Gost RTL-a Danas je saborski zastupnik Nino Raspudić, član stranke Most, koji komentira aktualnu situaciju u Hrvatskoj.

Raspudić inače predaje i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pa je dao mišljenje o polemici Banija-Banovina.

- Moji kolege kroatisti su bili jasni: u hrvatskom standardnom jeziku ispravno je reći i jedno i drugo, a u srpskom samo Banija. E sad tu ulazi i sociolingvistika koja kaže da je do negdje 30-ih godina 20. stoljeća prevladavao oblik Banovina, a da je onda u vrijeme koje se politički veže za srpsku dominaciju prevladavalo Banija, nakon 90. opet Banovina. Ali ono što mislim da je tu važno reći je da smatram da se radi o jednom spinu vladajućih, s tog famoznog partijskog sastanka je iscurilo samo ono što su oni željeli da iscuri. Mislim da je u javnost bačena kost da se prepucavamo tko je Hrvat, a tko Jugoslaven, da ne bismo govorili o golemim problemima na području Banovine i propustima vladajućih. - poručio je Raspudić.

Kaže da se Most zalaže za istražno povjerenstvo

Most podržava osnivanje istražnog povjerenstva za poslijeratnu obnovu.

- U ovom trenutku je nama najvažnije donijeti pomoć donošenju najkvalitetnijeg rješenja za obnovu, ne samo za Banovinu nego i Zagreb, koji vidimo deset mjeseci stoji na mjestu. Ovo je jedna sporedna stvar, ali važna prije svega da vrati povjerenje ljudima koji će se sutra vraćati u obnovljene kuće da mogu biti sigurni da im se neće dogoditi ono što se dogodilo dijelu njih u ovom potresu. Istražno povjerenstvo nije lov na vještice i smatram da nakon što je Hrvatska pretrpjela strašnu agresiju, da je osiromašena prvih poslijeratnih godina napravila veličanstven posao u obnovi, radi se o 150.000 kuća. - izjavio je Raspudić.

Kaže da je neumjesno da se zastupnici cijepe preko reda

U ponedjeljak je na rasporedu i cijepljenje saborskih zastupnika.

- Iskreno moram reći da nigdje u Europi nisam vidio sličan primjer. Vidio sam primjere da par najistaknutijih ljudi, premijer, predsjednik, pa i Papa nekome potrebnijem uzima cjepivo da pošalje širu poruku. Međutim, ovo da se cijepi preko 100 ljudi ispred prioriteta mi je neumjesno. - rekao je Raspudić.

Nakon tužne vijesti da je u Slanome otrovan potražni pas koji je bio obučen za spašavanje ljudi iz ruševina, trogodišnja belgijska ovčarka Alis, novinari Dubrovačkog vjesnika kontaktirali su njezinog vlasnika Srđana Boticu. Cijela je obitelj uplakana i nitko ne može vjerovati da nema više njihove razigrane, plemenite i voljene ljubimice, koju je, kako kaže Srđan, voljelo cijelo Slano.

Upravo stoga želi vjerovati da se trovanje nije dogodilo namjerno. Ne može u nikoga uprijeti prstom. Išao je i u Općinu i u komunalni odjel pitati je li se postavljao kakav otrov, ali nije. Pretražio je cijeli teren oko kuće – posebno stoga što ima još tri psa – ali ništa nije pronašao.

- Ne sumnjam u nikoga jer je Alis bila miljenica cijelog mjesta. Ne znamo ni s čime je otrovana, osim da joj nije bilo spasa. Umrla mi je na rukama sinoć, krv na usta i nos i adio – bolno je i slušati Srđanovu priču.

- Ležala je sa sinom na kauču jer smo vidjeli da joj je nešto. Ostavio ju je samo na trenutak i kad se vratio, vidio je ispod kauča u krvi. Umrla mi u naručju – kaže Srđan, a svi oni koji imaju životinju, znaju kolika je bol kad je izgube.
- Što vam imam govorit', sve znate. Treba više stat' na kraj tome – kazuje, misleći na trovače. Na žalost, među nama žive i neljudi kojima smetaju nečiji ljubimci i ubijaju ih na najsvirepije načine. Ono što je još tragičnije u slučaju Alis jest da je ona bila licencirani potražni pas koji je mogao spasiti puno ljudi, a upravo netko od (ne)ljudi priuštio joj je mučnu smrt.

Inače, za ubojstvo životinje, bilo trovanjem, teškim zlostavljanjem ili drugim načinom, propisana je kazna za fizičke osobe od 10 do 15 tisuća kuna. Također, trovanje je kažnjivo i po Kaznenom zakonu, a predviđena je kazna zatvora do jedne godine.

- Imali smo treninge, tabore, simulacije, polaganja za licencu, ispite, sve je s najboljim ocjenama prolazila – prisjeća se Srđan, koji je s Alis pohitio u Petrinju prvog dana potresa. Njih dvoje bili su potražni tim. Već su navečer bili na licu mjesta i ostali 6 dana, spremni spašavati koga je trebalo.

- To je bio najluđi i najumiljatiji pas u povijesti pasa – dirljivo je opisuje Srđan, koji je po zanimanju vatrogasac i radi u Slanomu. Alis je uzeo k sebi kad je imala 7 mjeseci, prije toga je kod prijašnjeg 'gazde' bila zatvorena u boksu 4 mjeseca.

- Kad je došla u Slano, odveo sam je na more. Odmah je skočila s mula. Obožavala je more, djecu, svih... Nadam se da postoji raj i da ona sad radi nered gore – rekao je Srđan za Dubrovački vjesnik.

Ugostitelji ne rade od 28. studenog, a ponovno otvaranje, ne nazire se. Prema podacima Obrtničke komore, u Hrvatskoj zbog pandemije i uvođenja mjera već 1098 ugostiteljskih objekata zauvijek zatvorilo svoje lokale, rekao je predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franc Letica za Index.

"Taj smo podatak jučer dobili i on je strašan. Nama je potrebno da se hitno dozvoli rad svim ugostiteljima, kao i catering tvrtkama i u prostorijama objekata, kao i na terasama. To je prioritet broj jedan. Jer osim financijske noćne more, ovo je postala psihodelija, doživljavamo psihički kolaps. Ništa ne bi značilo da sad otvore terase, tko će po ovom vremenu sjediti na terasi i ručati ili piti kavu? Trebaju odmah sve otvoriti i istovremeno neka inspekcije provode izvide i kažnjavaju one ugostitelje koji se ne drže mjera, svjesni smo da ima i takvih", rekao je Letica Indexu.

Potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Zdravko Karna za Index je pak rekao da ugostitelji još više strepe zbog mogućnosti da im se ne produže mjere pomoći nakon djelomičnog otvaranja.

Karna je je razgovoru za Index iznio četiri hitna zahtjeva ugostitelja. To su:

2. Izjednačavanje caffe barova i objekata jednostavnih usluga s restoranima tako da svi imaju istu mogućnost rada u varijanti dostave ili "to go" varijanti ili da u isto vrijeme budu otvoreni.

3. Obeštećenje u iznosu od 3 posto od prometa iz 2019. godine u vidu pomoći za saniranje gubitaka te ponovno pokretanje restorana.

4. Ubrzati isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta i da se iz uvjeta za pokrivanje naknade fiksnih troškova makne uvjet da je račun prethodno plaćen jer to ugostitelji, nakon svih ovih mjeseci što su zatvoreni, više nisu u mogućnosti plaćati

Navodi kako zahtjevom za izjednačavanje caffe barova i objekata jednostavnih usluga s restoranima žele otkloniti čistu nepravdu koja je nanesena brojnim ugostiteljima.