Znate li da je Dugopolje i prije tisuću i pol godina bilo važno
prometno čvorište? U redu, u to vrijeme (period od nastanka do propasti održavanja
puteva je između 1. stoljeća poslije Krista do 7. stoljeća) ceste su građene
gotovo isključivo iz vojnih razloga, kao podrška trupama i za njihovo brže
kretanje, a puno manje zbog ekonomije. No činjenica o račvanju u svim
smjerovima brojnih rimskih cesta baš na području Dugopolja i dalje stoji: u
petak su na jednom dijelu obnovljene “Rimske (turističke) ceste”,
umjesto legionara prošlosti, koračali predstavnici turističkih zajednica,
arheolozi te novinari, a u skoroj budućnosti to će raditi i – impresionirani
turisti.
Takav je barem plan, u pitanju je prva faza cjelokupnog
projekta i za sada nešto više od dva kilometra rimske ceste osposobljene za
razgledavanje, i to isključivo u organiziranim skupinama i pod stručnom paskom.
To nam je naglasio Joško Stella,
direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije koja je nositelj
projekta. Također, cijeli projekt (jer ovo je samo dio) drži tek dijelom budućeg
vrlo uspješnog destinacijskog menagementa, dok je sada na lokalnim vlastima i
turističkim zajednicama da osmisle oživljavanje svojevrsnog arheološkog turizma
(a mnoge zemlje poput Turske, Grčke,…, temelje dobar dio svojih ponuda upravo
na takvoj vrsti posjeta) rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije.
Jer doista, pod najstručnijim mogućim vodstvom – Miro Gogala, diplomirani arheolog i Lino Ursić, koji je pored Stelle
sudjelovao u ovom projektu – zastajali su putem i pojašnjavali detalje koji tek
uklopljeni u “veću sliku” daju pravu povijesnu lekciju. Kolotrazi
usječeni u kamen, na mjestima gdje bi stijena sa svojom “žilom”
izlazila na površinu tih antičkih cesta, svjedoče o intenzitetu nekadašnjeg
prometa samo par stotina metara od akualne brze ceste Split – Dugopolje. Na
mjestima su pronađeni tragovi i naselja, koje su bile neka vrsta
“izvidnica” za Klis, odnosno Salonu još dalje prema moru, i na tim
mjestima trgovanja obično su ceste postajale puno šire.
Te rimske “tračnice” mogu se pratiti kilometrima,
na ovoj dionici Kurtovići – Klapavice ima ih na nekoliko mjesta dok je s duge
strane malo sačuvanih dionica s kaldrmom. Međutim, ovo je samo dio šireg
projekta i s puno više lokaliteta – na nekoliko mjesta postoje tragovi rimskih
cesta, a na nekima i vrlo dobro očuvane “popločane” dionice. Na
predjelu Podi u Dugopolju postoji oko pola kilometra takve dionice koja je
mjestimično, zahvaljujući terenu, široka i preko pet metara, od milja već
prozvane “autoput iz doba Rimskog carstva”.
“Vodiči” su nam kazali i kako su samo tri stare
civilizacije gradile ceste – Inke, Kina te Rimljani, a posebnost ovih rimskih
“dionica”, koje su zapravo prvi put na područje Dalmacije dovele
ceste, ne gubi na aktualnosti. Ima tek koji dan da je naime dovršena brza cesta
od Klisa do Splita, nakon četvrt stoljeća. Za razliku od hrvatskih građevinara
i našeg državnog proračuna, rimski su prije dvije tisuće godina bio puno
efikasniji: Publije Kornelije Dolabela,
namjesnik rimske Dalmacije u nepunih sedam godina (od 14. do 20. godine poslije
Krista) sagradio je pet prometnica kroz unutrašnjost Provincije u ukupnoj dužini
više od 550 rimskih milja, odnosno 820 kilometara! U tome su mu, istina,
pripomogle 7. i 11. legija koje su sudjelovale u gradnji, ali ipak…