Dr. Domazet Lošo za Dalmacija News: Generičkog lijeka za tumore neće biti, na pragu smo individualnih rješenja

Ugledni hrvatski znanstvenik
Tomislav Domazet Lošo podijelio je drugog dana sinjskog festivala znanosti
Sinjanima najnovije rezultate svojih istraživanja o tumorima. Ovaj dobitnik
ovogodišnje nagrade grada Sinja pobudio je svojim predavanjem
“Makroevolucija: Korijeni dobra i zla sežu duboko u vrijeme”, najveći
interes među Sinjanima, što je bio i povod za kratak razgovor s uglednim znanstvenikom.

Zanima
vas već duže makrevolucija, a u tom kontekstu, iznenađuje nas pomalo činjenica da i najprimitivnija bića imaju tumore?

– Da, istina je. Ono što je sad
važno jeste nastaviti složena istraživanja. Upravo se spremamo sekvencirati tumore, dakle da pročitamo tumorski genetski kod zdravih životinja i bolesnih
životinja, primjerice hidri. Genetski se bavimo hidrama i pronalaskom gena koji
su mutirani, uspoređujemo to sa mutacijama kod čovjeka i vučemo paralele.

U biologiji postoje različite kontrastne teorije u
razvoju tumora?

– Rekao bi da smo
pioniri u ovome. Ljudi zapravo nisu ni postavili pravo pitanje – gdje je sve
počelo, niti kada su prvi put nastali tumori. Mi smatramo da je to jako važno,
jer ako ne znaš odakle nešto dolazi i gdje su korijeni zla, kako ćeš iznaći
strategiju za borbu protiv tumora. Ja mislim da je ovo jedan pionirski korak u
novom načinu gledanja na tumore. Mi idemo 
u izvorište problema i pokušavamo ga shvatiti, a onda ćemo vidjeti što
se od rješenja može napraviti.

Govorili ste o tumorima najprimitivnijih bića,
primjerice tumoru hidre. Tumori dakle imaju svoju evoluciju?

– Hidre su bitne utoliko što su oni
primitivni organizmi. One su najprimitivnije životinje uz spužve, u smislu
malog broja stanica, jednostavne organizacije, samo dva tipa tkiva, pa je na
jednom takvom jednostavnom sustavu mi lako možemo promatrati jednu tako složenu
bolest kao što su tumori. Tumori dakle imaju svoju evoluciju, prvenstveno je
pitanje kad su nastali. Oni su jako stari, nastali su prije oko 600 milijuna godina,
nastaju kada nastaje sama višestaničnost. To je jedan sistemski, duboki
i dugotrajni problem, koji traje već oko 600 milijuna godina, kada su nastali prvi
životi u oceanima, a mi se vraćamo korijenu gdje je sve nastalo, na same
izvore.

Koji je vaš
sljedeći korak u istraživanju tumora?

– Sekvenciranje je
naš sljedeći korak. Pronalazak točnog gena koji su mutirani u toj hidri. Ono
što možda najvažnije napomenuti jest da hidre i ljudi dijele velik broj gena,
kao uostalom i sve životinje. To možda ne izgleda tako na morfološkoj razini,
sve izgleda različito, no na genetičkoj razini sve izgleda slično i onda ako mi
uvidimo i naučimo što ide po krivu kod hidri, onda to možemo translatirati na
ono što ide krivo kod čovjeka i onda to možemo u tom kontekstu više naučiti i
djelovati.

Dokle se došlo sa istraživanjima lijeka za tumore?

– Naš
posao je najprije razumjeti tumore, a onda farmaceutskoj industriji i istraživačima
koji su više vezani na otkrivanje lijekova oni će koristiti naša znanja.  Mi smo na prvoj intelektualnoj fronti, a oni
su na ovoj možda praktičnoj. 

Po ovom što sada znamo, neće doći do otkrića
lijeka u onom klasičnom smislu. Iz ovih naših rezultata proizlazi da su tumori
sistemska bolest duboko ukorijenjena u samu organizaciju čovjeka i zapravo  na neki način možemo reći da je to cijena koju
plaćamo za našu složenost ili našu višestaničnost. 

Prema tome, u tom smislu
sigurno će doći do poboljšanja, ali nekog generičkog lijeka sigurno neće biti,
ali bit će individualnih rješenja, ovisno o svakom tumoru pojedinačno. U svakom slučaju prevencija u tom smislu može jako puno napraviti.,