“Proračunski deficit nešto bolji, ali i dalje iznad cilja”

Proračunski deficit u Hrvatskoj i dalje je daleko iznad postavljenih ciljeva u Proceduri prekomjernog deficita (EDP), iako je u zimskim prognozama nešto niži nego u jesenskima, pa Hrvatska treba pojačati napore na fiskalnoj konsolidaciji, izjavio je u četvrtak povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

“Predviđeni proračunski deficit je nešto bolji nego u jesenskim prognozama, ali ostaje i dalje visoko iznad cilja postavljenog u Proceduri prekomjernog deficita (EDP) i zbog toga ćemo tražiti od Hrvatske kontinuirane napore na fiskalnoj konsolidaciji”, rekao je Moscovici na konferenciji za novinare.

Moscovici je u četvrtak predstavio zimske ekonomske prognoze u kojima Europska komisija procjenuje deficit u prošloj godini na 5 posto, dok je u jesenskim prognozama bio predviđen na 5,6 posto. Ove godine deficit se predviđa u visini od 5,5 posto BDP-a, jednako kao i u jesenskim prognozama, a sljedeće godine trebao bi se još povećati na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a sljedeće 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto. Te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Moscovici je rekao da bi Hrvatska ove godine, nakon šest godina recesije, trebala započeti sa skromni oporavkom, koji bi sljedeće godine trebao biti ubrzan, između ostaloga i zbog investicija iz europskih fondova, čime EU pokazuje solidarnost.

Europska komisija je u najnovijim, zimskim prognozama potvrdila svoju raniju procjenu o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015. po stopi od 0,2 posto, a u idućoj godini 1 posto.

Izvori iz Europske komisiji koji su željeli ostati neimenovani ističu da je Hrvatskoj u lipnju preporučeno da napravi dodatne strukturne reforme, kada su objavljene specifične preporuke i kada je EDP stavljen u stanje mirovanja.

“Za sada ne vidimo ni jednu od velikih strukturnih reformi. Ima nekih reformi, ali one nemaju nužno strukturni, nego ad hoc karakter, poput zamrzavanja tečaja švicarskog franka za stambene kredite ili brisanja dugova najsiromašnijim kućanstvima. Kod ovoga posljednjeg, nedostaje sveobuhvatni okvir za rješavanje osobne nesolventnosti, na što su se u Hrvatskoj obvezali, a na kraju je donesena jednokratna mjera”, rekao je izvor iz Komisije.

Na upit hoće li zamrzavanje tečaja švicarskog franka utjecati na stabilnost bankarskog sustava, izvor je odgovorio da će to imati reperkusije za strane vlasnike banaka.

“Naravno da će to imati utjecaja na profitabilnost bankarskog sektora, koji je uglavnom u stranom vlasništvu i stoga će imati reperkusije za strane vlasnike”, rekao je izvor, koji nije htio komentirati glasine da su Austrijanci najavili da će to pitanje postaviti u tijelima EU-a. “To ni u kojem slučaju ne možemo komentirati”, rekao je.

Kao najveću prepreku za brži gospodarski rast, izvori vide u nesigurnosti na tržištu rada, odnosno straha ljudi da hoće li imati posla, zatim u brzini reformi i velikoj razini zaduženosti kompanija, što otežava investicije.

S druge strane, dodaju, pozitivni utjecaji mogu doći od europskih fondova, u kojima su za Hrvatsku predviđena znatna sredstava, “ali, tu vidimo kašnjenja u asporpciji tih fondova”. “Nadamo se boljoj apsorpciji u 2015. godini, ali zbog duljine postupaka u javnoj nabavi, efekti bi se mogli osjetiti tek 2016. godine”, rekao je izvor.

Saborska oporba: procjene EK vesele, ali rast je nedovoljan

Saborska oporba pozdravila je u četvrtak procjene Europske komisije (EK) o blagom rastu hrvatskog BDP-a u 2015., ali i upozorila da je Hrvatskoj nužan znatno veći rast od procijenjenih 0,2 posto, za što su nužne strukturne reforme.

“EK predviđa rast upola manji nego što je Vlada predvidjela proračunom, što znači da će proračun ponovo biti nestabilan, neodrživ i da će doživjeti rebalans. To pokazuje da su nositelji ekonomske politike donosili pogrešne odluke, ne protukrizne nego prorecesijske, kako fiskalna, tako i monetarna vlast, što dokazuje činjenica da je Hrvatska jedina država koja ima tako dugo razdoblje recesije”, rekao je HDZ-ov Goran Marić novinarima u Saboru.

Laburistica Nansi Tireli kaže kako “vijesti nisu dovoljno dobre, ali vesele jer svaki rast nas mora veseliti”. Napominje, međutim, da predviđeni rast od 0,2 posto Hrvatskoj nije dovoljan da bi se izvukla iz dugotrajne krize, s obzirom da je javni dug dosegao razinu od 80 posto BDP-a.

“Da bismo se iz toga izvukli, nužne su ozbiljne strukturne reforme, prije svega reforma javne uprave i lokalne samouprave, reforma pravosuđa i kvalitetan porezni sustav. Tek onda možemo razgovarati o nekom eventualnom većem rastu”, kazala je Tireli.

HDSSB-ov Krešimir Bubalo iz prognoza Europske komisije iščitava da Hrvatska “kaska, da ne radi, da nije provela strukturne reforme”.

“Procjena je dvostruko lošija od procjene Vlade, prema tome rasta nema. Nama bi bio potreban rast otprilike 4 do 5 posto da bismo sustigli one nešto bolje, jer šest godina u recesiji ukazuje da u prvoj godini mandata ova Vlada nije radila ono što je trebala, a to su strukturne reforme, to je regionalizacija, decentralizacija, spuštanje ovlasti na niže razine i buđenje gospodarstva”, rekao je Bubalo.

Smatra da procjene pokazuju kako je Hrvatska “još uvijek nespremna suočiti se s onim s čim će se morati suočiti krajem 2016. i početkom 2017.”.

Nezavisni zastupnik Slavko Linić kaže da prognoze bude određeni optimizam, budući da pokazuju kako Hrvatska napokon može ostvariti rast.

“No, evidentno je da su te prognoze mogle biti i jače da smo imali ulaganja u rafinerije, u termoelektranu i hidroelektranu i da smo napokon počeli ulagati u HŽ. Žalosno je da je te prognoze dobrim dijelom ostvario privatni sektor koji je krenuo prema izvozu i tržištu Europske zajednice. Na žalost, Vlada je s krupnim državnim investicijama u infrastrukturu i energetiku potpuno podbacila”, kazao je Linić.

Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak, za Hrvatsku je za ovu godinu zadržala ranije prognoze o izlasku iz recesije s malim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast 1 posto.

Ove godine očekuje se rast u svim zemljama članicama, pritom će najmanji rast imati Hrvatska (0,2 posto), a najveći Irska 3,5 posto.

Ovo je prvi put od 2007. da se očekuje rast u svim članicama EU-a. Na razini EU28 ove godine očekuje se prosječni rast od 1,7 posto i u eurozoni 1,3 posto, a za sljedeću godinu rast od 2,1 posto u EU28 i 1,9 posto u eurozoni.