Ževrnja o inicijativi Baldasara: Razumijem ga, ali je promašio adresu

Splitsko-dalmatinski
župan Zlatko Ževrnja detaljno je razložio što misli o inicijativi
gradonačelnika Ive Baldasara za status 
Splita kao velikog grada. Na neki način je, kaže župan, povezana s onim
što i sam često ponavlja, s nužnošću financijske i funkcionalne
decentralizacije ovlasti koje ima državna razina vlasti.

Bez obzira na trenutne
šumove u komunikaciji, svakako želi istaknuti dobru suradnju i komunikaciju s
gradonačelnikom Baldasarom.

 – Razumijem ga u nekim
segmentima kao što je primjerice prekategorizacija određenih državnih cesta ili
upravljanje park šumom Marjan, gdje ću se i osobno založiti da se županijske i
gradske službe, sukladno zakonu dogovore o najboljem mogućem modelu upravljanja
područjem park šume Marjan. Međutim, imam dojam kako je gradonačelnik
jednostavno promašio adresat svojih zahtjeva. Bilo bi primjerenije da
zajednički tražimo administrativnu i financijsku decentralizaciju države u
korist najvećega grada naše županije i same Županije – istaknuo je Ževrnja.

 Kao primjer navodi koncesije
na pomorsko dobro. Treba znati da, prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i
morskim lukama, napominje župan, izvornu vlast nad upravljanjem pomorskim dobrom
ima država, a samo dio ovlasti je prenesen na jedinice područne samouprave
(županije) i na jedinice lokalne samouprave (općine i gradove).

Županija, nadalje pojašnjava, ima samo dio
ovlasti za davanje koncesija i to za
objekte od županijskog značaja. 
Naglašava i da cijeli prihod koji se dobije za koncesijska odobrenja
koja daju gradovi i općine na jednu do pet godina, u cijelosti pripada općinama
i gradovima. S druge strane, prihodi koje ostvaruje Županija za koncesije za
korištenje pomorskog dobra te za 
korištenje ili gradnju građevina od važnosti za županiju koje daje
Županijska skupština na rok od 20 godina, se dijele između države, županije i
gradova ili općina u jednakom omjeru. Koncesije za korištenje pomorskog dobra
ili gradnju građevina od važnosti za državu, daje Vlada na rok od 50 godina, a
na rok duži od 50 godina koncesija se izdaje uz suglasnost  Sabora.

 –  Bilo bi dakle logičnije da primjerice ministar Bauk pomogne stranačkom kolegi gradonačelniku Baldasaru da, promjenom zakona omogući  Splitu i Županiji, koncesiju na recimo korištenje ACI marina i tomu sličnih lokacija – smatra Ževrnja.

Može se zaključiti,
razlaže župan,  da prema važečim
zakonskim propisima Županija ima samo ograničene ovlasti na pomorskom dobru
koje bi svakako trebalo povećati kako bi Županija mogla normalnije ostvarivati
svoju funkciju učinkovite jedinice regionalne samouprave.

 – Davanje ionako malih županijskih ovlasti
gradovima Splitu ili Rijeci samo bi dalje razvlastilo ionako skromne ovlasti
županija na pomorskom dobru, a dovelo bi i do nepotrebnog povećanja
administrativnog osoblja – ustvrdio je.

Pritom smatra i kako je
dužan  kazati kako ni jedan postupak za
utvrđivanje granice pomorskoga dobra ili postupak dodjele koncesije na
pomorskom dobru od strane županije nije usporen ili doveden u pitanje. S druge
strane, tvrdi župan, postoje usporavanja na realizaciji nekih projekata jer Grad
nije donio odgovarajuće dokumente prostornog uređenja.

Slaže se da određene
zakone treba mijenjati, redefinirati neke stvari, prije svega one koje se
odnose na veće ovlasti koje bi županije trebale imati kako bi mogle biti
uistinu funkcionalne.

 –  Naš cilj je, ponavljam po stoti put, ravnomjeran
razvoj svih krajeva županije. Ovi zakoni koje sadašnja garnitura vlasti u
državi želi izglasati, prije svega mislim na Zakon o regionalnom razvoju, nisu ništa drugo do
favoriziranje razvoja velikih gradova na štetu manjih općina i gradova, što je
u suprotnosti s onim što mi želimo – mišljenja je.

Dodaje i da nije smisao
dovesti ili prisiliti sve ljude na život u velikim gradovima, što, kaže, podsjeća
na vrijeme umjetnog stvaranja radničkih naselja građenih za ondašnji
proletarijat.

Upravo suprotno,
ističe, treba se osigurati život dostojan čovjeka u svim krajevima naše
županije. Takav trend je, tvrdi, suprotan i duhu EU povelje o lokalnoj
samoupravi.

–  Cijenim da smo se prije svega trebali na
razini države dogovoriti želimo li centraliziranu ili decentraliziranu vlast,
treba li nam država s prenapučenim gradovima i napuštenim selima. Ne možemo
ovako paušalno i parcijalno rješavati tako krupna pitanja o kojima ovisi
kvaliteta života naših sugrađana- stav je župana.

Ovom prigodom pita se
Ževrnja je li i  ovaj postojeći model državne
uprave u županijama, koji je uveden za vrijeme Račanove Vlade, zapravo bila
”osveta” županijama u kojima tradicionalno pobjeđuje HDZ.

– Model koji je izvrsno funkcionirao je
zamijenjen svojevrsnim dualizmom ili paralelizmom vlasti. Teško građani mogu
razumjeti na primjer čemu služi i koja je razlika između državnog ureda za
gospodarstvo i županijskog upravnog odjela za gospodarstvo – smatra.

 Uz to, tvrdi i da se
ovlasti županija i dalje dokidaju osnivanjem državnih agencija, što predstavlja
dodatno multipliciranje državnog aparata.

– Kada svemu tomu dodamo ove inicijative
iz gradova i općina u kojima je SDP na vlasti kojima se, kolokvijalno rečeno
odozdo udara na ovlasti županija, jasno je da je riječ o puzajućoj
regionalizaciji države za koju ni jedna vlast još nema nikakav legitimitet –
istaknuo je.

Upravo zato su na
nedavnom sastanku s potpredsjednicima Vlade i saborskim zastupnicima iz
Splitsko-dalmatinske županije, kako kaže Ževrnja, argumentirano ukazivali na
preveliki utjecaj državne vlasti na rješavanje lokalnih problema.

Kao jedinica područne
samouprave ovisi se o dovršenju velikih infrastrukturnih projekata kao što su
brze ceste Solin  – Klis, Trogir – Omiš
itd., a nemoćna je Županija utjecati na brzinu i dinamiku izvođenja radova i
dovršenje takvih projekata. Uz to, rekao je, iznijeli su niz slučajeva u kojima
državne vlasti olako prebace svoje obveze na županijski proračun (financiranje
projekata iz područja zdravstva, suninaciranje kulturnih ustanova, itd.).

 –  Stoga, očekujem daljnju suradnju s gradom
Splitom koji jest središte županije i kojemu Županija želi pomoći na
zajedničkom projektu administartivno-upravne i stvarne funkcionalne i
financijske decentralizacije države za boljitak svih naših građana – zaključio
je Ževrnja.