Ekonomski analitičar Damir Novotny u N1 Studiju uživo komentirao je mogući rast kamata koji najavljuju financijski stručnjaci.

- I da nije bilo agresije na Ukrajinu, inflacija bi nas dočekala jer u proteklih 10 godina krediti su bili dostupni, kamatne stope apsurdno niske. - rekao je Damir Novotny i dodao:

- To vrijeme je iza nas, kamate će rasti, možda ne brzinom s obzirom na inflaciju. Jedina mjera protiv inflacije je rast kamatnih stopa i pad kupovne moći, tj. povlačenje novca iz opticaja. Uz fiskalne politike to je jedini instrument. Građani kamate mogu fiksirati s bankama, ali to na duže rokove nitko neće jer su u budućnosti moguća razna iznenađenja. Treba naglasiti drugu stranu medalje – inflacija nije tako loša vijest za vlasnike nekretnina, cijene će rasti i vrijednost imovine će brže rasti nego kamatne stope. Oni će u inflaciji biti pobjednici – imat će veću imovinu u odnosu na ono što su platili.

Na pitanje ima li kakvog rješenja protiv rasta kamata, možda fiksacija, Novotny odgovara:

- Jedino rješenje da se građani riješe viškova kvadrata jer kad su kamatne stope bile niske, građani su se lakše odlučivali na kupovinu velikih stanova koji im nisu bili potrebni. Po najnovijem popisu u Hrvatskoj postoji dvostruko više stambenih jedinica od kućanstava – velik broj namijenjen je špekulaciji ili investiciji ili iznajmljivanju. Manji dio sugrađana koji je morao kupovati stanova na kredit, to je i Vlada s poticajnim mjerama sudjelovala u euforiji kupovine stanova, veliki sam protivnik intervencija Vlade jer oni u pravilu naprave više štete nego koristi. Cijene stambenih kredita će rasti i teško je tu naći rješenje, ali će građani racionalno odlučivati. Dohodci se moraju optimizirati, time će profitirati tržište nekretnina. Kućanstva, svi mi ćemo se prilagoditi.

Novotny ne očekuje novi val blokiranih građana dodajući da ne vidi vezu između blokade i inflacije:

- Ne vidim tu direktnu vezu između kriza svakih desetak godine, to je zakonitost ekonomskih ciklusa, s fenomenom trajno blokiranih. Taj fenomen trajno blokiranih računa je fenomen Hrvatske koja to vuče iz socijalističkog sustava – blokiranje računa, a ne ukupne imovine. Dugovi se moraju vratiti, trajna blokada ne vodi rješenju. Ovrha u Hrvatskoj je zapravo pogrešan smjer rješavanja problema, takav koncept ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji. Treba se dogoditi prisilna nagodba.

Novotny zaključuje da nitko ne može prognozirati inflaciju te da ona nije samo posljedica ratnih zbivanja u Ukrajini. - prenosi N1. 

- Inflacija je posljedica manjka roba uz veliku kupovnu moć kućanstava. Preporuka je prilagoditi se inflaciji odnosno rastu cijena. - dodao je.

U organizaciji Centra za održivi razvoj (COR) 31. kolovoza 2023. godine, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, održana su dva događaja u okviru projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“: radionica o zagovaranju i konferencija o rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja intervencija, odnosno smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta.

Podsjetimo što je društveno poduzetništvo? Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.* Praksa društvenog poduzetništva može se prepoznati kroz povijest u različitim oblicima djelovanja, kroz koja se pokušavalo pronaći odgovarajuća rješenja za socijalne i ekonomske probleme u lokalnim zajednicama i društvu. 

U Europskoj uniji društvena ekonomija broji oko 2,8 milijuna organizacija, više od 13,6 milijuna radnih mjesta, odnosno 6,3% radne snage. Udio u ekonomiji društvenog sektora varira od zemlje do zemlje, kreće se od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva.

Radionica koja je okupila petnaestak sudionika bila je usmjerena jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za proces (javnog) zagovaranja. Na početku radionice Snježana Petrušić iz Centra za održivi razvoj upoznala je sudionike sa smjernicama za razvoj javnih politika koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju osam područja od važnosti za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj: zakonodavni okvir; mladi; poljoprivreda; obrazovni sustav; državna imovina; porezna politika; komunikacijski kanali svih dionika te instituti potpore; ranjive skupine i socijalne usluge.

Uz pojam i kontekst zagovaranja istaknula je važnost procesa zagovaranja kojim se skreće pažnja zajednice na bitna pitanja i vodi donositelje odluka do rješenja, a kroz suradnju sa zainteresiranim građanima i organizacijama dovodi do promjene, poboljšanja. Zagovaranjem se pokušava utjecati na donositelje odluka, kako bi se ostvarila određena prava i poboljšala kvaliteta života društva u cjelini ili grupa čija su prava i potrebe predmet zagovaranja. 

U završnom dijelu radionice predstavljen je zagovarački model i glavni koraci u planiranju zagovaračke strategije. Tijekom radionice razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali različiti dionici govoreći o svojim iskustvima, o različitim izazovima s kojima se susreću u radu. Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani. 

Nakon radionice, u širem krugu održana je konferencija, čiji je cilj bio upoznati sudionike s rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta, a sve kako bi se na temelju znanosti ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika. Istaknuto je da je potrebno unaprijed analizirati društveni učinak bilo koje intervencije kako bi provedba bila kvalitetna i uspješna.

Na konferenciji je predstavljena i metodologija za analizu društvenog utjecaja intervencija izrađena kroz projekt, te rezultati provedenog anketnog istraživanja o utjecaju predloženih intervencija na društvo, kao i izrađeni dokumenti vezani za analizu društvenog učinka predloženih intervencija.

Stipe Efendić, predsjednik Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, osnovane u sklopu projekta, koja trenutno broji 128 članova, predstavio je ovu udrugu i pozvao prisutne da se podrobnije informiraju o njoj i u nju učlane.

Konferencija i radionica organizirani su u okviru projekta 'Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo' (kodni broj UP.04.2.1.06.0054), koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna / 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine. 

Nositelj projekta je Centar za ruralni razvoj CERURA HR, a Centar za održivi razvoj (COR) iz Imotskog je jedan od partnera na projektu. 

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Centra za ruralni razvoj CERURA HR.

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u srpnju je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i solidan rast broj nezaposlenih u odnosu na lipanj.

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i dvadeset osmi mjesec zaredom. U odnosu na srpanj 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 5797 osoba ili 5,3 posto. - prenosi tportal.

Na mjesečnoj razini zabilježen je drugi zaredom rast registriranih nezaposlenih, a u odnosu na lipanj povećanje je iznosilo 5,1 posto ili 5065 osoba. U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 103.774 osoba, što je i dalje među rekordno niskim zabilježenim razinama unatoč solidnom mjesečnom rastu, pišu analitičari Raiffeisen banke.

- U skladu s navedenim, očekujemo da će i registrirana stopa nezaposlenosti blago porasti, s 5,6 posto u lipnju na 5,8 posto u srpnju. U odnosu na srpanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 22.232 osobe ili 17,6 posto, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 10.615 ili 9,3 posto - dodaje se.

Najviše nezaposlenih osoba u srpnju zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16,1 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.380 ili 12,9 posto) i Grad Zagreb (12.819 ili 12,4 posto).

Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u šesnaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je ponovno u Ličko-senjskoj (za 16,5 posto). U ukupnome broju registriranih nezaposlenih u srpnju, 16.046 osoba ili 15,5 posto bilo je bez radnoga iskustva.

S druge strane, 87.728 osoba (84,5 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (14,5 posto), trgovini na veliko i malo (13,0 posto), obrazovanju (10,2 posto), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (9,4 posto) te javnoj upravi i obrani (9,0 posto).

Unutar prerađivačke industrije najveći broj nezaposlenih zabilježen je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, preradi drva i proizvodnji proizvoda od drva i pluta te proizvodnji odjeće. Na kraju lipnja slobodnih radnih mjesta bilo je 18.600 tisuća, što je za 6,8 posto manje na mjesečnoj razini. Od toga se 4,4 posto odnosilo na sezonske poslove.

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2023. iznosio je gotovo 120.000. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 435 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti.

Pozitivno mišljenje dobilo je 100.754 zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

- Zadržavanje broja registriranih nezaposlenosti na rekordno niskim razinama rezultat je otpornosti tržišta rada zbog nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima uz još uvijek solidnu potražnju za radom. Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini odražava, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje zbog kojeg je učinak sezonalnosti tijekom lipnja i srpnja bio skromniji. Navedeno se zrcali i u skromnijem broju izlazaka iz evidencije u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako u nastavku godine očekujemo pozitivne trendove na tržištu rada (zadržavanje rekordno niske stope nezaposlenosti te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), kretanja na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima - pišu analitičari RBA.

Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 7,4%, prva je procjena Državnog zavoda za statistiku. To je već osmi mjesec zaredom da inflacija popušta nakon što je u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 13 i pol posto. To je i najniža stopa inflacije u nas od prošlogodišnjeg ožujka. No, u posljednja tri mjeseca pad inflacije u Hrvatskoj usporava, a, uz Slovačku, u srpnju imamo najveću inflaciju u zemljama Eurozone. - piše HRT.

U 2022. godini za 996.213 zaposlenih (prema satima rada) kod 150.846 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, koji su obveznici sastavljanja GFI-a prema Zakonu o računovodstvu, obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.973 kune, što je povećanje od 9,7% u odnosu na prethodnu godinu (6.356 kuna). - analaza je FINA-e.

Analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plaća po područjima djelatnosti pokazala je da su poduzetnici u tri područja djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo), imali 54,5% ukupno zaposlenih, s time da u dvije (građevinarstvo i trgovina na veliko i malo) od tri navedene djelatnosti zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. U odnosu na prethodnu godinu, u tim djelatnostima ostvaren je rast plaće, koji je u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu veći, a u trgovini manji od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj. U prerađivačkoj industriji ostvaren je rast plaća od 10,7% u 2022. godini,  trgovini na veliko i malo od 9,3%, dok su plaće u građevinarstvu porasle za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Najveće plaće ostvaruju zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija (J), rudarstva i vađenja (B), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D), financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (K) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (M). Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu u 2022. godini imali su zaposleni u području djelatnosti informacija i komunikacija u iznosu od 10.956 kuna, što je 57,1% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunate zaposlenima kod svih poduzetnika RH. Zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja imali su 28,2% veće plaće, a zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 26,4%, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto obračunatu plaću svih zaposlenih kod poduzetnika RH.