Hrvatska i Crna Gora u “antiruskom” plinskom projektu

 Novi plinski projekt Hrvatske i Crne Gore razmatra se kao još jedan korak prema pokušaju da se smanji energetska ovisnost Europe o Rusiji, ističe Bloomberg. Za njegovu realizaciju potrebno je 700 milijuna eura.Trasa hrvatsko-crnogorskog plinovoda proći će uzduž morske obale i do 2020. spojit će se s Transjadranskim plinovodom (TAG), piše Bloomberg pozivajući se na intervju ministra gospodarstva Hrvatske Ivana Vrdoljaka i njegovog crnogorskog kolegu Vladimira Kavarića.

”Sve regionalne države žele se priključiti Transatlantskom plinovodu”, rekao je Kavarić.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru to će biti mogućnost da se dobije prihod od budućih otvaranja plinskih nalazišta.

”Postoji politička volja, potrebno je pronaći investitore, a naši regulatori razmatraju cijene prometa plina”, rekao je Vrdoljak.

Dodao je da postoji prijedlog da se Bosna i Hercegovina priključi projektu u Pločama.

Spojni krak ići će od albanskog grada Fierija prema Crnoj Gori kroz Hrvatsku sve do postojećeg plinovoda u Splitu. Plinovod će završiti na otoku Krku. Tamo Hrvatska planira izgraditi terminal za čuvanje ukapljenog zemnog plina, koji će do 2020. biti povezan s takvom rafinerijom u Poljskoj.

Transatlantski plinovod ostaje jedinstvena trasa za isporuku azarbajdžanskog plina u Europu nakon što je u 2013. napušten projekt Nabucco. Izgradnja Transatlantskog plinovoda trebala bi započeti 2015. Plinovod od 800km ići će od Turske preko Grčke i Albanije do Italije.

Crna Gora i Hrvatska provode natječaje za off-shore istraživanje naftnih nalazišta. U siječnju je Zagreb dao dozvolu za istraživanje 10 blokova nizu kompanija među kojima je i talijanska Eni.

Početkom ožujka bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da je potrebno vratiti se na ideju izgradnje dijela plinovoda Nabucco, koji je postao krak od TANAP-a. Želi s tim projektom otići u Bruxelles.

Prema riječima specijalnog predstavnika Državnog tajništva SAD-a za pitanja energetike Amosa Hochsteina, Balkan je ”strateški najvažnija” regija za europsku energetsku sigurnost. U odgovoru na pitanje Bloomberga diplomat je istaknuo da razrada potencijala šelfa, izgradnja terminala za ukapljeni zemni plin i izgradnja spajajućih plinovoda u Mađarsku i Srbiju napravit će potpunu diversifikaciju i konkurentnost.

”SAD nastavlja raditi sa svim državama regije, da bi ostvarili taj cilj”, izjavio je Hochstein.

U Washingotnu poduzimaju napore da bi se smanjila energetska ovisnost istočnoeuropskih država o Rusiji. Konkretno, američka strategija, kao što je ranije priznao Hochstein, pretpostavlja smanjenje udjela Gazproma na tržištu te regije za 20% do 2020.