Četiri zemlje ponudile privremeni smještaj za 12 tisuća izbjeglica, Hrvatska ponudila 2.000 mjesta

Komisija je objavila priopćenje
nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o
izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na
summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će
na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju
migrantskim valom.

  Jedna od najvažnijih odluka
nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi
kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u
ostalim zemljama duž te rute.

 Prema priopćenju Komisije,
 četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na
raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od
toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija
dvije tisuće.

 Grčka je izvijestila o svojim
planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u
udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.

  Prihvatni centri u Grčkoj
različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama.  U Grčkoj će ljudi biti
privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one
kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju
članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil
tamo čekati na povratak u svoje zemlje.

 S druge strane, prihvatni centri u
ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura
privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport
za dalje.

 Komisija je izvijestila da su
zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od
ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.

 Komisija dodaje da je Frontex na
video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u
Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova
Hrvatske i Grčke,  a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s
odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u
Grčku.

 U tim pismima Frontex je iznio
kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih
vlasti.

 Komisija je također
izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama
kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž
 balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe
najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može
davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i
izbjeglice.

  Na video-konferenciji razgovaralo
se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži
dovoljno informacija o  pravilima za registraciju i identifikaciju te o
mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da
ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim
krijumčarima.

  Sljedeća video-konferencija
održat će se u srijedu, 4. studenoga.