Analiza nije dala odgovor na pitanje zašto se suše borovi na Marjanu

– Ovo je vrlo slično onome što smo imali u Biogradu i na području Benkovca i prema dosadašnjim iskustvima i istraživanjima, uvjeren sam da će sušenje prestati. Kada bi imali nematodu tu se ne bi samo radilo samo o hrvatskom, već o europskom problemu. To bi značilo veliku sječu stabala i velik problem. Ovako imamo borove koji su suhi i nemamo neki nalaz koji bi nam pokazao što je odgovorno za sušenje. Nismo našli niti potkornjake, bolesti također nisu odgovorne za sušenje, a ne radi se ni o starosti. Imamo i mlada i stara stabla koja se suše. Ovog časa ne možemo govoriti o uzrocima šteta, jedino što znamo jest da je bilo klimatskih ekstrema, odnosno imali smo sušu prije dvije godine. Obično se nakon par godina manifestiraju te štete na stablu – kazao je Milan Pernek, predstojnik Zavoda zaštitu šuma i lovno gospodarstvo Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog.

Posječeno 350 stabala, ostalo još tristotinjak

Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan, kaže da je zadovoljan rezultatima analize koja je osim u Zagrebu rađena i u Budimpešti.

– Prezadovoljni smo nalazom, nije nađena nematoda i mi idemo u dalje istraživanje koje će pokazati što se događa s borovima na Marjanu. U ovom trenutku se borovi suše puno manjim intenzitetom. Počelo je na sjeveroistočnom dijelu, proširilo se prema Lubinskom, ali sušenje nismo primijetili na Institutu. Do sada smo posjekli oko 350 stabala, a ostalo ih je još tristotinjak – kaže Koharević, te objašnjava zašto još neko vrijeme neće biti pošumljavanja: “Prema Programu gospodarenja iz 2008. pošumljavanje je dozvoljeno samo na Benama, na Telegrinu i ispod Telegrina. Bližimo se novom Programu iz 2018. i onaj tko dobije na javnom natječaju izradu novog Programa vjerujem da će imati u vidu i nedostatak od 700-800 stabala.”

Teško je, tvrdi, govoriti kojim će se vrstama pošumiti određena područja, ali vjeruje da će biti riječ o autohtonim biljkama.

– To vrlo vjerojatno neće biti alepski bor. Dosadašnji Programi su govorili da je bor pionirska vrsta koja je tu da bi se pripremilo tlo za neke druge vrste, ali o tome ćemo razgovarati kroz 2017. i 2018. godinu – najavljuje Koharević.

Sušenje zbog ne održavanja šume?

Kao mogući uzrok naglog sušenja borova na Marjanu spominjalo se i loše održavanje šume, ali Koharević kaže da to nije istina.

– Šumarska inspekcija je bila u nadzoru prije dvije godine, bili su ponovno sada u osmom mjesecu, u njihovom nalazu piše da se šumom gospodari u skladu s Programom i da šumi nije nanesena šteta. Ako je nešto rekla šumarska inspekcija, Šumarski fakultet i Šumarski institut mislim da je to – to. O tome bi trebalo pričati, a ne o tome da se suše stabla zbog kopanja u Puntarskoj ulici i slične nebuloze – zaključuje Koharević te ističe kako vjeruje da za sada nije potrebno uključivati stručnjake iz inozemstva, ali da neće propustiti ako im se ponovno ukaže prilika da uzorke pošalju u strane laboratorije na analizu kao što su sada iskoristili priliku i drugu potvrdu da uzrok nije nematoda dobili iz Budimpešte.