Tradicija: Na Malačkoj se osmi put okupili pripadnici 141. brigade

Udruga veterana i prijatelja
141. brigade HV organizirala je protekli vikend, točnije, u subotu, osmi put
tradicionalno, cjelodnevno obiteljsko okupljanje i druženje za sve bivše
pripadnike, njihove obitelji i prijatelje. Druženje se, uz prigodan objed, održalo
na prostoru Planinarskog doma Malačka.

 Tako su na obiteljskom druženju, uz bivše pripadnike brigade i
prijatelje, bili ratni zapovjednici 141. brigade: general bojnik Žarko Tole,
brigadir Jakov Miletić, brigadir Bruno Vukić, zatim savjetnik za branitelje
župana splitsko-dalmatinskog Damir Gabrić, te pripadnici drugih braniteljskih
udruga.

Podsjetimo, 141.
brigada HV-a ustrojena je odlukom Predsjednika RH i Vrhovnog Zapovjednika Oružanih
snaga RH od 12. studenog 1991. godine. Nastala je od pripadnika Prvog splitskog
dragovoljačkog bataljuna i dragovoljaca s područja grada Kaštela te drugih
organiziranih postrojbi i skupina koje su tijekom 1991. godine bile angažirane
na zaštiti važnijih objekata, na blokadi i oslobađanju vojarni, kao i na
pripremama i uvježbavanju za odlazak na bojišnicu. Bili su to:

– Prvi splitski samostalni dragovoljački bataljun,
sastavljen od
dragovoljaca iz odreda Narodne zaštite gradskih mjesnih zajednica, a koji
postaje  1. bojna.

– Dragovoljci
odreda TO i NZ s područja općine Kaštela organizirani u 2. (kaštelanski)  bataljun, od kojega nastaje 2. bojna.

– Treći
i četvrti bataljun sastavljen od drugih organiziranih dragovoljačkih skupina i
pripadnika sa šireg područja općine Split koji postaju 3. 4. bojna.

Nedugo po osnutku brigade, dio 1.
bataljuna zajedno s posadom topova i dijelom veze 2. bataljuna odlazi u
studenom 1991. godine izvršavati borbene zadaće na Južnom bojištu: Ošlje
-Topolovo- Bistrina, spriječavajući ulazak neprijatelja u Ston   i pokušaje prodora neprijatelja prema dolini
rijeke Neretve.

 Sredinom prosinca 1991. godine 1. i
2. bojna  se upućuju na drnišku bojišnicu,
gdje gdje im se početkom 1992. pridružuje čitava Brigada, (ustrojavaju se 3. i
4. bojna s područja tadašnje općine Split), te na toj bojišnici Brigada ostaje
do konca srpnja 1992. godine djelujući na području Moseća – Svilaje, a jedan dio  sudjeluje i u operaciji Miljevci. Nadnevka 15. srpnja 1992. jedan ojačani vod  odlazi na ispomoć na istočno-slavonsku
bojišnicu.

Nakon razvojačenja većeg dijela
postrojbe, Brigada jačine 1.bojne ( 3.bojna) se  upućuje na izvršenje zadaća na Južnom bojištu,
gdje je bila angažirana do sredine listopada 1993. godine kao nositelj zadaća
Taktičke grupe-3.

Pod kraj siječnja 1993. godine jedna
borbena skupina postrojbe sudjeluje u operaciji Peruča, dok je druga borbena skupina upućena na ispomoć u prostor
Miljevaca.

Od veljače 1993. godine 1. bojna je
ponovno na drniškoj bojišnici, a početkom ožujka iste godine  veći dio 
Brigade (1. i 2. bojna zajedno sa zapovjedništvom i pristožernim
postrojbama) odlazi na jednu od najaktivnijih bojišnica u tom vremenu, bojišnicu
u zadarskom zaleđu, Pavići – Suhovare – Islam Grčki – Kašić, a njima se u
listopadu 1993. godine, po povratku s Južnog bojišta pridružuje i 3. bojna.

U ovom razdoblju 141. brigada je,
djelujući istodobno na dva različita bojišta (južno i zadarsko) kao nositelj
Taktičke grupe i Sektora, uspješno izvršavala složene i zahtjevne zadaće.

Krajem travnja 1994. godine 141. brigada
odlazi u pričuvu gdje se provode aktivnosti obuke, izobrazbe i uvježbavanja
svih  njenih postrojba , sa ciljem
jačanja borbene spremnosti za predstojeće oslobodilačke operacije.

Brigada je ponovno mobilizirana u punom
sastavu u sklopu provedbe operacije Oluja. 
U toj operaciji 141. brigada je dala znakovit obol u spriječavanju
neprijatelja da povrati oslobođeni prostor.

A onda 13. kolovoza 1995. godine
brigada proživljava jedan od najtežih trenutaka na svom ratnom putu. Toga dana
izvršen je jaki neprijateljski kontraudar, jedini poslije operacije Oluja, u područje razmještaja 141. brigade
na bosansko-grahovskoj bojišnici.

Tim žestokim napadom neprijatelj je
pokušao vratiti izgubljene položaje, te ovladati prijevojem Derala, kako bi presjekavši komunikaciju
Bosansko Grahovo – Knin stvorio uvjete  za
daljnja napredovanja prema Livnu i Kninu.

Neprijateljski napad započeo je u
ranim jutarnjim satima izravnim pokušajem pješačkog proboja crte obrane, a
nakon svitanja neprijatelj u borbu uključuje topništvo, oklopništvo i
zrakoplovstvo. U žestokom pješačkom okršaju, 141. brigada trpi velike gubitke u
ljudstvu – 15 poginulih i 43 ranjenih pripadnika.

Unatoč velikim ljudskim gubicima
141. brigada se uspijeva oduprijeti neprijatelju, zadržati položaje i borbeni
raspored, te nakon dva dana skupa sa drugim postrojbama HV-a krenuti u
kontranapad.

Istaknimo i kako je 141. brigada
bila angažirana i u oslobodilačkim operacijama Maestral i Južni potez, gdje uspješno izvršava sve postavljene
zadaće.

Krajem 1995. godine dolazi do
razvojačenja najvećeg dijela pripadnika 141. brigade, dok manji dio ostaje u
sastavu do 30. lipnja 1996. godine.

Na ratnom putu 141. brigade  život je izgubilo 60 njenih pripadnika.

Ratni zapovjednici  brigade  su bili: brigadir Anđelko Vidošević,
general-bojnik Žarko Tole, brigadir Jakov Miletić, brigadir Ljubomir -Mirko
Palošek, brigadir Bruno Vukić, pukovnik Nediljko Sirić i brigadir Ivan Vukić.