Papa pozvao na solidarnost protiv agresora u Siriji i Iraku

Svi građani, bez obzira na vjeroispovijest, trebaju imati jednaka prava i dužnost, rekao je papa Franjo u petak i pozvao na ukidanje svih oblika fundamentalizma te poručio da je za zaustavljanje radikalnih islamista u Iraku i Siriji važnija borba protiv gladi i siromaštva nego vojna intervencija.

Papa je u petak počeo trodnevni posjet Turskoj gdje treba potaknuti pomirbu s Pravoslavnom crkvom, ojačati dijalog s islamom i osuditi progon kršćana na Bliskom istoku.

– Temeljno je da muslimani, židovi i kršćani (…) u zakonu i provedbi uživaju jednaka prava i poštuju jednake zadaće – rekao je Sveti Otac u govoru pred konzervativnim islamskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, javljaju Reuters i AFP.

Kazao je da nema znakova opadanja “terorističkog nasilja” u turskome susjedstvu gdje su islamistički pobunjenici proglasili kalifat i progone šijitske muslimane, kršćane i druge koji ne dijele njihovo ultraradikalno viđenje sunitskog islama.

– Zaustaviti nepravednog agresora legitimno je, ali uvijek uz poštivanje međunarodnog prava”, a za to je “potrebno usklađen angažaman sviju… kako bi se izvori usmjerili, ne na oružje, već na druge plemenite bitke vrijedne čovjeka, a to su borba protiv gladi i bolesti – rekao je Papa.

Uoči posjeta Turskoj Franjo je osudio napade na vjerske manjine u Iraku kao “barbarske, kriminalne i neopisive” i pozvao je muslimanske vođe da se jasnije distanciraju od takvih postupaka.

U Ankari je Papa pozvao na međuvjerski dijalog “kako bi se dokinuli svi oblici fundamentalizma i terorizma koji teško ponižavaju dostojanstvo svakog muškarca i žene, a eskploatiraju religiju”, prenosi naglaske iz njegova govora agencija Reuters.

Franjin posjet Turskoj osjetljiva je misija jer je riječ o muslimanskoj, ali sekularnoj državi koja je oklijevala ući u međunarodnu koaliciju protiv Islamske države koju predvode Sjedinjene Države, odbila je preuzeti vodeću vojnu ulogu, ali podržava sirijsku oporbu i zagovara svrgavanje s vlasti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

U subotu je planiran Papin dolazak u Istanbul gdje bi trebao posjetiti Aju Sofiju (Crkvu svete mudrosti), nekoć najveću crkvu u kršćanskome svijetu pretvorenu u džamiju nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453. pa potom u muzej 1935.

Posjetit će i džamiju sultana Ahmeda, poznatiju pod nazivom Plava džamija, te služiti misu u istanbulskoj katedrali, gdje će se sastati s predstavnicima malobrojne kršćanske zajednice od samo 3000 ljudi među 75 milijuna turskih muslimana.

U nedjelju će zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem, duhovnim vođom 300 milijuna pravoslavnih kršćana, voditi proslave svetog Andrije, sveca zaštitnika pravoslavlja. Njih će dvojica pritom potpisati i zajedničku ekumensku izjavu.

– Mi nismo različite religije. Mi smo braća koja su odrasla razdvojena. Ali obojica su slijedila isti put koji im je odredio Gospodin – rekao je Bartolomej uoči Papina posjeta.

Papa je apsolutni poglavar Katoličke crkve, ali pomirbu otežava činjenica da je Bartolomej samo simbolični čelnik pravoslavnoga svijeta i ne može nametnuti svoju volju poglavarima desetaka autokefalnih pravoslavnih crkava.

Franjo će posjet većinski muslimanskoj Turskoj iskoristiti i za daljnju promociju dijaloga s islamom.

Turska je šesto Franjino putovanje u pontifikatu, poslije Brazila, Svete Zemlje, Južne Koreje, Albanije i ovotjednog posjeta Strasbourgu.