Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5e81ff5729111c05b78b4660/80
Foto: N1/Screenshot

Lauc: Trebaju li se oni koji su preboljeli koronu cijepiti?

Njegov komentar prenosimo u cijelosti.
Gordan Lauc na svom je Facebook profilu napisao post o cijepljenju te pokušao dati odgovor na pitanje trebaju li se oni koji su preboljeli koronu cijepiti. Njegov komentar prenosimo u cijelosti.

- Trebaju li se oni koji su preboljeli COVID-19 cijepiti?
To je vrlo složeno pitanje, budući da ima više elemenata 'potrebe'.

1) Oni koji su preboljeli se neko vrijeme ne trebaju cijepiti
Iz svega što do sada znamo, što se tiče zaštite njih samih, oni koji su preboljeli se neko vrijeme ne trebaju cijepiti, budući da ih prebolijevanje vrlo učinkovito štiti. Prije nekoliko dana objavljen je rad u najboljem znanstvenom časopisu Nature koji je jasno pokazao da u koštanoj srži onih koji su preboljeli čak i blagi COVID-19 osim memorijskih B (a isto tako i T) stanica ostaju dugoživuće tzv 'plazma stanice' koje mogu vrlo brzo proizvesti veliku količinu protutijela. https://www.nature.com/articles/s41586-021-03647-4. Koliko dugo je to 'neko vrijeme'?

To nažalost još uvijek ne znamo i sigurno se razlikuje od čovjeka do čovjeka. I to uopće nije lagano istražiti. Primjerice za ovo istraživanje su dobrovoljcima na kojima je provedeno istraživanje višekratno punktirali koštanu srž, što je vrlo bolno...

2) Društvu kao cjelini u interesu je cijepiti što veći broj ljudi
Što se situacije na razini tiče populacije tiče, situacija je nešto drugačija.

Prvo, onih koji su preboljeli je puno više od onih kojima je bolest bila potvrđena (npr. U Hrvatskoj je stvarno preboljelih oko 50%, a potvrđeno preboljelih oko 10% odraslih). Neki koji misle da su preboljeli, možda su zapravo preboljeli neki drugi virus sa sličnim simptomima i zato nisu zaštićeni, a nekima je imunitet možda već popustio.

Zbog toga je društvu kao cjelini u interesu ipak cijepiti što veći broj ljudi, nešto kao kada nas primjerice država obavezuje da uzmemo obavezno auto osiguranje. Cijepljenje onih koji su preboljeli ne znači puno njima samima, no daje određenu zaštitu onima koji su ranjivi.

Ne zaboravimo da je cjepivo ipak puno manje učinkovito kod najstarijih i njih je bolje dodatno zaštititi tako da je što manje virusa oko nas.

3) Oni koji su preživjeli živi virus ne moraju se bojati cjepiva
Cjepiva protiv COVID-19 nose određeni rizik, no najvjerojatniji 'krivac' za to je S-glikoprotein koji iz nekog do sada još uvijek nepoznatog razloga rijetko (u 1:50,000 do 1:100,000 slučajeva) uzrokuje ozbiljne probleme sa zgrušavanjem krvi. Tu se gotovo sigurno radi o predispoziciji, tako da živi virus nosi puno veći rizik od cjepiva, a oni koji su preživjeli živi virus ne moraju se bojati cjepiva. Najgore što im se može dogoditi je da ih boli ruka ili da imaju dan-dva povišenu tjelesnu temperaturu.

U svakom slučaju, odluka o tome hoće li se netko cijepiti, ili neće, mora biti osobna odluka. Iako je rizik ozbiljnih komplikacija mali, on postoji i nitko nema pravo (niti zakonsko, niti moralno) prisiliti drugu osobu da preuzme taj rizik na sebe.

S druge strane, preuzimanjem tog malog osobnog rizika svatko od nas može pridonijeti tome da ovom virusu smanjimo "životni prostor" i tako smanjimo rizik da se pojave neke nove varijante koji bi možda dovele do novog širenja epidemije na jesen.

Nažalost drugi koronavirusi su pokazali da mogu više puta nadjačati naš imuni sustav (oko 15% prehlada uzrokuju koronavirusi) tako da ne možemo biti potpuno sigurni da je priča s pandemijom potpuno gotova (za ovu sezonu sigurno je gotova, no za jesen ne možemo biti sigurni…) - napisao je Lauc.
hr Thu May 27 2021 10:12:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ff080c6f52dfb1ea8b4583/80
Foto: Nova TV

HDZ i dalje na prvome mjestu, ali SDP više nije druga stranka u državi!

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto

HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana "zacementiran" na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto. - rezultat je novog Crobarometra Nove TV.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonu na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto.

Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7.7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica. 

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7.6 posto.

Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže, s rejtingom od 2.8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1.6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1.2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6.8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0.9 posto, IDS 0.9 posto, SDSS je na 0.4 posto, a HSLS na 0.2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao. 

Vlada i Milanović gube potporu

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto. 

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto. 

Rad predsjednika Milanovića ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava. Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji

Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana, dok njih 23 posto o njemu misli negativno. 

Zoran Milanović tako je "svrgnut" s trona i sada je drugi, s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno. 

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno. O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno. Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno. 

I na kraju, Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam. 

Vodeći političari u tri vodeće stranke

HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor, s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković, koji imaju potporu od 64 posto, te Peđa Grbin, koji je treći izbor birača Možemo, s 52 posto. 

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor, s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto. 

Najveći problem nezaposlenost

Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17.9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16.7 posto građana najveći problem, potom korona s 12.2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11.6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8.2 posto ispitanika.

Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2.65, slijedi vlada s trojkom ili 2.51 i na kraju hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2.13. 

hr Mon Jul 26 2021 21:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6050ac376f52dfd5058b45c9/80
Foto: DalmacijaNews

Mamić iz BiH vuče konce u HNS-u: "Šuker ne može više biti predsjednik"

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade

Godinama se o tome govorilo, a sad je "iscurila" snima koja to potvrđuje. Dnevnik Nove TV u posjedu je snimke u kojoj Zdravko Mamić razgovara s aktualnim i bivšim vodećim ljudima HNS-a.

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade. Dvije države jedna telefonska veza - ona sa Zdravkom Mamićem!

- Jedino uporište gdje ja znam da uvijek mogu bez obzira kakav sam i što sam napravio, Zdravko, moj Zdravko. Znam da mi neće okrenut leđa, znam. - poručuje Srebrić.

- Nikad u životu, ali nikad u životu. - odgovara mu Mamić, a Srebrić kratko nastavlja: "Sine moj".

Ovo je tek dio razgovora kojeg je Zorislav Srebrić vodio s Mamićem. Bivši Dinamov čelnik nezadovoljan je suđenjem za klub iz Maksimira na nekim utakmicama, ali i vodstvom HNS-a.

- Počnite mijenjati odnos u Savezu, Šuker ne može bit više predsjednik. Šuker ne može bit više predsjednik - završena priča. I to je nedopustivo. U tom filmu više Zdravko ne sudjeluje i ja rastem iz dana u dan. I ja rastem, dolazim pameti i s iskustvom i tako dalje, prema tome, prema tome, neću dozvolit da ono što ste vi stvarali, što sam ja stvarao, što su drugi stvarali da klošari okrutni rasturaju. Dobro znate o čemu ja pričam! Prema tome, to je poziv, gospodo, mijenjajte nešto, poduzimajte, jer će vas otpuhnut bura! - rekao je Mamić u snimljenom telefonskom razgovoru.

Ne negira pozive

Srebrić te pozive ni ne negira. Kaže - analizirali su utakmice. Uvjerava da Mamić preko njega nije mogao kadrovirati u HNS-u.

- Nisam član upravljačkih tijela ili eventualno izvršnih, nego samo član ureda, a to znači i izvan sfere takvih događanja. - kazao je Zorislav Srebrić, bivši tajnik HNS- a i savjetnik Davora Šukera u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov.

Bivši dugogodišnji HNS-ov tajnik, danas je savjetnik Davoru Šukeru. Na pitanje novinarke tko koga zove, Srebrić odgovara: "U pravilu ja njega pozovem, ništa on mene ne zove, niti bi u smislu nekih posebnih instrukcija, a kamoli zahtjeva, to decidirano mogu reći da nije bilo nikakvih zahtjeva". Navodi da Mamić nema utjecaja na njega.

Marijan Kustić, jedini kandidat za Šukerovog nasljednika, za kontakte s Mamićem, uvjerava, nije znao. I nekoliko dana do skupštine HNS-a - ne želi ulaziti u njihovu pozadinu.

Zna se koja tijela odlučuju o čemu, definitivno mislim da ne bi htio komentirati ima li netko ili ne utjecaja, rezultati se vide. - poručuje Kustić, izvršni direktor HNS-a i ponavlja da mamić ne vuče konce iz BiH.

Ne prelazi preko nedosuđenog penala

Snimka otkriva da Mamić ne prelazi ni preko nedosuđenog penala za Dinamo u studenom prošle godine u susretu s Osijekom.

- Ja sam prepoznao prvo u Osijeku, kad onaj četvrti najbolji sudac, onaj splitski, kako se zove? - rekao je Mamić. "Strukan, da", navodi Srebrić.

- Kad ne dosudi penal za Dinamo i čak kad ga zove onaj iz VAR sobe on odbije ić' gledat, razumijete? Šta ovaj radi, razumijete, jer je nemoguće da taj dečko koji je čak sklon Dinamu... - navodi Mamić.

- Da, da! - odobrava mu Srebrić.

- Da ovako ovaj, razbojnički ide gledati da ne sudi, on nema tamo šta gledati, ali on čak ide gledati razbojnički, ne, ne, ne, ne sudi, razumijete. - nastavlja Mamić.

Mamić tu ne staje: "Ja sam previše iskusan da ne bi vidio da (...), jer ovo je rukopis, ne nogometnih djelatnika. Nego nogometni djelatnici koji imaju pištolj na sljepoočnici i izvršavaju mafijaške naredbe". Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Mon Jul 26 2021 20:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b681f4acb557a25498b4b56/80

Imotski - korona free: Već dva tjedna gradić u Zagori bez oboljelih

Na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste
Imotski, grad bez koronavirusa. Već 15-ak dana ondje nema nijednog zaraženog niti je itko u samoizolaciji. I zanimanje za cijepljenje je veliko. Imotsko područje posljednjih godina prepoznato je i na turističkoj karti, posebno po brojim luksuznim vilama koje su, za razliku od lani, ove godine dobro popunjene.

- Mi smo cijepili 11 i pol tisuća ljudi. Registrirali smo 2 i pol tisuće osoba koje su preboljele covid. To je negdje oko 75 posto pučanstva Imotske krajine je imuno na covid 19. Radnici iz Njemačke su taj običaj donijeli u Imotsku krajinu, tako da su se nastavili cijepiti. Susjedi su vidjeli da se oni cijepe i to je jedan od glavnih razloga zašto u Imotskom nemamo jak antivakcinski pokret i puno ljudi se želi cijepiti. - rekao je za HRT Joško Maras, epidemiolog NZJZ SDŽ ispostava Imotski.

- Imali smo organizirana dva javna cijepljenja. Dosta ljudi je cijepljeno prvom dozom pa možemo zaključiti da se cijepljenje i dalje nastavlja, rekla je Ana Marija Radeljić, načelnica Stožera civilne zaštite i zamjenica gradonačelnika Imotskog.

Svi znaju poručuju struka da se stanje u nekoliko dana može promijeniti. Zato na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste.

Svaki dan imamo 30, 40 ljudi. U zadnje vrijeme su mlađi ljudi, a prije je u prvom redu bilo više starijih osoba, rekla je Sanja Validžić, NZJZ SDŽ.

Cijepljenje i pridržavanje mjera jedini je način da Imotska krajina zadrži ovaj izazovan naslov - korona free područja.  
hr Mon Jul 26 2021 17:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60cb938d6f52df05af8b4615/80
Foto: Dalmacija News

Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja postaje prošlost? Ministar Ćorić popustio pod Buljevim pritiscima

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran
Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja u dogledno vrijeme postat će prošlost, izgradnja kanalizacijskog sustava projektnog imena "Aglomeracija Sinj" ide dalje nakon što je gradonačelnik Miro Bulj danas sjeo za isti stol s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem.

I dok su gradske vlasti još 2012. godine govorili o projektu koji će garantirati civilizacijski iskorak za Cetinski kraj, kroz godine su izjave skupljale prašinu, a otvoreni kanali kroz ulice punili su se fekalijama koje su, dodatno, nepročišćene tekle laterarnim kanalom kroz Sinjsko polje. Kanalom koji je otežavao  život mještana Brnaza, Turjaka, ali i svih onih koji vodu piju iz Cetine.

I kad je trebalo "zasukati rukave" i stvari dovući do kraja uz pomoć europskih sredstava, pogriješilo se u početnim koracima - cijene tvrtki koje su se prijavile za izvođače bile su više od duplo veće od procijenjenih vrijednosti. Prvi puta kroz natječaj za cijeli projekt, a vrtoglavi iznosi razlike stvarnosti i zamisli dogodile su se i u drugoj javnoj nabavi za koju su odvojeni segmenti cijele kanalizacijske priče.

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran.

- Radi se o dijelovima 1 i 3, a grupa poslova broja 2 će ići u dodatnu analizu, dopunu studije pa će se odlučiti hoće li se i ona financirati europskim sredstvima. Ako to ne bude moguće, financirat će se državnim novcima - kaže Bulj.

Na sastanku je bio državni tajnik Mario Šiljeg, predstavnici Hrvatskih voda - generalni direktor Zoran Đuroković, zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović i Voditeljica sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU Fani Bojanić te direktor Vodovoda i odvodnje Cetinske krajine Milan Smoljo, kao i voditelji projekta Darko Jukić i Petar Peroš.
hr Mon Jul 26 2021 16:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .