Gastroadvent u Splitu desetljećima promovira mediteransku prehranu i uz podršku novinara dijele svoja znanja i vještine. Zahvaljujući arheolozima, koji modernim tehnologijama otkrivaju stoljećima skrivana nalazišta prepuna tragova, osmislili su ovogodišnji program manifestacije. Tragovi koji ukazuju na prehranu naših predaka ove godine u centar stavljaju namirnice kao što su leća, proso, ječam, prapšenica.

- Ove godine smo posvećeni nečemu što baš i nije jestivo, a to je bor. Bor daje paklina, a ona je imala veliku ulogu u gastronomiji. Koristila se za zatvaranje amfpora, zatim za oblaganje vanjskih dijelova posuda za čuvanje hrane koje su bile od drveta. 

Paklina ima antibakterijsko, antigljivično i antivirusno djelovanje i na taj način se hrana bolje mogla očuvati, a takav način čuvanja i nebacanja hrane treba biti dobar primjer i danas. Osim pakline, korištena je mastika, a baš s mastikom je nisko raslinje na Hvaru i Paklinskim otocima bogato. - kazala je autorica Gastroadventa Olja Martinić.

Došašće ili advent je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U došašću su svakog jutra, zornice puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna.

Ove nedjelju palimo prvu svijeću na svom adventskom vijencu. Postavlja se na stol u vrijeme došašća kao simbol iščekivanja Božića.  Adventski vijenac sa četiri svijeće simbolizira četiri nedjelje Došašća, a u naše je krajeve došao pod utjecajem europske civilizacije i protestantizma. Kršćani su preuzeli ovu tradiciju, pa su se adventskim vijencem poslužili u duhovnoj pripremi za Božić, u očekivanju Krista, Svjetla svijeta koji će rastjerati tamu grijeha.

Prve nedjelje se pali prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.

Vijenac se plete od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Lišće božikovine podsjeća na vijenac od trnja, sukladno engleskom vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio načinjen upravo od bodljikavog lišća ove zimzelene biljke. Često je u njemu i grančica ružmarina jer ova je biljka prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane svijeta.

Svijeće nade, mira, radosti i ljubavi

Četiri svijeće na vijencu znak su četiri adventska tjedna i najčešće su tri ljubičaste i jedna ružičaste boje. U prvu nedjelju Adventa, razdoblja koje prethodi Božiću, pali se prva, ljubičasta svijeća - svijeća nade i iščekivanja ili postilica. Druge nedjelje Adventa pali se također ljubičasta svijeća - svijeća mira ili pomirilica, s porukom pomirenja s svima. Treće se nedjelje pali ružičasta svijeća – svijeća radosti i veselja. Četvrta se pali ljubičasta svijeća – svijeća ljubavi, dok je negdje običaj na adventski vijenac staviti i petu bijelu svijeću – Kristovu svijeću.

Prema drugom vjerovanju četiri svijeće u vijencu označuju četiri godišnja doba, odnosno četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti:  stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. 

Kako Split danas izgleda zabilježila je naša fotoreporterka, a fotografije pogledajte u galeriji.