Imate nedoumica vezanih uz konverziju kredita?: Dođite na tematske konzultacije Udruge Franak

Koordinatorica Udruge Franak u Splitu Anita Perkov Kalebota poziva sve članove da dođu u srijedu 02.03.2016.godine u prostorije Gradskog kotara Trstenik u ulici Put Trstenika 1 gdje će se održati tematske konzultacije „Otkazani i otplaćeni krediti“. Na konzultacije su pozvani svi dužnici čiji su krediti otplaćeni bez obzira da li se radi o CHF, EURO ili kunskom kreditu. Naglasak će biti što dalje s već podignutim tužbama kao i što treba napraviti za podizanje tužbi. Isto tako, na konzultacijama će biti riječi i o otkazanim kreditima na koje se odnosi Zakon o konverziji, no dužnici nisu dobili svoje izračune.

Provedena je anketa među članovima Udruge Franak. Konverzija iz CHF u EUR se lagano privodi kraju za oko 95% ispitanika. Onih ostalih 5% još čeka na poziv iz banke, mada u prosjeku treba mjesec i pol do dva mjeseca na taj poziv čekati. Kako nam kazuje Anita Perkov Kalebota, zanimljivo je kako banke nemaju zakonski rok za pozivanje klijenata na potpisivanje aneksa, no kad klijenti uzmu aneks onda ih uvjetuju da moraju potpisati u roku nekoliko dana. To naravno nije tako jer za potpis samog aneksa isto tako nema zakonskog roka. Iz tog razloga, prije samog potpisa aneksa svakako bi bilo poželjno da dužnici potraže savjet kod odvjetnika.

Brojna su pitanja s kojima se korisnici kredita susreću. Evo koja su to pitanja, a iz Udruge Franak su nam dali i odgovore na njih. 

Što se događa s onim dužnicima koji još nisu potpisali aneks?

Nažalost, ti dužnici moraju plaćati svoje anuitete po odmrznutom tečaju. Za banke je to jednostavno jer će oni tu razliku vratiti kroz preplatu i tu je stvar jasna, no pitaju li se banke na koje sve načine dužnici mogu plaćati tako uvećane anuitete i predstavljaju li im upravo ti uvećani anuiteti i dodatne financijske napore. Neke banke su dale priopćenje kako će anuitete nakon 26.01. naplaćivati po zamrznutom tečaju 6,39, ali ipak se toga nisu pridržavale.

O čemu razmišljaju „konvertirani“ dužnici ili oni koji su sve bliže tome?

Gotovo svi ispitanici razmišljaju o zatvaranju konvertiranog kredita, a na način da otvore neki povoljniji kredit. Oko 90% ispitanika svakako razmišlja o zatvaranju konvertiranog kredita otvaranjem novog kredita. Čak 60% ispitanika smatra da je najbolje otvoriti kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom. Je li ovo razmišljanje rezultat cijele ove agonije zbog divljanja tečaja švicarca i nezakonitog mijenjanja kamatne stope? Da! Dužnici sa švicarskim francima više ne žele riskirati i razmišljati o porastu tečaja ili kamatne stope. Njihov novi izbor je kunski kredit i to uglavnom s kombinacijom fiksne kamatne stope u trajanju od pet godina, nakon toga im je promjenjiva kamatna stopa. Ispitanici su naveli HPB kao banku s trenutno najpovoljnijim kamatnim stopama, ali razlog sigurno leži i u tome što je gotovo 98% ispitanika izgubilo povjerenje u svoju banku. To su upravo ovih osam tuženih banaka: Hypo, RBA, Splitska, ZABA, OTP, PBZ, SBER i ERSTE. Te banke nipošto neće biti izbor dužnika sa švicarskim francima. Jedini način da zadrže postojeće klijente ili privuku nove klijente je da ponude kamatne stope i to za kunske kredite do 4,5 posto bez dodatnih troškova. Ono što dodatno muči dužnike je nemogućnost izlaska iz konvertiranih kredita. Neki nisu u mogućnosti jer su kreditno nesposobni, a neki nisu u mogućnosti jer nisu stigli do 29.02. zatvoriti kredit. To se posebno odnosi na Hypo dužnike jer jedino Hypo banka naplaćuje naknadu za zatvaranje nakon 29.02. dok ostale banke ili uopće nemaju tu naknadu ili su produžile rok do kojeg ne naplaćuju naknadu za zatvaranje kredita. Isto tako, Hypo banka ima najvišu cijenu tzv. pisma namjere i to u iznosu od 300,00 kuna. Ostale banke tu uslugu naplaćuju čak u iznosu od 10,00 kuna, pa se postavlja pitanje čemu tolika razlika u cijeni za istu uslugu.

Na koje kredite se odnosi Zakon o konverziji?

Konverzija se odnosi na sve kredite koji su u otplati, otkazani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani do dana 30.9.2015. Konverzija se ne odnosi na kredite za koje je obveza iz kredita prestala (otplaćeni) ili na kredite za koje je konverzija već provedena.
Iz ovog proizlazi da su na kućnu adresu do 14.11. trebali dobiti izračun svi oni dužnici koji otplaćuju svoj kredit, te oni kojima je kredit otkazan ili ustupljen trećoj osobi. Prema anketi radi se oko 90% kredita koji su u otplati i dužnici s takvim kreditima su dobili svoje izračune u zakonskom roku. No, oko 10% kredita je otkazanih ili ustupljenih trećim osobama. 
Nažalost, banke i neka društva su zakon tumačile na svoj način, pa su tek učestalim prigovorima samih dužnika, te od strane Udruge Franak, banke pristale poslati izračune i takvim dužnicima. Tu posebno navodimo banke kao što su SBER  i RBA koje nisu poštivale zakon,te društva kao što su Croatia osiguranje, B2kapital, SVEA EKONOMI i ostala društva. Protiv njih se mogu podići prekršajne prijave.

Što s onim kreditima koji su otplaćeni ili konvertirani prije 30.09.2015.?

Oko 5% ispitanika je otplatilo ili konvertiralo kredit prije 30.09.2015. odnosno prije samog donošenja zakona. Oni se pitaju koje su njihove mogućnosti i prava za povrat preplaćenog. U tom slučaju se može podići tužba za ništetnost cijelog ugovora ili tužba za preplaćene kamate. Dokumentacija koja je potrebna je: Ugovor o kreditu, prvi otplatni plan, promjene kamatnih stopa, knjigovodstvena kartica kredita. Sva dokumentacija se može zatražiti od banke.

Ukoliko ste već podigli tužbu, a kredit ste konvertirali…

Već smo spomenuli kako je oko 95% ispitanika konvertiralo kredit. Time su se riješili ogromnog tereta u smislu smanjenja glavnice u odnosu na CHF kredit. No, oko 20 posto ispitanika se pita što sa već podignutim tužbama za štetnost ili tužbama za preplaćene kamate. U tom slučaju je svakako najbolje potražiti savjetnik svog odvjetnika kako bi se dogovorili o daljnjem tijeku postupka, eventualnim troškovima itd. 

Zakon o konverziji je kompromis ili?

Zakon o konverziji je svakako rasteretio velik broj dužnika na način da im je preostala glavnica smanjena za otprilike 20-30%, no sam zakon nije jasno definiran, odnosno postoje određene nedorečenosti. Prvenstveno ono zbog čega se dužnici najviše žale i zbog čega su pisali prigovore bankama su upravo previsoke kamatne stope. Ako još uz to banke nisu priznavale određene pogodnosti kao što su status klijenta, pogodnosti ukoliko su određene firme imale posebne ugovore s bankama, građevinske firme i slično, tada je svakako nezadovoljstvo veće što dovodi do gubitka povjerenja u same banke. Oko 90% ispitanika je navelo kao razlog mijenjanja banke upravo gubitak povjerenja, nedovoljnu stručnost djelatnika banke kao i povoljnije uvjete kreditiranja u drugoj banci.

Jedna od bitnih stvari je i ta što su banke opet samovoljno odredile fiksne marže. Upravo zbog toga su dužnici podizali optužne prijedloge za CHF kredite. Udruga Franak i dalje poziva članove na podizanje istih protiv svojih banaka. 

Zbog ovih i mnogih drugih pitanja, Udruga Franak održava svaki tjedan konzultacije u pojedinim gradovima, a dosada je odgovoreno na preko šest tisuća mailova koji su bili vezani za razne upite o konverziji, tužbama, optužnim prijedlozima. Iz Udruge upozoravaju da neće prestati s radom dokle god ne nestane nepravda zbog koje je stvorena.