Pedijatri u Hrvatskoj poručili: “Hrvatskoj nedostaje 60-ak pedijatara, od čega četvrtina u Dalmaciji”

“Rezultati pedijatrijske skrbi u Republici Hrvatskoj se ne razlikuju od visokorazvijenih europskih zemalja čija izdvajanja za zdravstvo nadmašuju naša. Stoga je i dalje potrebno podržavati cjelovitu preventivnu i kurativnu skrb djece. Nažalost, roditelji su sve češće u nemogućnosti odabrati pedijatra kao liječnika primarne zdravstvene zaštite koji će skrbiti o njihovom djetetu. 

U dosta pedijatrijskih ambulanti primarne zdravstvene zaštite rade umirovljeni pedijatri, a rad bolničkih odjela se uspijeva organizirati zahvaljujući ogromnom broju prekovremenih sati. Ovo je posljedica loše organizacijske i kadrovske politike posljednjih godina. Optimalna, lako dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb, pogotovo djece i mladih, važan je segment pozitivne demografske politike. To je i jedini ispravan put prema boljem društvu za sve.”, istaknuo je doc. dr. sc. Joško Markić, predsjednik dalmatinskog ogranka Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjeg doba, u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina. Ta stanja uhranjenosti prepoznata su kao rizični čimbenici za razvoj svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti; kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih karcinoma, kronične opstruktivna bolest pluća te mentalnih poremećaja. O tome je ukazala prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“.

Kada govorimo o statusu uhranjenosti djece u Hrvatskoj, prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) prema preliminarnim rezultatima iz 2019. godine vidljivo je da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. 

 Za napomenuti je da je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u razdoblju 2015. – 2019. najviše narastao u mediteranskom dijelu Hrvatske, sa 27,3% na 33,1% u zadnjih četiri godine. 

Ako usporedimo te podatke s podacima Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zanimljivo je istaknuti da se ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze mahom mediteranske zemlje, Španjolska, Grčka, Italija te Malta.