Split: Uređenje Istočne obale počet će izmještanjem autobusnog i željezničkog kolodvora

Potpisivanjem ugovora o suradnji između Grada Splita i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na realizaciji strateškog projekta urbane regeneracije započela je realizacija Projekta razvoja Istočne obale Gradske luke Split. To je prvi korak koji je bio potreban da bi se od EBRD-a moglo dobiti oko 300 tisuća eura nepovratnih sredstava za pripremu izrade projektnog zadatka, a prema riječima ministra Siniše Hajdaš Dončića izmještanje autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu moglo bi krenuti tek za četiri ili pet godina. 

– Svaki gradonačelnik Splita ima svoj epohalni, povijesni, trenutak tako da mislim da će Baldasar biti zapamćen po tome što je pokrenuo novu razvojnu priču u kojoj sudjeluju HŽ, HC i Lučka uprava. Ovaj sporazum je prva faza projekta koji će uključivati urbanističko rješenje. Nakon završetka studije izvodljivosti bit će definiran projektni zadatak nakon čega će arhitekti, koji će biti pozvani na natječaj, isplanirati budući izgled toga dijela Splita – bilo je sve što je ministar kazao u utorak u Splitu.

Na pitanja novinara nije htio odgovarati, potpisao je sporazum i napustio splitsku gradsku vijećnicu.

Gradonačelnik, Ivo Baldasar, kaže da je jako teško procijeniti kolika će biti ukupna vrijednost projekta, ali budući da se ne radi o iznosu manjem od milijardu eura to će se moći financirati jedino iz strukturnih fondova EU.

– Nadam se da ćemo u toku ove godine završiti s pripremnim radnjama za prijavu prema EBRD-u, nakon toga ćemo ići u raspisivanje natječaja da se definira kompletni prostor, a do kraja sljedeće godine bi mogli imati završen projektni zadatak. To je ideja i želja, a nakon toga mislim da će sve ići znatno brže. Imovinsko-pravni odnosi su tu iznenađujuće jednostavni jer je vlasnik ukupne trase HŽ i to nam olakšava cijeli posao. Izmještaju se i željeznički i autobusni kolodvor u Kopilicu gdje ćemo mi pripremiti prostor u koji će se izmjestiti. Tamo na jednom djelu stanuju sadašnji i bivši radnici HŽ-a, ali razgovarali smo s njima i tu neće biti problema – rekao je Baldasar.

Istaknuo je kako se s ranije provedenim arhitektonskim natječajem ne slaže jer misli da je njime obrađen samo jedan dio koji nije najvitalniji, a njemu je u planu ići, tvrdi, na sveobuhvatnije rješenje.

– Definirat ćemo i prostor željezničke stanice Split, ulaz u nju kroz današnju Zagrebačku ulicu, prostor ispred Nadbiskupije, pazar i sve gore prema izlazu iz Splita, plus do Kopilice gdje bi bio dio gradske željeznice i od Kopilice prema aerodromu Split s mogućnošću da i tamo bude napravljen gradski metro. U Gradskoj luci bi ostala željeznička i autobusna stanica, tu bi bila završnica i gradske željeznice. Autobusi i vlakovi bi došli tu, iskrcali putnike i vratili se u Kopilicu. Sve je vlasništvo HŽ-a i možemo se s njima dogovoriti, a sve ostalo bi bilo predmet javnog natječaja da bude u funkciji luke, turizma i grada. Na ostalom dijelu bi do izražaja došao i privatni kapital. Na jednom bi dijelu gradili hotele, a u objektu bivše zgrade Dalmacijavina bio bi veliki kongresni centar. U luci imamo deset kolosijeka od kojih se koriste dva ili tri, s tim da onaj zadnji za ukrcaj i iskrcaj automobila potpuno nestaje i prebacuje se u Kopilicu. Od ovih deset će se koristiti samo dva. Oni su sada dugi oko 600 metara, a skratit će se na nekih 250, širina neće biti deset nego dva kolosijeka, a iznad nje će biti autobusna stanica, tako da smo maksimalno uštedjeli prostor – opisuje splitski poteštat te dodaje da nema razloga da nakon potpisanog sporazuma s ministarstvom EBRD ipak ne da sredstva jer je s njima već sve dogovoreno, a potpisivanje sporazuma je bila tek formalnost.

Ivan Vuković iz HŽ Infrastrukture napominje kako će se oni prilagoditi onome što lokalne samouprave odluče da je dobro za njih.

– Ako je ideja da se u interesu lokalne zajednice s Istočne obale makne željeznički kolodvor mi smo tu da im izađemo u susret i to ćemo uraditi. Ovdje je atraktivan prostor za neke druge investicije, tražimo optimum između onoga što imamo i onoga što u budućnosti želimo imati. HŽ infrastruktura trenutno radi idejni projekt na Kopilici za svoje potrebe, a onda ćemo to sve usuglasiti s projektom koji će biti posljedica ovog natječaja i ugovora koji je potpisan – zaključio je Vuković.