do djetetove 8. godine, povećana s 2328 na 4157, ali sve ostalo je netaknuto.

Pojašnjava što donosi novi prijedlog zakona: 

- Dobili smo vrstu satisfakcije što se zakon izvukao našim angažmanom i što se protresao. Osim povećanja iznosa naknade roditeljima na 125 posto proračunske osnovice, napravio se velik propust. Diskriminacija unutar skupine korisnika koji koriste rad s polovicom radnog vremena. Tu se napravio golem propust. Djeci ne prestaje život s osam godina. Ljudi koji rade na minimalcu skraćeno radno vrijeme ostali su uskraćeni. Ukazivali smo na to da moramo misliti što će biti nakon osme godine djetetova života. Većina radi na minimalcu i dio koji treba isplatiti država ostaje na 2328 kuna. Povećan je iznos za one koji koriste skraćeno radno vrijeme za plaćenu brigu do treće godine. Trebalo se dići svima.

Istaknula je da neće odustati od zahtjeva koji nisu ušli u zakon.

Na pitanje što bi bilo nužno uklopiti rekla je: 

- Stalno pričamo o naknadama, a tome se nitko normalan ne veseli. Ljudi su kažnjeni jer su postali roditelji djece s teškoćama u razvoju i baca ih se na naknade, statuse, ali zakon mora biti motivirajuć da se roditelji odlučuju raditi, pa i četiri sata, što sad nije slučaj. Bojimo se da ćemo imati socijalne slučajeve, zaboravljena je skupina koja ima djecu s teškoćama, a živi na minimalcu.

- Uzima se ekstraprofit poslodavcima i daje se najranjivijoj skupini, nadam se da spadamo tu - djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Prije nekoliko godina uzimalo se iz Fonda za zapošljavanje, otelo se pola milijarde kuna osobama s invaliditetom i dalo se poslodavcima za covid-krizu. To je prelijevanje iz šupljeg u prazno, dodaje Rešetar.

Komentirajući Zakon o inkluzivnom dodatku i vjeruje li da će početkom iduće godine biti donesen, Rešetar je istaknula:

- Meni je pitanje o Zakonu o inkluzivnom dodatku najlakše jer nitko od nas ne zna što je to. Vjerujemo da što je taj zakon zna samo gđa Zvjezdana Bogdanović koja ga piše, ako se ne varam, od 2008. godine. Već 14 godina slušamo o tome i Zakonu o osobnim asistentima i ne, ne vjerujemo da će se to dogoditi. U lipnju su najavljivali te zakone. Zakoni su navodno napisani i zapeli su u Ministarstvu financija kod g. Primorca. Opet je pitanje novac. To nije priča od jučer, mi to slušamo gotovo tri desetljeća. Za ovu skupinu nikad nema novca.

hr Sun Nov 20 2022 14:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Sever o inflaciji: "Jedino pravo rješenje je snažan rast plaća i mirovina"

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto

Građani se sve teže snalaze i žive, a jedino pravo rješenje je snažan rast mirovina i plaća, poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku govoreći o inflaciji i blagdanskoj potrošnji.

Osvrćući se na poskupljenje hrane od gotovo 20 posto, koja je realno i veća od same inflacije koja je službeno na 13 posto, Sever je rekao da upravo cijene hrane i pumpaju stopu inflacije.

- To je ono što je najveći udar na kućanstva zbog toga što, što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva, rekao je Sever.

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto, a i znatno više za one koji imaju vrlo niska primanja.

Građani se sve teže snalaze i žive, a na drugoj strani ništa drugo ne pojeftinjuje - dapače, već su prenapregnuti što se tiče stanovanja i energije, upozorio je Sever.

Poručio je da, koliko god to bilo teško, još uvijek treba upravo za najsiromašniji sloj pokušati održati niže cijene prehrambenih artikala.

- Na kraju krajeva, jedino pravo rješenje u svemu tome je jedan snažan rast plaća i mirovina, jer sve mjere bez povećanja plaća i mirovina neće pomoći do te mjere da se lovi taj korak s inflacijom, a neizvjesnost je vrlo velika, bez obzira na lagane optimistične prognoze za sljedeću godinu, zaključio je Sever.

hr Sun Nov 27 2022 20:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5be4735b0e49386c078b4577/80

Studenti u Hrvatskoj na ispitima varaju više od svjetskog prosjeka

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojemu su donesene preporuke visokim učilištima za smanjenje varanja na fakultetima

U Hrvatskoj studenti na ispitima varaju više od svjetskog prosjeka. Pokazalo je to istraživanje o studentskom nepoštenju prezentirano na konferenciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje u petak, piše u nedjelju Večernji list.

Prema dobivenim rezultatima, svjetski prosjek varanja na ispitima iznosi 67,8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi visokih 80,9 posto kada je u pitanju varanje na ispitu te 87,3 posto kada govorimo o plagijarizmu.

O kolikom je odudaranju riječ, najbolje govori podatak da u SAD-u na ispitima vara 4,8 posto studenata, u Kanadi njih 6,4 posto, a u Švedskoj svega 1,1 posto studenata. Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata su kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i sl.

Istraživanje je proveo dr. sc. Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru, koji upozorava da akademsko nepoštenje ima negativne posljedice za društvo i dovodi i do profesionalnog nepoštenja, korupcije, kriminala te zaostajanja u gospodarskom razvoju pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen i veći stupanj akademskog nepoštenja.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol na kojemu su donesene preporuke visokim učilištima za smanjenje varanja na fakultetima. Istaknuto je kako je potrebno jačati edukaciju i studenata i nastavnika o akademskom integritetu te smanjiti prostor studentu za plagiranje rada (npr. promijeniti vrstu rada i/ili osmisliti kreativne zadatke, uključiti studente u istraživanja i sudjelovanja na skupovima i sl., poticati razvoj vještine akademskog pisanja).

Treba smanjiti i mogućnost da nastavniku promakne plagiranje - provoditi stvarnu provjeru rada, smanjiti dužinu rada i usredotočiti se na kvalitetu, pratiti stadije nastanka rada, a ne samo krajnji rezultat – donosi Večernji list.

hr Sun Nov 27 2022 17:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6383984b5d7965bc148b45ce/80
Foto: Ivana Ivanović

[FOTO] Split u kockicama, na Prokurativama se navijalo i uz hajdukove šalove

Pogledajte slike u galeriji.
Nešto kasniji termin druge utakmice Hrvatske ispunio je i Split kockicama iako nije falilo ni znamenja Majstora s mora. Vatrena ekipa skupila se u zoni za navijanje na Prokurativama, a ne manjka dresova, zastava i kockica ni na drugim splitskim lokacijama.

Neumorna Ivana Ivanović donosi fotogaleriju iz centra Dioklecijanova grada...




hr Sun Nov 27 2022 17:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5efa134edaf72d781a8b456f/80
Foto: Pixabay

"Nestašica lijekova u RH je stalno stanje, ali nema razloga za paniku"

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore se osvrnula i na dug države prema veledrogerijama od 5,5 milijardi kuna.
Nakon što je potvrđena nestašica nekoliko važnih lijekova u hrvatskim ljekarnama, građani se s pravom pitaju mogu li se pronaći alternativni lijekovi. Istodobno veledrogerije upozoravaju Vladu da je dug za isporuku lijekova opet narastao na 5 i pol milijardi kuna. Kako izići iz začaranog kruga, HRT je pitao Anu Soldo, predsjednicu Hrvatske ljekarničke komore.

- Nestašica lijekova u Hrvatskoj je stalno stanje. Možda ćemo zbog COVID-a, rata u Ukrajini i svih poskupljenja koja se događaju imati malo više problema s tim, ali vidimo da probleme imaju i neke naprednije i bogatije zemlje, rekla je Ana Soldo.

- Cijelu godinu u Njemačkoj je veliki problem nestašice lijekova. Nijemci su izjavili da imaju 100.000 registriranih lijekova, a nestašica je za nekih 300-tinjak. U Hrvatskoj imamo 15.000 registriranih lijekova, a oko 200-300 lijekova je na neki način nedostupno pacijentima, istaknula je.

Smatra kako bi Hrvatska trebala presložiti pravila oko propisivanja i izdavanja lijekova, kako bi ljekarnici mogli reagirati jednostavnije i brže i pacijentima po prvom dolasku u ljekarnu dati potreban lijek.

- Trenutno je nestašica lijekova za tlak. Imamo ih na 100-tinjak registriranih, ali problem je da ponekad pacijenti moraju prvo otići kod specijaliste, pa onda liječniku obiteljske medicine da mu se promijeni terapiju, rekla je Soldo istaknuvši da nema razloga za paniku.

Osvrnula se i na dug države prema veledrogerijama od 5,5 milijardi kuna.

- Jedino rješenje je da se na neki način država zaduži i plati sve zaostale dugove, kako bi se odnosi postavili kako treba. Veledrogerije, ljekarne, pa i ravnatelji bolnica troše enormno puno vremena na saniranje tog duga. Stalno je neki problem oko isporuke lijekova i to nema smisla. Također, treba promijeniti i način financiranja bolnica. Ako kontinuirano svakih pola godine dajemo nove injekcije u sustav, a ništa se nije promijenilo, onda taj sustav financiranja ne funkcionira, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

hr Sun Nov 27 2022 12:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .