Završen Bledski strateški forum

Održavanjem panela o regionalnoj suradnju na području zapadnog Balkana u utorak na večer je na Bledu završen dvodnevni Bledski strateški forum, koji je ove godine okupio više od 500 sudionika iz 65 zemalja i međunarodnih ustanova.

Suradnju na području jugoistočne Europe potrebno je jačati, kao i međusobno povjerenje, a perspektiva članstva u EU za sve države u jugoistočnoj Europi predstavlja za to odličan okvir, zaključili su u utorak sudionici panel rasprave o regionalnoj suradnji na Balkanu na strateškom forumu na Bledu, na kojemu je sudjelovala i potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pusić je rekla da se odavno zalaže za jačanje regionalne suradnje i da je to bilo njezino stajalište i u vrijeme kad su rezerve prema toj politici imale mnoge zemlje u susjedstvu te da perspektiva članstva u EU predstavlja odličan okvir za jačanje takve politike i jačanje gospodarskih i drugih odnosa.

S obzirom da se rasprava odvijala oko obnove povjerenja, Pusić je rekla da kao veći problem vidi to što zemlje i njihovi političari u međusobnim odnosima nisu sposobni “artikulirati politički interes”, što je po njezinim riječima “stvar političke raciuonalnosti i zrelosti” koja se u ovome dijelu Europe “još traži”.

Govoreći o jačanju regionalne suradnje i povjerenja, Pusić je rekla da je zadnjih 10-15 godina u tom pogledu došlo do velikih promjena, od potpunog neprihvaćanja politike regionalne suradnje, pa do situacije u kojoj je svi podržavaju, a to je omogućila perspektiva ulaska svih država u EU.

– Cijeli projekt EU-a je za regionalnu suradnju odlična stvar, jer nema nijedne države koja bi rekla mi smo protiv članstva u Uniji. Zato je na tome moguće graditi uspješnu regionalnu suradnju – rekla je Pusić, dodavši da je u nacionalnom interesu Hrvatske da sve zemlje u susjedstvu postanu članice Europske unije.

Bivši srbijanski ministar vanjskiih poslovga Goran Svilanović izjavio je da će ulazak preostalih država na Balkanu u EU biti dugotrajan i specifičan u odnosu na primanje Slovenije i Hrvatske, a da stvari može pospješiti i regionalna suradnja.

– To će biti specifičan proces jer su to države sa specifičnim problemima – kazao je Svilanović. On je posebno upozorio na problem niskog BDP-a u tim zemljama zbog čega se pojavljuje problem i u ostvarenju infrastrukturnih projekata koji su regionalno usmjereni, ali nemaju financijsku potporu.

Budući da su zemlje u jugoistočnoj Europi gospodarski siromašne, primjetna je u državama EU-a skeptičnost prema njihovu članstvu, pa bi vlade tih zemalja morale nastojati da to promijene i da to područje “osvoji srca” građana EU-a u starim zemljama članicama, smatra Svilanović.

O teškoćama Bosne i Hercegovine, koja je u pogledu približavanja EU-u u najlošijem položaju jer nema ni status zemlje kandidatkinje za EU, govorio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, rekavši da BiH ima bogatu kulturu i razvojne šanse, te krasan mladi naraštaj, ali da će mladi u 70 posto slučajeva napustiti BiH ako u njoj ne budu vidjeli perspektivu i ako se ne poboljša gospodarsko stanje i ne uvede poštovanje vladavine prava.

U panel raspravi o stanju u jugoistočnoj Europi sudjelovao je i Hoyt Yee, zamjenik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove, kji je istaknuo da bi zemlje u tome dijelu Europe morale biti jasno suočene i s posljedicama ukoliko se ne budu držele načela dogovorene suradnje.

Sudionike je nasmijao šaljivi prilog srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića. On je, kako je rekao u ime cijele “regije”, “zaprijetio” Europskoj uniji da će zemlje s ovog područja tražiti da postanu članicama SAD-a ako ih ne primi EU, te zabrinjavajućom ocijenio zaostajanje zemalja tome području u odnosu na države iz nekadašnjeg “komunističkog” bloka.

Jugoslavija ni Srbija nikad nisu bile u Varšavskom paktu i smatrale su se “zapadom”, a sada su te sve države u Europskoj uniji, a mi nismo, što je sramota, rekao je Dačič. On je, u šaljivom stilu, položaj država u jugoistočnoj Europi koje čekaju na članstvo usporedio sa stanjem čovjeka koji nije pozvan na gala zabavu po prvi put, iako su ga ranije godinama rado pozivali.

– Pojasnili su mu da nije pozvan jer je prošle godine u prostorijama gdje se zabava održava nestao zlatni nakit, te da su kasnije utvrdili da on nije kriv, ali da je ostao loš dojam – rekao je Dačič.

– Mi sada pokušavamo taj loš dojam popraviti – kazao je Dačić.