Grčić u Splitu o INA-i, HEP-u i kandidatu za gradonačelnika

SDP ovih bi dana trebao donijeti odluku tko će biti njihov kandidat za splitskog gradonačelnika. Njihov saborski zastupnik Branko Grčić, koji je u utorak u Splitu komentirao ideju o prodaji dijela HEP-a, rekao je da je dogovor u stranci da će uskoro na Predsjedništvo i na Gradski odbor iznijeti imena potencijalnih kandidata.

– Naša će tijela o tome donijeti konačnu odluku. Aktualni gradonačelnik je nas na indirektan način doveo u situaciju da ne možemo njega podržati za novi mandat. Ostavimo to SDP-u da odluči tko će biti naš kandidat na ovim izborima. Mislim da se moje ime neće naći među predloženim kandidatima jer sam ja tu mogućnost i javno otklonio u nekoliko navrata – rekao je Grčić.

Po pitanju HEP-a i INA-e naveo je kako je SDP načelno podržao ideju da se INA vrati u vlasništvo države, ali da su se vrlo jasno ogradili i rekli da Vlada mora ponuditi ekonomski i fiskalno održiv model.

 – Ekonomski znači da ta investicija ima smisla, da će INA nakon toga rasti i opravdati tu investiciju, a fiskalno znači da se neće povećavati deficit i javni dug. Ova ideja da se privatizira dio HEP-a, da se taj novac uzme i ulije u jedan dosta rizičan projekt s INA-om, to ne možemo podržati i tu je naš stav posve jasan. Svi podaci govore o gubicima INA-e i pokazuju a da HEP godinama raste i ima veliki potencijal da raste i dalje – smatra Grčić.

Upozorava kako u ovoj priči treba biti oprezan te ističe kako su i oni kao Vlada spominjali djelomičnu privatizaciju HEP-a, ali u sasvim drugom kontekstu.

– Mi smo govorili da ako se ide u prodaju dijela 25 posto HEP-a da se taj novac kompletno zadrži u HEP-u i da se investira u daljnji razvoj HEP-a tako da ta kompanija postane regionalni lider u proizvodnji i distribuciji električne energije sa svim potencijalima i projektima koje je HEP isplanirao, a neke od njih i pokrenuo. Sada samo fali novac da se ti projekti ubrzaju – kaže Grčić i najavljuje kako će interpelaciju koju priprema SDP o radu Vlade vezano za INA-u najvjerojatnije uputiti u saborsku proceduru.

– Dva su ključna elementa koja će se naći u interpelaciji. Prvi je naša preporuka Vladi da se odgodi bilo kakva odluka o privatizaciji INA-e što je tražila Europska komisija. Drugi dio odnosit će se na kompletnu analizu u INA-i, kompletno poslovanje, tereti i problemi koji u ovom trenutku tamo postoje, a koji opterećuju INA-u i čine je neuspješnom kompanijom. Tražit ćemo i Vladu da se očituje što od trenutka kada i ako Hrvatska ovlada većinskim dijelom INA-e. Ako se ide u taj projekt želimo vidjeti kako Vlada vidi nastavak tog projekta, jer nastavak je jednako financijski zahtjevan kao i otkup samog udjela. U javnosti se spominje oko 800 milijuna eura ulaganja samo u obnovu rafinerija, tu je i pokušaj da se proširi tržište na kojem bi INA plasirala svoje derivate, tu je niz unutarnjih problema, restrukturiranja, daljnjeg jačanja INA-e – ističe Grčić koji je konstatirao kako su pred Vladom veliki izazovi.

Prisjetio se povijesti ovog slučaja za koju kaže da je dosta bremenita, od potpisivanja ugovora o davanju upravljačkih prava MOL-u, iako MOL nikada nije stekao više od 50 posto dionica, do ugovora o plinskom biznisu. 

– To su sve problemi koji idu u povijest INA-e i povijest hrvatskih Vlada, posebno one HDZ-ove prije mandata Milanovićeve Vlade i to će se dalje morati rješavati. Država ni Vlada ne mogu odustati od daljnje borbe za pravicu i da se sve to istjera na čistac jer prva odluka arbitraže ne mora biti i konačna. Trebamo koristiti sva pravna sredstva da se taj postupak nastavi, ako je to uopće moguće. Ja ne znam i ne mogu procijeniti jer nisam stručnjak. Novac uložen u arbitražu je minimalan trošak u odnosu na štete koje su do sada nastale u procesu sklapanja navodno štetnih ugovora za INA-u. Nejasna je situacija, hoće li MOL uopće pristati da proda svoj dio Hrvatskoj, ako se i osigura odgovarajući model. Uostalom, ne vjerujem ni da bi iznos dobiven prodajom 25 posto HEP-a bio dovoljan da se INA vrati u okrilje Hrvatske – rekao je Grčić i dodao kako postoji i arbitraža o plinskom biznisu.

– Ona je teška tri milijarde kuna, a temeljena je na jednom definitivno štetnom ugovoru za Hrvatsku koji cijeli taj proces može opteretiti s dodatnih 3 i više milijardi kuna. Mislim da je vrijeme kada sudbina ove dvije tvrtke u najvećoj mjeri određuje budući položaj energetskog sektora u Hrvatskoj, ali i šire – zaključio je Grčić.