Zemlje zapadnog Balkana,
uključujući i Bosnu i Hercegovinu, mogle bi postati novim članicama
Europske unije odmah nakon 2020. godine ukoliko ozbiljno shvate pruženu
priliku i odlučno provedu tražene reforme, kazao je u subotu u Sarajevu
hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Sudjelujući
na konferenciji o novom pristupu BiH europskim integracijama što ju je
organizirala Paneuropska unija te zemlje, Picula, koji je predsjednik
izaslanstva EP za odnose sa BiH i Kosovom, kazao je kako je BiH bila i
ostat će “stres-test za sposobnost EU da širi svoj teritorij ali i
utjecaj kao zajednice koja dijeli iste vrijednosti”.
Ocijenio je kako bi nova Europska komisija i nova vlast u BiH
trebali otvoriti prostor novom pristupu procesu europskih integracija.
Picula je podsjetio kako je posljednje veliko proširenje EU prije
deset godina dovelo do rasta BDP-a Unije kao cjeline od samo tri posto,
što je jedan od razloga neraspoloženja prema novim proširenjima.
“Kriza je učinila svoje, populistički pokreti su to iskoristili”, kazao je Picula.
Najava predsjednika nove Europske komisije Jean-Claude Junckera
da neće biti proširenja Unije u idućih pet godina po Piculinim riječima
ne smije biti alibi da se ništa ne radi.
“Ništa gore od toga, a pogotovu ne bi bilo dobro da se tako
shvati u BiH”, upozorio je Picula, pozvavši da se bude realan i prizna
kako je vrijeme za veliki posao koji bi mogao biti odgovarajuće nagrađen
već nakon isteka mandata sadašnje Europske komisije.
Vrlo brzo nakon 2020. mogao bi uslijediti novi veliki val
proširenja Unije na zapadni Balkan po uzoru na onaj iz 2004. kada je
primljeno deset novih članica, ocijenio je Picula.
Pretpostavka za to je da se potreba provedbe reformi shvati
doista ozbiljno, što u slučaju BiH znači homogeniziranje cijele zemlje a
ne pojedinih njenih naroda.
Picula je kazao kako ishod izbora u BiH ne treba biti razočarenje
te da novim vlastima treba dati priliku a međunarodna im zajendica
treba nastaviti pomagati.
“Ovo je vrijeme vrlo brutalnog resetiranja međunarodnih odnosa”,
zaključio je Picula pojašnjavajući kako sustav kolektivne sigurnosti
kakav je do sada postojao nema odgovora na pitanje kako spriječiti
“truljenje pojedinih država”, pa ga sada valja promijeniti i
unaprijediti sukladno novim izazovima.
I zastupnica u EP Dubravka Šuica izrazila je nadu kako će vlast u BiH biti uspostavljena što prije.
“Treba učiniti sve da BiH što prije dobije status kandidata (za
članstvo u EU) a onda u reforme malo po malo”, kazala je Šuica najavivši
kako osobno učiniti sve da se to i desi.
Kazala je kako Hrvatska želi da BiH kao i sve druge države zapadnog Balkana postanu članice EU.
Političare u BiH je podsjetila kako je nova Europska komisija
izabrana zahvaljujući dogovoru triju velikih skupina stranaka različite
orijentacije.
“U Hrvatskoj smo Picula i ja na različitim stranama a u EU
zagovaramo iste ciljeve. Treba li boljeg primjera za BiH?”, kazala je
Šuica, koja je i zamjenica predsjednika izaslanstva EP za odnose sa BiH i
Kosovom.
I ona drži kako najava da neće biti proširenja EU u idućih pet
godina ne treba biti shvaćena kao razočaravajuća, jer se nudi “kvaliteta
umjesto brzine”.
Šuica drži kako je u slučaju BiH iznimno važno poboljšati gospodarsko stanje, što će olakšati i rješavanje političkih pitanja.
Slovenska zamjenica u EP Tanja Fajon najavila je kako će i u svom novom mandati biti zagovornica BiH u EP.
Pozvala je da se promijeni način razmišljanja i djelovanja u BiH te da se vlast uspostavi što prije.
“To bi moglo značiti i novo poglavlje u odnosima s EU”, kazala je
Fajon, uz ocjenu kako BiH svakako treba novi ustavni okvir do kojega će
se doći na temelju široke rasprave čija bi kruna bila nova velika
međunarodna konferencija pod pokroviteljstvom EU i SAD.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko
kazao je kako pragmatična, ambiciozna i sadržajna strategija za izlazak
iz krize mora biti ključ uspostave nove vlasti nakon izbora.
“Potrebna nam je jaka i funkcionana BiH”, kazao je Inzko,
dodajući kao je nužno promijeniti mentalitet i način razmišljanja o BiH,
primjerice na način kako je to učinjeno u Srbiji.
Zamjenik šefa degelacije EU u BiH Renzo Daviddi potvrdio je kako
ukidanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom
procesu i uspostava jedinstvemog mehanizma koordinacije odnosa sa EU
ostaju najvažnije zadaće koje BiH mora provesti želi li postati
kandidatom za članstvo u Uniji, no to neće biti dovoljno.
“U idućih četiri do pet godina BiH čekaju veoma ozbiljni
izazovi”, dodao je Daviddi, upozoravajući kako gospodarsko stanje u toj
zemlji potiče posebnu zabrinutost.
Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije, uz
ocjenu kako nema nikakve dvojbe da BiH pripada Europi poručio je kako je
već dvadeset godina jasno da Daytonski sporazum više ne odgovara
potrebama koje ta zemlja ima, no poticaj za njegovu promjenu trebao bi
doći iz same BiH.
“Ako između Federacije BiH i Republike Srpske nema minimuma
zajedničkih interesa, kako će BiH kao država postati dio zajednice
europskih naroda”, kazao je Terrenoire, dodajući kako sadašnje vrijeme
nosi nove izazove kojih bi morali biti svjesni i u BiH.
Ustvrdio je kako Europi prijete dvije velike opasnosti.
Jedna su dvije nove vrste ratova i to onaj na granici s Rusijom
te “u obliku polumjeseca od Atlantika do Kavkaza” koji je trenutačno
najaktivniji u Iraku i Siriji.
“Ta opasnost ima svoje ‘releje’ u svim ostalim zemljama”, kazao
je Terrenoir, upozoravajući kako ne treba imati iluzija jer je ta
opasnost koju predstavlja Islamska država tek u nastanku.
Drugi je rat, po njegovim riječima, na istoku Europe gdje ruski
predsjednik Vlarimir Putin pokušava “silom svoje vojske i slabošću
Europljana osvojiti bivši prostor Sovjetskog Saveza što je sada već
realna prijetnja i baltičkim državama”.
Ponovni rast nacionalizama druga je velika opasnost po Europu
čije su postojanje, po rječima Terrenoira, potvrdili posljednji izbori
za Europski parlament.
“Stoga je krajnji trenutak i za BiH da se uozbilji i nađe svoj put ka EU”, poručio je Terrenoire.
Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Franjo Topić
upozorio je kako nefunkcionalna BiH predstavlja veliku opasnost za
cijelo susjedstvo i da bez mira u njoj neće biti trajnog mira ni u
Europi.
“Najmanja zloćudna stanica uništi i najveći organizam”, kazao je
Topić koji je predložio i da međunarodna zajednica aktivira uporabu
posebnih ovlasti Visokog predstavnika koje omogućuju nametanje zakona i
smjene izabranih dužnosnika.