Vujčić: Odluka Sabora je očekivana, moralo se nešto učiniti

Odluka Sabora o zamrzavanju
tečaja švicarskog franka očekivana je jer se nešto moralo učiniti, rekao
je u petak navečer guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić
gostujući u emisiji HTV-a Javna stvar.

Izrazio je
zadovoljstvo susretom s predstavnicima udruge Franak, kojima je
odgovorio na upit oko tzv. devizne pozicije banaka u švicarskim
francima. “Dali smo im podatke koji pokazuju obvezu banaka u švicarskim
francima, gdje su se financirale i njihova potraživanja u francima, koja
su prvenstveno krediti dani u švicarskim francima. Ti podaci pokazuju
da su banke imale zatvorenu poziciju u toj valuti, da su jednako
dugovale u švicarskim francima koliko su i imale potraživanja, također
dakle u švicarskim francima”, kazao je guverner Vujčić. Dodao je kako je
zadnjeg dana 2014. godine to bilo 24 milijarde kuna.

“Regulativa HNB-a zahtijevala je da banke imaju zatvorenu
deviznu poziciju u valutama, drugim riječima i u švicarskim francima, da
onoliko koliko duguju toliko i potražuju, i obrnuto. Ta se regulativa
od 2003. do danas poštovala”.

Na pitanje tko snosi rizik tečajne razlike, Vujčić je rekao da
je rizik na onome tko uzima kredit. U ovom slučaju, kada dođe do
aprecijacije švicarskog franka gubi onaj tko je uzeo kredit a nije
osiguran od tog rizika. Banka se osigurala od tog rizika time što je
svoje potraživanje indeksirala na švicarski franak a isto tako duguje u
švicarskom franku. “Banke su zadužile franke, dale kune, ali su
indeksirale dug u francima”, rekao je.

Na pitanje je li dovoljno učinio kako bi se upozorilo na
opasnost od uzimanja kredita u francima, Vujčić je rekao da je on zadnji
čovjek kojeg to treba pitati. Ja sam 2005. godine jedini jasno i glasno
upozoravao da zaduživanje u francima nosi rizik kojeg uzimatelji nisu
bili svjesni, rekao je Vujčić i dodao da ga u tome nitko nije podržao.

Za današnje izglasavanje Sabora da se tečaj franka sljedećih
godinu dana zamrzne na 6,39 kuna, rekao je da je to bila jedna od opcija
za rješavanje problema.

“Karakteristika te opcije je da je ona privremena, a da
kompletne troškove razlike tečaja od onoga po kojem je tečaj fiksiran
prebacuje na teret banaka. Ovisno od toga gdje će se kretati tečaj u
idućih godinu dana, takvi će bit financijski rezultati na prihode
banaka. Svi koji imaju dug u švicarskim francima imaju godinu dana
slobodnog razdoblja kada se ne moraju bojati da će im anuitetna rata i
dalje rasti. Isto tako, smanjuje se i povećanje loših kredita do kojih
bi sigurno došlo u toj valuti”, izjavio je guverner Boris Vujčić dodavši
kako je u stalnom kontaktu s Vladom zbog rješavanja tog gorućeg
pitanja.

Objasnio je i druge mogućnosti rješavanja problema, o kojima je
HNB izvijestio javnost priopćenjem objavljenim u srijedu. Rekao je kako
je druga moguća mjera smanjenje kamata na 0,7 posto, anuitetna rata bi
ostala ista. Prema njegovim proračunima to bi značilo gubitak banaka na
kamatnim prihodima od oko pola milijarde kuna godišnje, dok će im
današnje zamrzavanje tečaja donijeti oko 400 milijuna kuna gubitka
godišnje.

Jedna od predloženih mjera je odgođeno potraživanje, gdje
zajmoprimci na neki rok, od recimo pet godina, plaćaju anuitete u
vrijednosti od prije aprecijacije, dok se razlike između tržišnog tečaja
i tečaja po kojem je fiksirano prebacuju u tzv. balon, a na kraju tog
razdoblja bi se podvukao račun.

Konverzija eura i švicaraca u kune značila bi urušavanje 73
posto deviznih rezervi države, odnosno 7,8 milijardi eura, dok bi samo
konverzija švicarskog franka u kune stajala 3,2 milijarde eura. I jedna i
druga opcija su preskupe za dražvu, rekao je.

Peta mjera – nazvana regulatorno porezni paket – obuhvaća
ponovno ocjenjivanje kreditne sposobnosti najugroženijih građana
opterećenih kreditima u švicarcima, eventualno vraćanje ključeva stanova
bankama, neki grace period gdje bi im banke te stanove iznajmljivale, a
nakon tog razdoblja ponovno procjenjivale mogu li vraćati kredit. Imali
bi pravo prvokupa, pa bi slijedila ponuda otkupa, ili da stan i dalje
unajmljivali od banke.

Boris Vujčić se na kraju osvrnuo na jučerašnje mjere Europske
centralne banke koja će u idućih godinu i pol u europsko gospodarstvo
upumpati 1100 milijardi eura.

“Za Hrvatsku to nažalost znači, vidimo već, aprecijaciju
švicarskog franka. S druge strane, za europska tržišta, tako i za nas,
to znači veću eursku likvidnost, jeftinije zaduživanje. Isto tako, za
tečaj eura aprecijaciju dok za kunu to neće značiti ništa”.