Autobusi s izbjeglicama iz Preševa krenuli prema Hrvatskoj

Autobusi koji su proteklih dana prevozili izbjeglice s juga Srbije prema sjeveru Vojvodine i granici s Mađarskom preusmjeravaju se na Šid i granicu s Hrvatskom, izvjestili su u utorak navečer beogradski mediji.

Reporteru TV postaje B92 koji se nalazi u južnom srbijanskom gradu Preševu jedan vozač potvrdio je da sve izbjeglice prevozi prema Šidu.

Na kolodvoru je nekoliko autobusa na kojima je kao krajnje odredište napisano ime tog grada na granici s Hrvatskom, navodi B92.

Internetski portal lista Blic prenosi da je na kolodvodu u Preševu trenutno barem 20 autobusa koji su spremni krenuti, a na njima piše “Šid” i “Croatia”.

Do dramatične promjene u ruti kojom se prevoze izbjeglice došlo je nakon zatvaranja graničnih prijelaza između Srbije i Mađarske u utorak, zbog čega su stotine izbjeglica ostale zarobljene u pograničnom području, navode beogradski mediji.

Mađarska vlada najavila je da će početi s pripremama za produženje žičane ograde na granici sa Srbijom na istok prema Rumunjskoj, za slučaj da migranti odluče krenuti drugom rutom do njezina teritorija.

Blic i B92 pišu kako je vozačima rečeno da se ne zaustavljaju sve dok izbjeglice ne prebace do granice s Hrvatskom, dok policija istovremeno sve autobuse koji su eventualno krenuli na granicu Mađarskom preusmjerava prema Hrvatskoj.

Radio-televizija Srbije (RTS) javila je da je u općini Šid već pripremljen prihvatni centar blizu prijelaza Sot-Principovac.

Nakon što je Mađarska odlučila zatvorti svoje granice, Facebook skupina koja sebe naziva “Aviod Hungary – Migration news” (Izbjegavajte Mađarsku – vijesti o izbjeglicama) pripremila je letke s alternativnim rutama koje dijele izbjeglicama na makedonsko-srpskoj granici, izvjestli su ranije regionalni mediji.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić ocijenio je u utorak u Pragu “neprihvatljivim” vraćanje migranata u Srbiju, istaknuvši da zemlje Schengena Srbiji stvaraju probleme.

“Srbija nije sabirni centar”, rekao je Dačić i dodao da ona “želi biti dio rješenja, a ne kolateralna šteta”, prenijela je agencija Reuters.

Srbija se, ustraje Dačić, ne može sama izboriti s migrantskom krizom i idućih će dana sigurno biti razgovora sa Bruxellesom i drugim članicama EU.

Dačić je istaknuo da se Srbija, koja nije članica EU, našla “zaglavljena između dva dijela EU-a koji ne surađuju i koji imaju različite politike”.

19 sati – Ostojić: Hrvatska ima pripremljen izvanredni plan ako dođe do vala izbjeglica!

Hrvatska za eventualnu izvanrednu situaciju dolaska velikog broja izbjeglica ima pripremljen izvanredni plan koji je spremna vrlo brzo aktivirati, izjavio je u utorak ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić no nije htio govoriti o detaljima toga plana.

“U ovom trenutku imamo pripremljen za izvanrednu situaciju izvanredni plan, ali nije potrebno nikoga opterećivati s detaljima tog plana. On je pripremljen i napravljen i ako bude potrebno bit će brzo aktiviran na Vladi”, rekao je Ostojić u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima ustvrdivši kako nastojanje izbjeglica da dođu do Europe “zasigurno stvara krizu kakvu Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata”.

Ministar je, govoreći načelno o planu, kazao kako je njime utvrđen način postupanja svih segmenta državne administracije, kao i koordinacije s nevladinim sektorom i svima koji mogu pomoći. Plan propisuje i način na koji se uređuju prihvatilišta, njihovu poziciju i dr.

Ostojić je uputio kritiku svima koji govore kako se Hrvatska treba postaviti poput Austrije, Njemačke i Danske koje su uvele privremene kontrole na granici, poručivši im da ne znaju o čemu govore jer su te zemlje, podsjetio je, takvu odluku donijele sukladno schengenskom acquisu.

“A kako da Hrvatska to aktivira kad to nikad nismo ni deaktivirali. Hrvatska graničnu kontrolu ima oduvijek”, podsjetio je Ostojić.

Na kraju je naglasio kako je Hrvatska u stalnom kontaktu sa susjednim zemljama te ponovio da će, ako dođe do velikog izbjegličkog vala, sustav biti vrlo brzo aktiviran.

Hrvatska do sada nije bila zemlja destinacija za izbjeglice, ali je logično da se postavlja pitanje njihovog mogućeg dolaska s obzirom na zid koji je podigla Mađarska te kazne za one koji ga oštete ili ga pokušaju prijeći, dodao je ministar.

Ako do tog izbjegličkog vala dođe, Hrvatska ima pripremljen izvanredni plan, ponovio je.

“Ako dođe do masovnog priljeva, odnosno vala izbjeglica koji se broji u tisućama, naravno da je to trenutak kad se više ne mogu primjenjivati redovne, odnosno regularne mjere koje policija uspješno provodi na granici”, kazao je.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uoči sjednice novinarima je rekla kako Hrvatska može, ako se dogodi val izbjeglica preko njezinog teritorija, uz ostalo koristiti resurse koje je koristila i prošle godine prilikom poplava koje su pogodile Slavoniju.

Hrvatska policija spremna za mogući izbjeglički val

Pomoćnik ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zlatko Sokolar kazao je u utorak da je hrvatska policija spremna za mogući izbjeglički udar te da sa svojim kapacitetima “može izdržati prvi imigrantski val”.

“Naš cjelokupni sustav policije broji oko 20 tisuća policajaca, a granične policije oko šest tisuća. Znatni dio policije, koji je inače u redovnom sastavu Policijske uprave Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske je pripreman za prvi udar i sa svojim kapacitetima može izdržati taj prvi mogući migrantski val. Dakle, mi smo pripremili i plansku ispomoć, odnosno preusmjeravanje jednog dijela ljudi iz unutrašnjosti, a isto tako smo angažirali i našu mobilnu jedinicu”, kazao je Sokolar. Izjava čelnog čovjeka Ravnateljstva policije za nadzor granice uslijedila je nakon najavljenog zatvaranja mađarsko-srbijanske granice i očekivanja da će emigrantski val krenuti preko Hrvatske.

Osim policije za izbjeglice spreman i Crveni križ

Osim policije za prihvat izbjeglica pripremaju se i ostale službe poput Hrvatskog crvenog križa (HCK) koji je za srijedu u Vinkovcima najavio vježbu prihvata većeg broja emigranata.

“Hrvatski Crveni križ dugi niz godina radi s tražiteljima azila i osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj, u partnerstvu i uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR). HCK pruža psihosocijalnu podršku i socijalne usluge, humanitarnu pomoć i pomoć pri uspostavi kontakta s obitelji te podršku pri integraciji u društvo. Slijedeći osnovna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, HCK pruža humanitarnu pomoć i migrantima koji se nađu u situaciji humanitarne potrebe, bez obzira na njihov status”, ističu u toj organizaciji.

U policiji istovremeno kažu da pažljivo prate sva događanja duž tzv. balkanske rute, a posebno stanje na granici Srbije i Mađarske.

“Kroz suradnju s kolegama iz MUP-a Republike Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke dobivamo konkretna saznanja o svim događajima na toj ruti. Pravovremeno smo izvršili određene pripreme, a isto tako u tijeku su završne koordinacije i dogovori s međunarodnim organizacijama, nevladinim udrugama koje nude i pružaju nesebičnu pomoć nama u pripremi za mogući odljev migranata sa granice Srbije i Mađarske”, kazao je Sokolar u izjavi za medije.

Policija se priprema i prati svaku informaciju

Prvi čovjek zadužen za nadzor hrvatske granice ističe da je sigurnost na granici sa Srbijom trenutno povoljna te da za sada nema informacija da bi se mogao skrenuti migracijski krak. “Međutim, mi pratimo svaku informaciju i sukladno tome nastojimo se još bolje pripremiti”, zaključio je Sokolar.

Odbacio je nagađanja da za moguće migrante koji bi prema Hrvatskoj krenuli iz Srbije postoji opasnost od zaostalih minskih polja. “Budući da je to bilo ratno područje, postoje određeni zaostaci mina, ali to nije odlučujuće u odnosu na ovaj dio kretanja i njihove rute”, istaknuo je Sokolar.

Kazao je i da Hrvatska u slučaju izbjegličkog vala već ima raspoređene granične policajce koji su osposobljeni za nadzor državne granice, kao i za prihvat stranaca.

Manja ili veća skupina migranata najprije će, u slučaju dolaska na hrvatsku granicu, biti odvedena na postupak registracije, odnosno provjere njihovog identiteta te će se “ovisno o dokumentaciji ili drugim papirima koje imaju uz sebe”, usmjeravati u daljnji postupak. Podsjetio je i da svaki stranac ima pravo međunarodnu zaštitu zatražiti i u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, “što se do sad nije pokazalo kao pojava”.

“Nakon policijsko-sigurnosne odnosno provjere identiteta slijede, ukoliko je potrebno, liječničke trijaže odnosno medicinske pomoći i pružanja ovih osnovnih uvjeta za život”, naglasio je Sokolar.

Istaknuo je i da Hrvatska ima “raspoložive policijske kapacitete” za izbjeglice te da su u fazi ugovaranja i “civilni” kapaciteti. “Tako da smo zaista u mogućnosti prihvatiti prvi udarnički val i poduzeti sve potrebne radnje, kako bi se istovremeno zadovoljio humanitarni karakter ovoga problema, ali isto tako i sigurnosni”, zaključio je Sokolar.

RANIJE OBJAVLJENO

16.40 sati – U Mađarskoj izvanredno stanje, izbjeglice kreću ka Hrvatsko

Vijesti o restrikcijama na mađarskoj granici vjerojatno su se proširile poput požara društvenim mrežama pa je za očekivati da neki migranti već imaju alternativne planove. Izbjeglice koje žele dobiti azil u Europskoj uniji mogli bi potražiti novu rutu nakon što je Mađarska u potpunosti onemogućila ulazak na svoj teritorij, rekla je u utorak glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming, a izbjeglice i aktivisti predlažu preko Hrvatske i Slovenije.

Fleming je napomenula kako je njezina agencija u kontaktu s nekolicinom zemalja koje nije željela imenovati ni reći o kojim bi rutama mogla biti riječ.

“Apsolutno smo u kontaktu s raznim zemljama oko mogućih kriznih situacija i UNHCR je spreman djelovati i pomoći tim zemljama najviše što može”, rekla je Fleming, ocijenivši da će “to biti jednako teško kao što je bilo u Makedoniji i Grčkoj”.

Vijesti o restrikcijama na mađarskoj granici vjerojatno su se proširile poput požara društvenim mrežama pa je za očekivati da neki migranti već imaju alternativne planove. Srbija, u kojoj je nakon mađarskih mjera ostalo nekoliko tisuća migranata, graniči s Rumunjskom i Hrvatskom, koje su članice Unije, iako nisu dio schengenskog prostora. No Hrvatska graniči sa Slovenijom, koja je u shengenu, pa bi to mogao biti jedan od alternativnih putova bliskoistočnih migranata.

“Možda ćemo probati kroz Hrvatsku, pa Sloveniju i od tamo do Beča i Njemačke”, rekao je Reutersu Enad, jedan od izbjeglica iz Damaska. “Ne znam je li to dobar plan, ali moramo probati”, dodao je.

Nakon što je Mađarska u utorak zaprijetila kaznama zatvora za ilegalne prelaske granice aktivisti za pomoć migrantima započeli su im dijeliti karte na kojima su ucrtane alternativne rute preko Hrvatske. Akciju koordinira Facebook skupina “Avoid Hungary – migration news”.

Reuters prenosi izjavu zamjenika ravnatelja hrvatske policije Zlatka Sokolara da državnu granicu nadzire 6000 policajaca i da Hrvatska može zbrinuti 3000 izbjeglica iako on očekuje da se većina, nakon što budu popisani, neće zadržavati u Hrvatskoj, nego će nastaviti put na sjever.

UNHCR očekuje smanjenje broja tražitelja azila pred mađarskom granicom, ali smatra da se priljev migranata neće smanjivati sve do studenoga, kad će se pogoršati vremenski uvjeti za prelazak Sredozemlja.

Glasnogovornik UNHCR-a u Mađarskoj Erno Simon ocijenio je da su dijelovi novih mađarskih zakona o granici “doista uznemirujući” te da je razdoblje od nekoliko sati, u kojem Mađarska ubuduće namjerava rješavati zahtjeve za azilom, “doista kratko” za tako složene slučajeve.

“Mnoge pojedinosti novih zakona stvarno su zabrinjavajuće”, izjavio je Simon za Reuters.

Mađarska je već izgradila 175 km dugu žičanu ogradu na srbijanskoj granici preko glavnog kopnenog smjera za migrante koji žele u EU.

Stotine tisuća ljudi dolaze na južni i istočni rub EU-a krećući se prema bogatijim zemljama dalje na sjever i zapad u najvećoj migraciji prema zapadnoj Europi od Drugog svjetskog rata.

Szijjarto je rekao kako je Budimpešta obavijestila rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova o svojim planovima koji predviđaju produženje sadašnje ograde do nekoliko kilometara preko rijeke Maros duž rumunjske granice.