Article

//www.dalmacijanews.hr/files/57e53b871eea8f620c8b4593/80
Foto: D.N.

Ževrnja: Lećevica nema alternativu!

Splitsko-dalmatinski župan kaže da se može provesti još jedno mikrozoniranje, ali da je uvjeren da će rezultat biti isti kao i u prethodna tri mikrozoniranja
Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja rekao je da je on sa svojim suradnicima u zadnje tri i pol godine po pitanju projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici napravio sve što su od njih tražili Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša. Projekt su, dodaje, radili po smjernicama Europske komisije i doveli su ga do kraja. Polovinom studenog prošle godine dobili su pozitivno mišljenje koje im, tvrdi Ževrnja, otvara put za ishođenje lokacijske dozvole nakon čega slijede javni natječaji za odabir glavnog projektanta i izvođača radova za Centar u Lećevici i šest pretovarnih stanica, ali je stalo u Ministarstvu koje treba izdati suglasnost.

- Projekt je rađen po svim zakonima Hrvatske i preporukama Europske komisije, vrijednost je oko 560 milijuna kuna. Dobili smo zeleno svjetlo iz EK za 400 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a Grad Split mogućnost da povuče još 200 milijuna za konačnu sanaciju i zatvaranje Karepovca. Strateški nam je cilj, misija i želja da se zatvori Karepovac i još desetak neusklađenih odlagališta na području naše županije koja su izravna prijetnja zdravlju naših ljudi – naglasio je Ževrnja te dodao kako mjesecima apeliraju na ministra Dobrovića da ubrza proceduru.

- Tražimo da nam izda taj akt, ali vidimo da se ministar gubi u nekim vizijama i strategijama. Prije nekoliko dana sam imao dosta žestok sastanak u Šibeniku i izravno sam pitao ministra je li moguće zatvaranje Karepovca bez izgradnje Centra u Lećevici ili negdje drugdje i nisam dobio odgovor. Po svim parametrima struke, a i po mom mišljenju, Lećevica nema alternativu! Ići mijenjati lokaciju znači cijeli projekt zapravo početi ispočetka – rekao je Ževrnja i podsjetio kako je Hrvatska u pretpristupnim pregovorima potpisala da će do 2018. godine otvoriti centre i zatvoriti sva neusklađena odlagališta. 

- To je vrlo blizu i nakon toga možemo očekivati financijske penale, a ja ne želim da naša Županija zbog nečije neodgovornosti, sporosti i nedonošenja odluka plaća penale – kazao je Ževrnja koji je pohvalio Baldasara koji se sa svoje strane maksimalno zalaže da se ovaj problem riješi.

Najavio je da će za nekoliko dana imati sastanak s ostalim načelnicima i gradonačelnicima na kojem će odlučiti kako će tražiti odgovornost ministra Dobrovića. Naglasio je da ako ne dobiju suglasnost iz Ministarstva neće moći početi s realizacijom projekta u Lećevici.

- Ministar je nametnuo nekoliko argumenata koji su nas trebali odmaknuti od našeg cilja, jedan od njih je i mikrozoniranje koje bi trebalo izvesti u vrijeme velikih voda. Ja ću sa svojim suradnicima napraviti i to, potrošiti još dva, tri mjeseca, potrošiti 200 ili 300 tisuća kuna, ali čvrsto vjerujem stručnjacima koji kažu da se ništa posebno neće dogoditi jer su mikrozoniranja obavljena u tri navrata. Dokazano je da je Lećevica četvrta zona, a da ispadne da je i treća zona, ništa se posebno neće dogoditi, a moguća je čak gradnja i u drugoj zoni, ali uz neke strože ekološke zahtjeve – rekao je Ževrnja te naglasio da kada je u pitanju otpad nema političkih stranaka.

- Svi smo jedinstveni i mislim da ćemo zato ovaj uspjeti realizirati – zaključio je Ževrnja. 
hr Fri Feb 17 2017 13:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62694cc8ecdbd1f3658b457c/80
Foto: Valerio Baranović

Ivana Vladović nova je direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije

Vladović je dobila najveći broj potrebnih glasova i tako postala nova direktorica
Ivana Vladović je nova direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Izabrana je na mandat od četiri godine.

Među kandidatima su, osim nje, bili Joško Stella, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcin.

Vladović stiže s funkcije šefa marketinga i promocije Slobodne Dalmacije. O imenovanju Vladović odlučivali su Blaženko Boban, Lukša Novak, Nenad Nizić, Filip Bilanović, Marko Ožić Bebek, Toni Buljević, Toni Damjanić, Šime Klarić, Jurica Glavina, Ivica Tafra i Srećko Peko.

TZ Splitsko-dalmatinske županije povodom toga je poslala priopćenje.

- Članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije su danas, dana 30. lipnja 2022. godine u punom sastavu (11 članova) na svojoj VI sjednici izabrali Ivanu Vladović za novu direktoricu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na mandat od četiri godine.

Glasovalo se o četiri prijavljena kandidata koji su ispunili formalne uvjete za traženo mjesto direktora/ice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a među kojima su bili Joško Stella, Ivana Vladović, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcina.

Ivana Vladović osvojila je najveći broj potrebnih glasova i time postala čelnica najvišeg turističkog tijela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. -  stoji u priopćenju.


hr Thu Jun 30 2022 15:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .