Moguće su 4 opcije spajanja juga s ostatkom Hrvatske, evo koja je najskuplja

Najskuplja opcija bila bi gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom.

Takav projekt – gradnja Pelješkog mosta, te njegovo povezivanje s Pločama i Dubrovnikom pomoću brze ceste – koštao bi oko 380 milijuna eura. Na većem dijelu rute izvršila bi se rekonstrukcija i proširenje postojeće ceste, oko 33 kilometra bilo bi novogradnje, a cijeli projekt mogao bi dobiti 80-postotno sufinanciranje Europske unije.

To je zaključak analize stručnih tijela Hrvatskih autocesta, a koju Poslovni dnevnik ekskluzivno objavljuje.  U tom dokumentu analizirane su četiri moguće varijante gradnje cestovne infrastrukture prema Dubrovniku, a osim tehničkih, odnosno financijskih parametara, analizirana je i mogućnost izvora financiranja, odnosno potencijal privlačenja novca iz Europskih fondova, prenosi Poslovni dnevnik.
 

Zanimljivo je naglasiti kako u domaćoj javnosti često spominjana varijanta gradnje autoceste prema Dubrovniku koja bi išla isključivo preko hrvatskog teritorija uopće nije analizirana. 

Vjerojatni razlog tome je astronomska cijena. Naime, prema procjenama HAC-a, gradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika kopnenom rutom – zbog velike količine mostova i vijadukata, te vrlo nepovoljne konfiguracije terena, koštala bi oko 1,8 milijardi eura. Kako je najveći dio tih objekata lociran zadnjem dijelu ceste – južno od Pelješca, vjerojatno bi bio uključen i u trasu autoceste koja bi išla rutom od Pelješkog modsta, preko Pelješca do Dubrovnika. Ipak, ta ruta je i osjetno duža, pa je za pretpostaviti da bi se cijena gradnje autoceste tim smjerom približila iznosu od dvije milijarde eura. 

HAC-ovi eksperti analizirali su tek mogućnost gradnje kombinacije autoceste i brze ceste. Autoceste bi se gradila od čvora Ploče do čvora Pelješac, zatim Pelješki most, a zatim brze ceste preko Pelješca i ponovo nastavak autoceste do Dubrovnika.

Cijena takvog projekta bila bi oko 1,6 milijardi eura, a slabe su šanse da bi se financirao europskim novcem. Direktna ruta, pak, podrazumijeva i 8 kilometara dugu poddionicu koja bi prolazila kroz teriotrij BiH, a ta činjenica utječe na kompleksnost projekta. Ipak, bez obzira koja gradnja autoceste prema Dubrovniku bila odabrana, sasvim je izvjesno kako bi to bila najskuplja dionica cestovne infrastrukture ikad izgrađena u Hrvatskoj, prosječne cijene veće od 20 milijuna eura po kilometru. 

Sasvim konkretno, na ruti autoceste kroz Hrvatsku do Dubrovnika bi trebalo biti izgrađeno 10 tunela, te još i 13 različitih vijadukata, a poseban je problem što na pojedinim lokacijama južno od Ploča širina hrvatskog teritorija iznosi samo 8 kilometara. Na kraju, u HAC-u su stava kako bi za tu prometnicu bilo vrlo teško, ako ne i nemoguće dokazati prometnu isplativost nužnu za sufinanciranje iz EU fondova.