Predsjednik Milanović na summitu u Madridu: “Članstvo Finske i Švedske u NATO-u sada ovisi o hrvatskom parlamentu”

– Finska i Švedska su dobile, trebaju dobiti
pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u dugom roku, pretpostavka je da će
sve biti u redu, ali nikad se ne zna, izjavio je predsjednik Republike Zoran
Milanović danas u Madridu nakon što je sudjelovao na sastanku šefova država i
vlada članica NATO-a na kojemu se, između ostaloga, razgovaralo o aplikaciji
dviju spomenutih država za članstvo u NATO-u.

Tijekom sudjelovanja na sastanku na vrhu NATO-a,
predsjednik Milanović održao je i bilateralni sastanak s predsjednikom
Republike Finske Saulijem Niinistom. Na pitanje novinara je li podržao članstvo
Finske i Švedske u Savezu, predsjednik Milanović je rekao kako članstvo tih
država u NATO-u “ovisi o hrvatskom parlamentu, to je isključiva odgovornost
hrvatskih predstavnika u Saboru”.

– Ja sam više puta ponovio, i u telefonskom
razgovoru finskom predsjedniku i sutra ću na sastanku sa Šveđanima, kako ovdje
nema ničeg osobnog što se mene tiče. To su države koje ispunjavaju visoke
kriterije. Ovo što Turska traži od njih je dosta. Ja sam tu principijelno više
na švedskoj nego na turskoj strani. Vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati
dalje, hoće li biti neki monitoring tih kriterija, to je teško reći. Moj je
platni razred Hrvatska i njezini interesi, kako ih vidim i tumačim, makar i
pogriješio. Ovo sada je već neko vrijeme izvan dosega mojih mogućnosti, ovlasti
i političkih instrumenata kojima raspolažem, to je sada na savjest hrvatskim
parlamentarcima, dodao je predsjednik Milanović.

Nadalje, predsjednik Milanović rekao je kako
je na sastanku šefova država i vlada NATO-a govorio o problemu Bosne i
Hercegovine kazavši kako je ona 

– sigurnosni problem, manji od onog s kojim se
suočavaju sjeverne i baltičke države, ali naš sigurnosni problem. To nam život
u susjedstvu čini nestabilnim i lošim, ugrožava barem pola milijuna državljana
EU-a, krše se Daytonska pravila. To je pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske
i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu,
rekao je hrvatski Predsjednik novinarima.

Isto tako, rekao je da na sastanku na vrhu
NATO-a postoji dvije vrste ljudi. 

– Govorim o državnicima, koji znaju jako malo
ili nimalo. S tim ljudima i njihovim suradnicima nitko ne radi.  Zna se tko može raditi i tko koristi svoje i
njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s
kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, jer s
njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto
zatucana u svojim predrasudama koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome
treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova u Bruxellesu na
sastanku Vijeća – kad su Ukrajina i Moldova potpuno bezuvjetno dobile status
kandidata, a Bosna i Hercegovina čvrgu – to je situacija u kojoj država koristi
pravo veta i na kraju bi status dobili svi. Ovako je Bosna i Hercegovina dobila
prazna obećanja, istaknuo je predsjednik Milanović.

 – Da su drugi ranije radili svoj posao, da su
bili aktivni, agresivni u zastupanju svojih stavova, države bi drugačije
ponašale, dodao je predsjednik Milanović te se osvrnuo i na činjenicu da u
Madridu na ministarskim sastancima nije prisutan nitko iz hrvatske Vlade.

– Ovdje treba netko biti na tim sastancima, ne
moraju biti u mojem društvu, ali netko treba predstavljati Vladu, to im je
dužnost. Tko će ići umjesto njih na sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da
ambasadorova prisutnost u tom trenutku 
treba meni? Do toga dovodi ta vrsta ponašanja. Vrlo neodgovorno,
amaterski, rekao je Predsjednik.

U nastavku dana predsjednik Milanović
sudjelovat će i sastanku šefova država i vlada članica Saveza s pozvanim
šefovima država i vlada koje nisu članice i to Australije, Republike Finske,
Gruzije, Japana, Republike Koreje, Novog Zelanda i Kraljevine Švedske, ali i
predsjednikom Europskog vijeća i predsjednicom Europske komisije.