Krvave borbe blizu ukrajinskog Mariupolja

Borbe ne
prestaju blizu strateške luke Mariupolja, posljednjeg velikog grada na
proruskom separatističkom istoku Ukrajine pod kontrolom vlade u Kijevu,
gdje su u zadnja 24 sata ubijena trojica pobunjenika.

Selo
Širokine, 10 km istočno od Mariupolja, pretrpjelo je razaranja, napose
oko ceste koja dijeli položaje dvaju tabora međusobno udaljenih
sedamstotinjak metara, izvijestio je u petak novinar AFP-a.

Borbe se vode svakodnevno uz topničku i tenkovsku vatru, rekao je pobunjenik ratnog imena Karas.

Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
na terenu vidjeli su u četvrtak “tri ukrajinska tenka kako gađaju
pobunjeničke položaje u Širokinu”, na što su pobunjenici uzvratili
tenkovskim granatama koje su pale blizu ukrajinskih položaja, navodi se u
priopćenju objavljenom u petak.

Pobunjenici tvrde da kontroliraju oko 30 posto sela, glavnog
ukrajinskog uporišta prije Mariupolja, luke na obali Azovskog mora gdje
se mnogi boje velike ofenzive.

Zauzimanje tog industrijskog grada s 500.000 stanovnika nužno je
za uspostavu kopnene veze između Rusije i Krima, ukrajinskog poluotoka
koji je Rusija pripojila prije godinu dana, ali ovisi o Ukrajini što se
tiče njegovih vitalnih potreba.

Trojica su pobunjenika poginula a šestorica su ranjena u
Širokinu u zadnja 24 sata, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici
proruskih pobunjenika.

Separatističke vlasti su u petak izvijestile o 33 napada
vladinih snaga u zadnja 24 sata na Širokine i zračnu luku u Donecku koja
je u siječnju prešla u ruke pobunjenika nakon višemjesečnih silovitih
borba.

U redovima ukrajinske vojske nitko nije poginuo, ali su trojica
vojnika ranjena, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij
Lisenko. Položaji ukrajinske vojske su granatirani iz višecjevnih
raketnih bacača Grad “prvi put u zadnjih mjesec dana”, dodao je.

Jedan je civil izgubio život u pobunjeničkom bombardiranju
Avdijvke, grada u rukama vladinih snaga, blizu ruševina donecke zračne
luke, rekao je načelnik tamošnje policije Vjačeslav Abroskin.

Dvije strane se međusobno optužuju za povredu ugovora Minsk 2
potpisanog u veljači u bjeloruskoj prijestolnici uz posredovanje
francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele
Merkel, u nazočnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Po tom ugovoru, strane su se obvezale na povlačenje teškog
oružja s bojišnice kako bi uspostavile tampon zonu široku 50 do 140 km,
ovisno o vrsti oružja.

Europska unija se u četvrtak dogovorila o nastavku gospodarskih
sankcija Rusiji do kraja godine, “povezujući” ih s “cjelovitom
provedbom” ugovora iz Minska.