U Zadru niču “narko-parkovi”, građani odbačene šprice sami zbrinjavaju
Grad Zadar nema službu koja se sustavno i kontinuirano bavi
detektiranjem i zbrinjavanjem odbačenog infektivnog otpada po ulicama,
trgovima i gradskim parkovima, ali već godinama, još od 1998., sudjeluje
u sufinanciranju programa Crvenog križa Harm Reduction. Programi se
sastoje od aktivnosti besplatne i anonimne zamjene štrcaljki i igala za
potrebe aktivnih intravenskih korisnika droga (Needle Exchange
Program-NEP). U sklopu programa korisnici osim zamjene pribora za
injiciranje mogu dobiti savjetovanja, psihološku pomoć, mogućnost
testiranja na HIV/AIDS, hepatitis B, hepatitis C, kao i pomoć za daljnje
postupke liječenja bolesti ovisnosti, ako to žele.
Međutim, Zadarski.hr piše kako se u zadnje vrijeme postavlja pitanje je li to dovoljno, odnosno ne bi li
se neka gradska služba trebala više angažirati oko uklanjanja ili barem
lociranja infektivnog otpada s područja grada. U samom gradskom
središtu, na zelenoj površini ispred Turističke zajednice i
Konzervatorskog odjela, građani su nedavno uočili veliki broj odbačenih
šprica, pretpostavlja se, intravenoznih ovisnika. Građani su zatražili
da istražimo zašto se ta zelena površina ne uredi i ne spriječi
odlaganje šprica u samom centru grada, ali odgovori koje smo dobili iz
gradske uprave pokazuju da se Grad više oslanja na humanitarne udruge
koje se tim bave na volonterskoj bazi, nego na vlastite službe i
stručnjake koji bi bili educirani za te probleme.
Zadar, poput mnogih
drugih gradova, ima sve više problema sa širenjem bolesti ovisnosti o
narkoticima. Odbacivanje infektivnog otpada prije se događalo po
obližnjim gradskim parkovima, napuštenim građevinama i zabačenim
zakutcima, a nakon što su parkovi uređeni, osvijetljeni i bolje se
nadziru, drogiranje i odlaganje šprica sada se “preselilo” u samo
gradsko središte kao što je mali parkić pored sjedišta zadarske
Turističke zajednice koji je nedavno postao novi „narkomanski park“.
Gradskoj je upravi stoga novinar portala Zadarski.hr postavio pitanje, tko će, ukoliko ga građani uoče,
zbrinuti infektivni otpad i na siguran ga način odložiti, a odgovor koji
smo dobili, nije baš bio ohrabrujući:
– Na adresi besplatne i
anonimne zamjene štrcaljki i igala za potrebe aktivnih intravenskih
korisnika droga, u Ulici don Ive Prodana 12, u vremenu od 10 do 16 sati
radnim danom, građani mogu donijeti odbačeni infektivni otpad ako ga
nađu na javnoj površini, te se on dalje zbrinjava preko tvrtke ovlaštene
za uklanjanje i uništavanje infektivnog otpada s kojom Crveni križ ima
ugovor. Nekoliko puta godišnje volonteri Crvenog križa, te udruga Nada i
Porat provode i akcije čišćenja takvog otpada s javnih površina –
kazali su u Gradskoj upravi:
– Bitno je istaknuti da se
takav otpad ne smije odlagati u komunalni otpad (kante i kontejnere koje
prazni Čistoća), jer ga se mora zbrinjavati na propisan način –
dometnuli su iz Gradske uprave.
I to je to. Ako građani pronađu na
javnoj površini šprice, ne mogu obavijestiti niti jednu gradsku službu
jer se one tim ne bave, već moraju sami prikupiti i odnijeti infektivni
otpad u Crveni križ. Pazeći pri tom da ga slučajno ne odlože u kantu i
kontejner Čistoće, jer se mora zbrinuti propisno. Što ako se sami
građani pri tom ubodu i zaraze, o tome izgleda nitko ne vodi računa.
Šprica je nažalost svakim danom sve više, a ljudi koji se tim problemom
bavi sve manje. Sve je spalo na volontere i pojedince koji se tim bave
iz humanih razloga. Do kad tako?


