Veliki četvrtak označava početak Vazmenog trodnevlja

Veliki četvrtak u Velikom tjednu simbolizira početak Vazmenog trodnevlja i spomendan na Isusovu posljednju večeru te ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda. Veliki četvrtak ujedno obilježava i kraj Korizme, točnije završava misom večere Gospodnje. 

Na Veliki četvrtak ujutro se slavi Misa posvete ulja na kojoj se posvećuje katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu. 

Tradicija večernje mise Gospodnje potječe iz 13. stoljeća. Običaj se razvio iz židovskog shvaćanja prema kojem novi dan započinje u predvečerje istog.

Na večernjoj misi čita se evanđelje o pranju nogu, a nakon toga slijedi i sama gesta pranja uz koju se pjevaju prikladne pjesme.

Na Veliki četvrtak vezuju se zvona i ne zvone sve do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu.

Na Hvaru se održava tradicionalna procesija “Za križen“. Svake godine započinje točno u 22 sata istovremeno iz Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske te se u 7 sati ujutro vrati na svoje polazište, a tijekom osam sati prođe 23 kilometra. Križonoše se za procesiju zapisuju nekoliko godina unaprijed, a nositi križ na Hvaru je velika čast. 

U Dalmatinskoj zagori, Veliki četvrtak naziva se još i “zeljavi” i na taj dan jede se samo zelje i moli se posebna molitva “Dušice grišna”. Držalo se da je izuzetno vrijedno pred Bogom izmoliti ju sto puta i isto toliko puta se prekrstiti:

“Dušice grišna,
Bud u viri kripna.
Kada budeš putovala,
dugim putim,
tisnim klancim,
susrist će te
duh nečisti, 
Pitat će te:
Jesi li Dušo moja
“Il Božja?”
Ti mu reci:
“Nisam tvoja, već Božja.
Bogu sam se obećala,
na blagdanak,
na Veliki četvrtak,
sto Amena,
sto Jezusa,
sto se puta prikrstila:
 Amen.”