Imota u srcu Hrvata iz Gradišća

Imotsku krajinu posjetili su ugledni gosti iz Austrije,
preciznije, dvoje gradišćanskih Hrvata, 
dr. Franjo Pajrić i njegova kći Silvana, kako bi se pobliže upoznali s
povijesnim znamenitostima Imotske krajine. Njima su se pridružili ugledni
hrvatski književnik i znanstvenik dr. Igor Šipić, te ing. Igor Podrug. Izlet je
vodio istraživač povijesti i mitologije Imotske krajine dipl. oec. Mate Puljak,
dok se za muzejski obilazak pobrinuo muzeolog Branimir Leko.

Obilazak je započeo na Crkvinama u Cisti Velikoj gdje su
gosti upoznati s bogatom poviješću lokaliteta na kojemu se nalaze ostaci dviju
bazilika i jedne crkve datirani kroz 5./6., odnosno 9./10. stoljeće. Druga
lokacija bila je Zadužbina; nekropola stećaka pokraj istoimenog
“romaničkog” bunara koji je vjerojatno egzistirao i u kasnoj antici.
Na lokaciju megalitnog bedema u brdu Osoje, posjetitelji nisu mogli ići jer bi
to odnijelo mnogo vremena , tako da je taj izlet ostavljen za sljedeću godinu.
Nakon obilaska spomenutih lokacija, slijedila je nekropola stećaka Crljivica
koja je ušla pod zaštitu Unesco-a kao kasnosrednjovjekovno groblje. 

Puljak je objasnio
odnose slika na stećcima s nebeskim tijelima; Zodijakom i planetima, te
ustvrdio da se radi o prapovijesnim spomenicima jedne civilizacije za koju se
opravdano može reći da je svoj vrhunac dosegla u srednjoj bronci, a ne u
srednjem vijeku. Daljnji obilazak nastavio se uvjetovan žurbom u Gradski muzej
u Imotskom pa su gosti samo usputno vidjeli stećke na Lovreću i
Kamenjaku.

Voditelj zavičajnog muzeja Branimir Leko poželio im je dobrodošlicu.
Tu su kroz jedno kvalitetno predavanje educirani o antičkom i
kasnosrednjovjekovnom periodu Imotske krajine. Osobito zanimljivo bilo je
prezentiranje priče o duhanu i duhanskim rekvizitima. Za kraj su uvaženi gosti
upoznati s bogatim etnografskim postavom.Oduševljeni posjetitelji najavili su
ponovni dolazak i moguću suradnju.Potom su obišli grad, utvrdu Topanu i jezera.
Posjet se nastavio izvorištu Opačac gdje se nalazi crkvica s otkopanim ostacima
kasnoantičkih i srednjovjekovnih građevina. Jedna od njih, koju stručnjaci
smatraju utvrdom, za Puljka predstavlja templarsku ostavštinu- hram ili
inicijacijski prostor. On je uvjeren da se upravo na toj lokaciji nalazio
templarski hospicij (Red Hospitalaca).

Iduća točka, nakon šetnje uz rijeku
Vrljiku, bio je Kamenmost i crkva Sv.Luke koja je sagrađena od stećaka, a zatim
nekropola u selu Zovke na kojoj su se gosti imali prilike slikati s lokalnim
stanovnicima. Kako se bližila noć Puljak je inzistirao da se gosti upute na
nekropolu Podrtle kod Peza u Lokvičićima. Tu su ostali posebno oduševljeni. Uz
recital književnika Šipića i tihu svirku, odala se počast svima koji su
pokopani u toj katedrali na otvorenom. Silvana Pajrić, inače studentica i
glazbenica, članica benda Rouge, odsvirala je i otpjevala par pjesama. Nakon
cjelodnevnog izleta, ekipa se rastala u Cisti Velikoj odakle su i krenuli.

U razgovoru s Puljkom dalo se naslutiti kako su gosti
ponijeli sa sobom jednu veliku uspomenu na Imotsku krajinu.O istoj su napisali
veoma lijepe riječi u Hrvatskom slovu, te u putopisnoj zbirci Hrvatski jantar,
gradišćanskih Hrvata iz Mađarske.Ovako se prezentira i ljubi svoj zavičaj.

– U vremenu kada i naše političke elite rade u korist
Agende 21, mnogi ostaju na svojim ognjištima da se i dalje bore za svoj
opstanak i za zdravlje svoje djece. Imotska krajina se mora okrenuti
revitaliziranju sela i omogućiti ljudima povratak. Nije istina da nemamo
upravu, imamo ju, samo ona ne radi u našu korist. – istaknuo je Puljak.