Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5671a62f4b3a46bc348b4624/80
Foto: Tomislav Matković

Ganga s vrha Eiffelovog tornja!

UNESCO je zaštitio dva hrvatska tradicijska glazbovanja, a to su istarska glazbena ljestvica i ojkanje. Pod ovim izrazom ojkanje ne misli se samo na ojkavicu kao način pjevanja već je to jedan puno širi kontekst u koje potpadaju i ganga i rera - govori naš sugovornik

Tomislav Matković poznati je radijski voditelj, osoba čiji je život neodvojiv od glazbenog svijeta te jedan od začetnika različitih multimedijalnih programa. No, Matković je ujedno i veliki štovatelj lokalnog tradicijskog glazbenog izričaja. Upravo je ganga bila povod ovom razgovoru.

Gospodine Matković, otkud i otkada potječe tolika ljubav prema gangi?

- Odmah na početku moram naglasiti da sam rođen u Njemačkoj i tamo išao u školu, štoviše čak mi je i majka Njemica, tako da kroz svoju mladost nisam imao nikakav doticaj s gangom. Kasnije se ispostavilo da je to bila sretna okolnost jer nisam odrastao s predrasudama koje inače prate gangu na ovim prostorima, a to je da je primitivna i divlja.

Dakle, u cijelu priču s gangom ušao sam neopterećen, tako da sam kasnije, kao neka vrste vanjskog promatrača, mogao objektivno sagledati stvari, gradeći svoju priču o gangi isključivo na osnovu osobnih doživljaja.

Ganga je u moj život ušla gotovo slučajno. 1998. god. sam počeo radit na Radio Grudama, a kako u Grudama aktivno pjevaju gangu, odmah od početka su mi počele dolaziti gangaške skupine u studio sa zamolbom da ih snimam, većinom za potrebu izdavanja nosača zvuka. Ispočetka sam to odrađivao čisto tehnički, ali nakon nekog vremena druženja s gangašima počeo sam shvaćati da ispod tog, meni, "praznog jaurlukanja" postoji nešto puno dublje, meni do tada nepoznati svijet arhaične harmonije.To me zaintrigiralo. To specifično udaranje glasnica ne postoji nigdje na svijetu, zato je ona jedinstvena, a po starosti vuče korijene još od ilirskih vremena, a možda i dalje.

Kako sam polako počeo razumijevati bit gange, poželio sam nešto i pročitati o gangi, neko znanstveno istraživanje, ali sam se jako iznenadio kad sam shvatio da se o gangi vrlo malo pisalo, pogotovo na polju etnomuzikoloških istaživanja.

Kako je gangu pratio loš glas i učeni svijet je zaobilazio u širokom luku, shvatio sam da je nitko neće zaštiti od zaborava, ako se mi sami ne pobrinemo za njeno očuvanje. Tad se u meni rodila ideja da se i ja aktivno uključim u njeno očuvanje, a pošto kao radijski tehničar imam iskustva sa snimanjem logično je bilo da dam svoj doprinos na tom polju.

Pada li ganga polako u zaborav? Radi li se dovoljno na njenom očuvanju?

- Gangu je jako teško naučiti pravilno otpjevati, treba tu dosta vježbati i to je glavni razlog što se danas sve manje pjeva. Naravno, današnji način života i globalizacija također doprinose sve manjem zanimanjem za gangu, ali i za tradicijsko pjevanje općenito. Pošto pripada starom arhaičnom pjevanju mlađi je jednostavno ne shvaćaju. Uglavnom je danas pjevaju starije generacije. Srećom postoji nekoliko aktivnih folklornih društava u kojem stariji pjevači prenose svoje znanje mlađima i to je jedini aktivni način da se spasi od zaborava, te osigurava da će se i u budućnosti pjevati. Što se tiče očuvanja, mislim da težište treba biti u tri točke – folklorna društva s mlađim sekcijama, znanstveni radovi i terenska snimanja.Smatram kako bi kulturne institucije trebale aktivnije pomagati foklorna društva koji imaju podmladak, tako će osigurati da i nove generacije dođu u doticaj s tim autohtonim pjevanjem. Možda ne bi bilo loše i u škole, u sklopu glazbenog odgoja, uvesti nekoliko sati posvećeno lokalnom tradicijskom glazbovanju, pa da se djeca barem malo upoznaju sa glazbenom tradicijom svoga kraja.Trebalo bi također organizirati više znanstvenih skupova na temu tradicijskih pjevanja dalmatinske zagore. Pošto je do danas jako malo istraživana,cijela priča o gangi se gubi u magli povijesti i neznanja.Naprimjer, zadnji znanstveni skup u Hrvatskoj o gangi održan je u Imotskom daleke 1988. godine. Mislim da je ganga kao autohtono dalmatinsko pjevanje zaslužila više.

Pošto je ganga arhaično pjevanje nastalo prije nota, ne može se notno zapisati, pa je jedini vjerni način bilježenja gange audio i video snimanje pjevača. Skoro svako selo ima svoj način pjevanja gange, tako da jedino tereneskim snimanjem možemo sačuvati specifične melodije pojedinog kraja.

Možete li navesti neke od dražih gangi?

- Nemam neku posebno dragu gangu, Svaka ima neku ljepotu na svoj specifični način. Uglavnom me privlače takozvana starinska pivanja – gange u kojoj se može baš osjetiti ta drevna arhaika. To mi je nešto, gotovo, nadrealno.Također su mi drage gange koji imaju onaj "pjesnički moment". Uglavnom se uzima da je tekst gange plitak i opskuran, ali nije baš tako. U tom moru pismica ima stvarno prelijepih pjesničkih bisera. Ne zaboravimo da su veliki hrvatski pjesnici rodom iz kraja gange, Ujević, Šimić, Gudelj itd. vjerujem da su se barem malo napajali iz ganginih pjesmica.

Kako dolazite do novih gangi?

- Kako skoro svako selo ima svoju melodiju uzeo sam sebi zadatak da obiđem što više sela i snimim njihove pjevače. Uglavnom je ljudima drago kad vide da se za gangu ipak netko zanima. Tako da od samih pjevača dobivam informacije ima li možda u susjednom selo također neka grupa aktivnih pjevača. Kako to radim već godinama taj krug poznanstava se proširio tako da danas lako mogu doći do neke informacije.Cijeli ovaj projekt sam pokrenuo s ciljem da snimim što više pjevanja, tj. da obiđem cijelo područje gdje se danas pjeva ganga. Mogu reći da sam do sada možda pokrio 70% područja. Dakle ima se tu još posla.

Je li teško doći do glazbenih zapisa gange? Gdje ih pronalazite?

- Većinu snimljenih ganga sam osobno snimio odlazeći na teren, ali kako se vremenom pročulo za mene i moj hobby ljudi su mi počeli i sami donositi snimke gange.Pošto radim na radiju, vodim jednu ležernu kontakt emisiju u kojoj često puštam gange, tako da je i to okidač. Jer ljudi mi donose svoje snimke koje onda puštam uz najavu u eter. To je ljudima zaista drago. Kako slušateljima tako i samim pjevačima.Pogotovo mi je drago kad mi ljudi donosu neke stare snimke koje onda digitaliziram. Najčešće na kazetama, ali ima tu i rijetkih ploča s tradicijskim pjevanjima. Naprimjer, Berlinski etnološki institut je bio tijekom šesdesetih godina u našim krajevima i snimali su tradicijska pjevanja dalmatinske zagore, a među ostalim su snimili i nekoliko ganga. Te snimke su izdali na ploči.Evo baš neki dan sam dobio snimke gange na magnetofonskoj traci iz 1967. godine. Upravo teče proces digitalizacije. Uglavnom trudim se sakupiti na jednom mjestu što više tih starih snimaka koji su s etnološkog stanovišta suho zlato.Također surađujem s Institutom za etnologiju i folkoristiku koji imaju jako bogatu audio i video arhivu. Njima šaljem svoje snimke, a i oni meni snimke iz svoje arhive.

Koliko, približno, imate zapisanih gangi?

- Stvarno ne znam koliko imam audio snimaka ganga, uglavnom se to već broji u gigabajtima. Imam također i dosta video snimaka, ali nisam išao za tim kolika je količina toga. Meni je važno pokriti što šire područje gdje se pjeva. Što više to bolje.

Jeste li razmišljali o objavljivanju neke knige posvećene ovoj tematici?

- Zasada imam nekoliko tekstova u različitim zbornicima, ali o knjizi još nisam razmišljao. Možda jednog dana, ali zasada sam baziran uglavnom na terenski rad i istraživanje, te kopanje po raznim arhivima. Kao što rekoh pjeva je uglavnom starija populacija, tako da se utrkujem s vremenom. Na neki način je ovo zadnji vlak da posnimim aktivne pjevače koji ujedno još uvijek žive taj stil života. Njihovim umiranjem nestaje i taj specifični svijet gange. Zato idem snimati što više, a jednog dana kad ispunim ovaj zadatak možda se i bacim na pisanje.

Kao očuvatelj glazbene baštine, svojedobno ste bili u Parizu na predstavljanju ovog pjevanja. Kako su Francuzi prihvatili gangu?

- UNESCO je zaštitio dva hrvatska tradicijska glazbovanja, a to su istarska glazbena ljestvica i ojkanje. Pod ovim izrazom ojkanje ne misli se samo na ojkavicu kao način pjevanja već je to jedan puno širi kontekst u koje potpadaju i ganga i rera. Pod pojmom ojkavica je zaštićeno to specifično potreskanje glasnica koje se javlja i u ojkanju, potresavici, putničkom pivanju, gangi, reri itd. Ovo potreskanje glasnica je jedinstveno u svijetu zato je i zaštićena kao svjetska baština.

U sklopu mjeseca hrvatske kulture u Parizu organizator je htio predstaviti i tradicijska glazbovanja s UNESCOVE liste pa se obratio Institutu za etnologiju i folkloristiku, a kako s njima surađivam oni su se obratili meni da im na trerenu organiziram grupu gangaša. U Pariz su tako išle tri grupe. Grupa iz Istre, skupina pjevača ojkavice iz Dalmatinske zagore i skupina gangaša iz Hercegovine.

U Parizu sam se jako iznendailo što je dvorana bila skoro puna, a najviše je bilo studenata etnologije i s glazbenih akademija.Prije nastupa samih izvođača održan je okrugli stol na temu hrvatskih tradicijskih pjevanja. Nakon predavanja posjetitelji su imali priliku postavljati pitanja pa sam bio ugodno iznenađen kad sam shvatio kroz njihova pitanja da ih je to pjevanje jako zaintrigiralo. Sve ih zanimalo. Gdje se pjeva, o čemu se govori u pjesmama, otkuda i otkada potječe itd.U Hrvatskoj ganga slovi kao primitivna, ali vani gdje ljudi nemaju takvih predrasuda i koji se u stvari po prvi put susreću s takvim načinom pjevanja, njima je to krajnje egzotično. Nešto s čime se nikad nisu susreli.

Moram spomenuti da je to bio tek dio zadatka u Parizu jer smo imali još jedan interni plan, a to je da se zaganga s vrha Eiffelovog tornja te na simboličan način Pariz blagosovimo s gangom.

Cijeli taj naš mali događaj smo snimili kamerom pa smo ga objavili na Youtube.

Urednik ste portala ganga.hr. Jeste li zadovoljni radom i funkcijom portala?

- Moram naglasiti da stranice www.ganga.hr nisam zamislio kao nekakav portal već više kao nekakva virtualna arhiva u kojoj ću predstaviti snimke gange i tu objavljivati skupljene znanstvene i druge tekstove o gangi.Kako imam veliku audio arhivu gange bilo mi je glupo da te snimke stoje samo u mojoj arhivi već sam je u cilju populariziranja gange odlučio objaviti i na internetu te tako bude dostupna za sve one koji se zanimaju za tu vrstu tradicijskog pjevanja.Na stranicama trenutno ima više od 840 ganga s cijelog područje gdje se pjeva. Uz gangu ima i rere iz Sinjskog kraja, jer je rera gangina sestra.

Ukratko - cilj je stranica da bude dobro polazište i osnova za sve one koji žele nešto saznati o gangi i mislim da je cilj ostvaren.

Imate li neke nove ideje ili planove vezane za očuvanje ovog originalnog tradicijskog načina pjevanja?

- Kao što sam već ranije spomenuo osnovni cilj mi je da skupim što više snimaka gange i na to gledam kao moj doprinos u očuvanju gange. Folklorna društva imaju aktivnu ulogu prenijeti to pjevanje na mlađe, a etnomuzikolozi trebaju raditi znastvena istražvanja. Najbitnije u cijeloj ovoj priči je da međusobno komuniciramo i surađujemo. Samo na takav način gangu možemo sačuvati i prenijeti na buduća pokoljenja.Stranice sam, s prekidima, radio skoro pola godine tako da mi je to ta sljedeća stepenica koju sam ispunio. Sljedeći plan je proširivanje stranica i sa video zapisima te daljnje promoviranje ovog autohtonog dalmatinskog pivanja.

Evo i ova vijest na Dalmacija News ide u tom smjeru, na čemu vam jako zahvaljujem.

hr Wed Dec 16 2015 18:58:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4e0a318d1cb17608b459f/80

Arnab Bhattacharya, virtuoz indijske klasične glazbe na 68. Splitskom ljetu

Nastupit će u petak u 21 sat u Podrumima Dioklecijanove palače

Arnab Bhattacharya, glasoviti virtuoz na tradicionalnom indijskom glazbalu sarod, nastupit će na 68. Splitskom ljetu koncertom sjevernoindijske klasične instrumentalne glazbe u Podrumima Dioklecijanove palače u petak 12. kolovoza s početkom u 21 sat. Na tradicionalnom udaraljkaškom instrumentu tabla s njim će muzicirati Rohen Bose.

Arnab Bhattacharya u svijet sjevernoindijske klasične instrumentalne glazbe ušao je još u djetinjstvu. Njegov otac Swapan Bhattacharya dao mu je prve pouke, nakon čega je svoje glazbeno obrazovanje nastavio pod tutorstvom uglednog Pandita Buddhadeva Dasgupte.

Arnab se u svijetu klasične indijske glazbe izdvaja sposobnošću tkanja najsloženijih tekstura zvuka čak i pri velikim brzinama muziciranja, poštujući složenu strukturu i pravila raga, temeljnog elementa klasične glazbe potkontinenta. Za njegovu se glazbu kaže da je izvrstan mix tradicionalnih i modernih formi indijske klasične glazbe, „mlado lice“ te prebogate glazbene baštine koje povezuje sve generacije slušatelja.

Rohen Bose, koji će na tradicionalnom indijskom udaraljkaškom instrumentu tabla muzicirati zajedno s Arnabom Bhattacharyom, također dolazi iz bogate glazbene obiteljske tradicije. Rođen u obitelji glazbenih legendi, bio je predodređen za karijeru glazbenika. U najranijoj dobi glazbeno ga je počeo obučavati njegov otac Debojyoti Bose, i sam legendarni glazbenik na sarodu. Potom je Rohenovu glazbenu naobrazbu preuzeo njegov ujak Kumar Bose kojeg se smatra jednim od najfinijih i najkreativnijih tabla virtuoza svih vremena.


hr Thu Aug 11 2022 12:57:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4ce8b18d1cb395f8b45c8/80

[FOTO] Završene Ljetne radionice u ZTK grada Splita

Diplome je dobilo šesnaestero djece iz cijele Hrvatske

Današnjim je danom službeno obilježen i završetak ljetnih radionica tehničkih aktivnosti – STEAM SUMMER, koje su se u Zajednici tehničke kulture grada Splita provodile od 2. srpnja do 11. kolovoza. Navedene radionice pohađalo je šesnaestero djece osnovnoškolskog uzrasta s područja grada Splita, uže i šire okolice ali i cijele Hrvatske. 

Radionice su bile raspoređene po tjednima, a obuhvaćale su nekoliko područja tehnike – robotiku, programiranje, automatiku, modelarstvo i elektrotehniku. 

Učenici su bili raspoređeni u dvije dobne skupine, prva je obuhvaćala učenike od 2. do 4. razreda osnovne škole, a druga učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole. 

Prvi tjedan na programu je bila Elektrotehnika, na kojoj su se učenici upoznali s načinima proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije, pojmom elektriciteta i elektromagnetskog polja te strujnim krugovima. Kako bi pobliže shvatili određene sadržaje provodili smo pokuse, vježbali spajanje elektroničkih elemenata uspomoć simulatora, a teorijski dio smo isprakticirali na Wacky Robots setovima, gdje su učenici savladali i samostalno lemljenje elektroničkih elemenata na tiskane pločice. U drugom tjednu učenici su usvajali sadržaje iz Automatike – upoznali su se s Arduino IDE platformom, u simulatoru se okušali u raznim zadatcima (upravljanje LED diodama, tipkalima...) koje su potom i realizirali uspomoć Arduino Starter Kit-a. Treći je tjedan bio rezerviran za Robotiku, u sklopu koje su učenici usvojili pojmove vezane za dijelove, izradu i upravljanje uređajima. Po završetku radionice samostalno su izradili vlastite tehničke tvorevine te ih isprogramirali kako bi bile funkcionalne. U četvrtom tjednu učenici su se bavili Programiranjem, odnosno pisanjem kodova u blokovima i linijama, kako bi uvidjeli „pozadinsku logiku“ igara koje i sami koriste, a kako bi sve učinili još zabavnijim, organizirali smo i natjecanja u kojima se robote trebalo isprogramirati da u zadanom roku obavi neki zadatak (prijeđe ocrtanu liniju, prođe kroz labirint, odgura lopticu na predviđeno mjesto itd.). 

U petom smo se tjednu pozabavili sa strojevima i alatima, kroz radionice Modelarstva. Učenici su naučili samostalno koristiti razne alate za obradu drva. U sklopu navedenih radionica, isprobali smo i tehniku savijanja papira (Origami), koja poboljšava motoriku i pozitivno utječe na vizualno-perceptivne vještine. Šesti tjedan smo ostavili za dovršavanje tehničkih tvorevina, ponavljanje određene teme po izboru te za razne igre s kojima smo provjeravali usvojena znanja.

Po završetku radionica, učenicima su zadnjega dana podijeljene i diplome za polaznike, kako bi im ostala uspomena na radionice na kojima su sudjelovali te kako bi im poslužila kao motivacija za daljnje bavljenje tehničkim aktivnostima. Diplome su učenicima uručili tajnik ZTK grada Splita, Tomislav Nikolić i Ella Rinčić, stručna suradnica ZTK grada Splita, voditeljica radionica. 


hr Thu Aug 11 2022 11:42:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4a91d18d1cb275f8b45b6/80

Sjajno otvaranje osmog Brač Film Festivala uz rasprodane projekcije

Prva filmska večer započela je rasprodanim projekcijama glavnog programa, ali i dječjeg filma "Ljeto kada sam naučila letjeti"
Sinoć je u Supetru svečano otvoreno osmo izdanje Brač Film Festivala koji će idućih dana okupiti brojne mlade i perspektivne filmaše iz čitavog svijeta. 

Prva filmska večer započela je rasprodanim projekcijama glavnog programa, ali i dječjeg filma "Ljeto kada sam naučila letjeti".   

Ovogodišnji program Brač Film festivala otvorio je film "Divljaci", redatelja Darija Lonjaka. Ova žanrovska akcijska komedija donijela nam je priču o tri navijača hrvatske reprezentacije koja su greškom zalutala u teroristički kamp. 

Brač Film Festival od samih početaka njeguje važnost projekcija za djecu, tako je i ove godine program vrlo bogat, a projekcije za najmlađe počele su filmom "Ljeto kada sam naučila letjeti" koji je nedavno u Puli osvojio Zlatnu arenu za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji, a selektiran je i za filmski festival u Locarnu. 

Direktor festivala Bruno Mustić u svom je obraćanju publici istaknuo kako je iznimno sretan što nakon dvije godine pandemije napokon vidi prepuno ljetno kino, ali se i posebno zahvalio gostima koji su došli predstaviti svoja dugometražna i kratkometražna ostvarenja.

U glavnom programu imali smo priliku uživati u filmu "Divljaci", koji je također prikazan i na ovogodišnjem Pula Film Festivalu, a ima i zavidnu kinodistribuciju izvan granica RH. Vrlo je zanimljivo spomenuti da je film imao paralelnu distribuciju u čak šest zemalja, uključujući Austriju, Švicarsku, Njemačku i Crnu Goru. U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, "Divljaci" će se prikazivati u čak 40 gradova.

Na otvorenju Festivala bili su redatelj filma Dario Lonjak i glumac Ivan Ožegović koji upravo na Brač Film Festivalu završavaju svoju ljetnu turneju promocije filma. 

Ivan Ožegović nam je ekskluzivno otkrio da je odličan osjećaj predstaviti film u ovako veseloj i prijateljskoj atmosferi Brač Film Festivala jer je i film "Divljaci" projekt na kojem je cijela ekipa radila sa srcem i željom da naprave nešto drugačije. Za kraj nam je prišapnuo kako se nada predstavljanju još barem jednog filma s redateljem Dariom Lonjakom na Brač Film Festivalu.

Kako i priliči svakom dobrom festivalu, večer je završila odličnim after partijem u Acapulco beach baru na kojem su se posjetitelji, zaljubljenici u film i filmaši družili i razmjenjivali neprocjenjiva iskustva. 

Program festivala nastavlja se danas, premijerom filma "Strahinja Banović", redatelja Stefana Arsenijevića koji je zbog velikog interesa na FEST-u bio prikazan dvaput, a ulaznice za ostatak programa i dalje su dostupne na info pultu na Supetarskoj rivi.

BFF možete posjetiti do subote, 13. kolovoza.



hr Thu Aug 11 2022 09:01:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f3dbef18d1cb945c8b4605/80

U petak festival ”Melodije hrvatskog juga - Opuzen 2022"

Bit će izvedeno 27 skladbi
U petak na opuzenskoj pjaci održava se 29. festival zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga Opuzen 2022, koji je zasigurno uz maraton lađa, najznačajniji događaj u ovom kraju. Iz godine u godinu sve je veći interes kako izvođača, tako i autora jer ove godine je na natječaj stigao iznimno veliki broj skladbi pa je zadatak za odabir najboljih bio dosta težak.

- Mogu iskreno reći da smo zadržali kvalitetu i mislim da je to zaista najvažnije. Tako ove godine imamo 27 pjesama koje kao i prethodnih godina odišu dalmatinsko-mediteranskim ugođajem jer su Opuzenci inače poznati po klapskom pjevanju i vole taj timbar. Vrijedno je napomenuti da će festival i ove godine ugostiti preko 100 poznatih izvođača i autora (što je jako veliki broj umjetnika na jednom mjestu), a također daje mogućnost mladim debitantima da se i oni mogu kvalitetno predstaviti publici- kazao nam je direktor festivala Zlatko Mustapić

Za autore i izvođače predviđene su po tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda i publike, nagrada za najboljeg debitanta, najbolje stihove, te  Grand Prix festivala kao i Nagrada za poseban doprinos Hrvatskoj glazbenoj kulturi. Dosadašnji nositelji te nagrade su  Arsen Dedić, Tereza Kesovija, Meri Cetinić, Marko Perković – Thompson, Zorica Kondža, Đorđi Peruzović, Hrvoje Hegedušić, Oliver Dragojević, Ibrica Jusić i Peri Gotovcu. Ove godine tu nagradu festival će posthumno dodijeliti Đeli Jusiću- istaknuo nam je umjetnički direktor festivala prof. Želimir Škarpona.

Festival će s ponosom i ove godine uručiti nagradu koja nosi ime slavnoga tenora Vinka Coce, a koja se dodjeljuje pojedincima ili grupama koji na najbolji način predstavljaju najsjajnije autorske i pjevačke izdanke dalmatinskog izričaja.

Uspjeh svakog festivala tako i ovog potvrđuju pjesme koje ostanu i koje ljudi pjevaju u svim prigodama, pa se iskreno nadam da će i ove godine zasigurno biti takvih pjesama- kazao je gospodin Mustapić.

Neizbježno je spomenuti i pjesme koje su iznikle s ovog festivala: Oči boje levande – Pino i Denis, Zapuvala je bura – klapa Cambi, Božja arija – Davor Radolfi i klapa Maslina, Tri gitare – Tri tenora, Cvite moj – Marko Škugor, Pelješki dome – Viva i klapa Dingač, Zar ne vidiš da mi fališ – Boris Oštrić, Oprosti mi - Matko Jelavić, Povij me – klapa Cambi, Da mi nije moje dice – klapa Maslina, Za tebe učinija bi sve – klapa Cambi, Dobro ti bilo more – Tedi Spalato, Judi o' soli – Saša Jakelić, Vraćam se Dalmaciji – Vinko Coce, Čarolija – Zorica Kondža, Za tobon je zaplakalo vrime – Nenad Vetma, Uvijek sve ti oprostim – grupa Tutti Frutti, Ne traži od mene to - Saša Jakelić i Ana Opačak, Lijepa moja – klapa Maslina, Dome moj – Artemija Stanić i Zoran Bebić-Beba, Sve prolazi – Nenad Kero, Moja Dalma – Branko Medak i Nevena, Nisam sritna ja uz njega – Lidija Bačić, Stare kuće – Johnny Gitara, Romantičan od sebe – Tutti Frutti, Kada poklope se švere – Mješovita klapa Filip Dević, Dite s Jadrana – Zoran Bebič – Beba i Petar Radaić  i druge.

Dvostruki festivalski CD je izašao u izdanju Croatia Recordsa.

Snimku festivala možete pogledati na HTV i CMC televiziji u odgođenom terminu i izravan prijenos na HRT radio Splitu i Dubrovniku 12.08. u 21h.

 

Direktor festivala: Zlatko Mustapić

Umjetnički direktor: Želimir Škarpona

MELODIJE HRVATSKOG JUGA

O P U Z E N 2022

NASTUPAJU: 

Modro oko – DRAŽEN ŽANKO

Ulovija san ribu - ZDRAVKO ŠKENDER

Majko naša - NENAD VETMA I KLAPA PODVORJE

Dobro ti jutro - ZORAN BEBIĆ-BEBA

Doli na jugu - JOHNNY GITARA

Ja ću doći prije zore – KARIN KULJANIĆ

Moj čoviče Dalmatinski - KLAPA FRIŽI

Puknit će mi srce - BORIS OŠTRIĆ

Istina - ANTONELLA MALIS

Bit ću tu - NENO PAPIĆ

U pjesmama mojim more - HRVOJE HEGEDUŠIĆ

Tebi pripadam - BRANKO MEDAK

Grijeh - LEA MIJATOVIĆ

Pivaj klapo - FRANE VUGDELIJA I KLAPA CHORUS CROATICUS

Matematika – KOLE

Klapo moja, vratit ću se jednom - DRAŽEN HABUŠ I KLAPA  ASSERIA

Oj Neretvo – ANKICA GROSSI

Zareka se ćali – MIOMIR BUBALO – MIŠKO FEAT. POLICIJSKA KLAPA SV. MIHOVIL

Trag - NATAŠA REIĆ MATKOVIĆ

Nemoj da ti teško bude - KLAPA BASKET

Plešimo do zore – IVA MILIČEVIĆ

Dalmacijo moja lipa – LUCE I ROVINJEŽOVI

Park - PAULA MARUŠIĆ I NIKOLA ŠEŠELJ

Ti si more – GLORIA ROCCHI

Koliko mi fali - TIHOMIR KRSTIČEVIĆ

Nas će zagrlit sunce – IVAN IVANIŠEVIĆ

Tu il' nigdje – SENAD AJANOVIĆ




hr Wed Aug 10 2022 18:25:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .