Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62233e27e8e9bad84a8b4592/80
Foto: Pixabay

Europske igre u Splitu 2027. godine? Ideja je u začetku, ali puno je pitanja... Di su pare?

U Krakovu i Malopoljskom Europske su igre iduće godine, a za koje je budžet 80 milijuna eura
Prijedlog zaključka o pokretanju postupka kandidature Grada Splita za organizaciju četvrtih Europskih igara 2027. godine donijeli su splitski gradski vijećnici, i to nakon iscprnog izlaganja Mie Bačić, direktorice Ureda za komunikacije u Hrvatskom olimpijskom odboru.

Odluka je većinom glasova usvojena, tek je Davor Matijević iz SDP-a bio protiv.

- Prošle godine pripremni sastanak bio je u Rimu, tamo smo iskazali interes za organizaciju Europskih igara i ovo je sad logičan put kojim smjerom bi igre trebale ići. Prvi korak je da mi iskažemo želju za kandidaturom na vijeću - uvodno je kratak bio zamjenik gradonačelnika Splita Antonio Kuzmanić.

- Održavanje ovakvog natjecanja ima niz benefita. Potiče se gospodarski rast i povećava razina zaposlenost, a na ovaj se način turistički najbolje promova grad. Društveno se povećava popularnost sporta i inspirira mlade ljude na zdrav način života - među ostalim je istaknula Bačić.

- U Splitskom klubu olimpijaca ovo tinja šestu godinu i sazrijeli su svi uvjeti da idemo s ovime u javnost. S Mediteranskim igrama u Splitu znamo što ovakva manifestacija može učiniti za grad. Onime što se tada uredilo, napravili smo korak naprijed. S ovim igrama dogodit će se još jedan korak naprijed, objektni koji su izgrađeni tada trebaju novu šminku, a ovo je prava prigoda. Sve je to hrvatski projekt koji će se dogoditi u Splitu. Nije to investicija grada nego moraju biti svi uključeni. Bez garancije Vlade nema prolaz - rekao je Željko Jerkov, predsjednik Hrvatskog kluba olimpijaca.

Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Blanka Vlašić, dite Splita, ustvrdila je kako su sportaši najjači ambasadori ovog grada i države, ali i kako "nije važno poslati sportaše u svijet, nego dovesti svijet k nama".
- Organizacija ovakvog velikog sportskog događaja ne da ima benefite na gospodarstvo i turizam nego ulog u buduće generacije - podvukla je, ponovila već rečeno.

No, nije bilo sve tako krasno i euforično opisano. 

- Koja su dva modela financiranja, premalo je ovdje konkretnih podataka. Nizozemska je odustala od kandidature zbog financija, za ovakve igre vlada vrlo slab interes sponzora i jasno i zašto ako pogledate popis sportova poput streljaštva, atletike, nogometa i rukometa na pijesku i drugih. Nikoga ne omalovažavam. Što je s postojećom infrastrukturom, hoće li biti adekvatna - niste nam ništa rekli. Što će biti sa Spaladium Arenom 2027. godine - redao je pitanja Davor Matijević iz SDP-a. 

- Neozbiljno je pričati da će ovo pokrenuti Split i suludo je uspoređivati ove i Mediteranske igre. Kad je Split pokušao ponoviti igre, bilo je to 2009. godine u rukometnom prvenstvu, i znamo kako je to završilo - rezolutan je bio socijaldemokrat.

- Ostat ćemo velika provincija ako ovo ne napravimo. Možda vi to ne razumijete jer niste bili u sportu, ali puno je benefita - odgovorio je i Jerkov.


"Nema jasnog plana ni okvira"

Toni Tomas iz redova HDZ-a je podržao organizaciju baš kao i Aris Zlodre iz Domovinskog pokreta. Sumnjičava je bila Ivana Ljulj Cvitanić. Opravdano.

- Prezentirali ste da je budžet 80 milijuna eura s dvije mogućnosti financiranja, to je bez troškova infrastrukture, zanima me čime bi se definirao taj „jedan dio“ kao obveza Grada Splita, kakve točno obveze Grad Split preuzima današnjom odlukom? - pitala je pa naglasila.

- Realnost je, nažalost, takva da pola godine nisam dobila odgovor na vijećničko pitanje o stanju postojeće sportske infrastrukture, a da godinu dana nismo u stanju održati tematsku sjednicu o stanju splitskog sporta. Mi kad ukazujemo na probleme nismo protiv, sasvim suprotno, mi smo za to da se problemi uzmu u obzir, prevladaju i da dođemo na kraju do pozitivnog ishoda. Jasno je da nedostaju dvorane i sportska borilišta i da to limitira razvoj dosta sportova, nema termina za odbojku, košarku, rukomet, gimnastika improvizira, atletika zaostaje jer nema uvjete za zimski rad. Ja se iskreno nadam da će Europske olimpijske igre Splitu donijeti upravo to: dom odbojke, dom rukometa, košarke, gimnastički dom, atletsku dvoranu, ne megalomanski već funkcionalno. Za sada ipak nema jasnog plana niti financijskog okvira - konkretna je bila.

U Krakovu i Malopoljskom Europske su igre iduće godine, a za koje je budžet 80 milijuna eura. Mogućnosti su jedno, snovi drugo. 




hr Thu Sep 15 2022 11:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60e18cc56f52df52c98b458d/80
Foto: Pixabay

Neradna nedjelja: koji su razlozi i hoće li je Vlada uvesti?

Rad nedjeljom već nekoliko puta pokušalo se uvoditi, alli bezuspješno
Od Nove godine nedjelje bi trebale biti dani zatvorenih vrata u trgovinama. Oni koji bi radili, bili bi plaćeni 50% više. Neki ipak misle da to neće proći.

 Ako se pita Vladu – do Nove godine. Od tada, samo bi ih 16 bilo radnih od 52 u godini. Za poslodavce nema dileme – ako Sabor donese zakon, kreću u pravnu borbu na Ustavni sud. Očekivano, jer zabranu rada nedjeljom rušili su već tri puta.

Od Nove godine nedjelje bi trebale postati dani zatvorenih vrata u hrvatskim trgovinama. Za poduzetnike nema dileme, ako zakon prođe, i ovoga puta tražit će od suda ocjenu ustavnosti., piše Danas.hr

Bivše Vlade već su tri puta uvodile zabranu rada nedjeljom u trgovinama, da bi nedugo nakon donošenja takav zakon rušio Ustavni sud zbog zadiranja u poduzetničke slobode trgovaca. Niti ovaj put, neće biti drugačije smatraju stručnjaci.

Rad nedjeljom pokušali su zabraniti i Račan i Sanader – a sada i Plenković koji planira ispuniti jedno od svojih najpoznatijih predizbornih obećanja.

Po ocjeni ustavnih stručnjaka sva tri puta zakoni su pali jer su bili loše napisani - ostavljali su previše mogućnosti za izigravanje zakona na štetu radnika, a tako će biti, smatraju i sada.

Ideju o neradnim nedjeljama treba potvrditi Sabor, a i tamo su mišljenja različita.

Onima kojima budu radne, nedjelje bi trebale biti i 50 posto isplativije., piše Danas.hr
hr Fri Dec 02 2022 20:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/635149bb18d1cbca3d8b45c7/80
Foto: Ivana Ivanović

Na koje je grane spalo sudstvo? Suci iz Knina i Šibenika smanjivali kazne za sramotnih 100 eura

Krvavica i Milaković osuđeni su za četiri kaznena djela, i to dva primanja mita, zlouporabu položaja i ovlasti te za poticanje na zlouporabu
Da nije u današnje vrijeme časno biti ni na čelu neke sudske ustanove životom su posvjedočili Ivica Krvavica i Dolores Milaković. On nekadašnji predsjednik Prekršajnog suda u Kninu, a ona bivša čelnica Prekršajnog suda u Šibeniku. Krvavica je zaradio četiri i pol godine iza rešetaka, a Milaković djelomičnom uvjetnom kaznom po kojoj će osam mjeseci morati u zatvor, dok ostatak kazne od deset mjeseci neće odslužiti ako u idućih pet godina ne počini novo kazneno djelo.

Krvavica i Milaković osuđeni su za četiri kaznena djela, i to dva primanja mita, zlouporabu položaja i ovlasti te za poticanje na zlouporabu, a zatvorske kazne morat će odslužiti i vlasnik lokala u mjestu Uzdolje Boris Petko i poštar iz Knina Mate Teskera koji su sucima dali mito apsurdno i sramotno malih iznosa. Toliko sramotnih da se čovjek zbilja zapita na koje je grane spalo hrvatsko sudstvo.

Petko i Teskera nepravomoćno su osuđeni na godinu dana zatvora.

Petko je, prema optužnici, platio stotinu eura Krvavici da mu izrekne blažu kaznu od 3.300 kuna, koliko je policija predložila u prekršajno nalogu, jer je izazvao prometnu nesreću i pobjegao s mjesta događaja. Trebao je Petko dobiti i zabranu upravljanja vozilima B-kategorije da nije Krvavici dao novac, spomenutog iznosa, u jednom restoranu u Kninu.

Široj javnosti Petko je poznat kao vlasnik lokala u kojeg je u ljeto 2019. godine upalo petnaestak maskiranih napadača i fizički napalo prisutne koji su gledali utakmicu Crvene zvezde i Young Boysa. Krvavica ga je kaznio sa 600 kuna u izrečenoj presudi, bez da mu je odredio zabranu upravljanja vozilom premda je bio ranije prekršajno kažnjavan.
 
S više od jednog promila alkohola u krvi uhvaćen je u prekršaju Mate Teskera, a sudac je tražio za blažu kaznu dvije tisuće kuna pa ga je, nakon što mu je dao dogovoreno, kaznio novčano s tisuću kuna.

Nije to bilo sve od Krvavice koji je od kolegice, sutkinje Milaković zatražio da poznanika kazni najmanje što može jer je bio alkoholiziran, nije se zaustavio na traženje policije, a nije bio ni vezan sigurnosnim pojasom. Milaković ga je kaznila s 1.700 kuna, što je bilo puno manje od 6.200 kuna koliko je predložila policija, a u presudi nije navela kako je ranije osuđivan. Nije mu zabranila ni upravljanje vozilom.

Krvavica je van roka za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga Policijske postaje Knin, napisao prigovor, potpisao se i pečatirao službenim pečatom Prekršajnog suda u Šibeniku na traženje drugog poznanika. Naumio je da ispadne kako je prigovor podnesen na vrijeme.

Na izricanju presude se pojavila samo Petković pa joj je sudac Dinko Mešin do detalja obrazložio odluku.

- Ovdje ste završili radi gluposti. Svjesno ste zanemarili prekršajnu osuđivanost okrivljenika. Kažete da niste trebali znati, ali u tajnim dokaznim radnjama Krvavica vas moli za susjeda i govori vam da je dva puta osuđivan, a vi smanjujete kaznu i ne izričite mjeru. 
U svojoj obrani ste naveli da nije bilo posebno otegotnih okolnosti, ali u prekršajnom postupku posebno otegotne okolnosti ni ne postoje. Kada je netko već osuđivan, ne može se primijeniti ublažavanje kazne - redao je misli govoreći da smo svi ljudi i da svatko može pogriješiti, ali... 

- Ne smije se dogoditi da sudac uzima novac za svoj posao kao sudac Krvavica. On je očito poznat u tim krajevima kao sudac koji prima novac. Pa tko je taj koji sucu daje novac da napravi kako on hoće?! Za njihovu hrabrost nagrađeni su zatvorskim kaznama. Ovo je pouka i drugima. Vi ste sudac. Za nas vrijede drugačija pravila.
hr Fri Dec 02 2022 18:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/638721a75d79655b1e8b45af/80
Foto: Ivana Ivanović

Zaplijenjena jahta ruskog oligarha u Hrvatskoj bit će prodana na dražbi

Radi se o 92 metra dugoj jahti Royal Romance, godišnji troškovi njezinog održavanja i putovanja procjenjuju se na vrtoglavih 15 do 20 milijuna dolara
Superjahta ruskog oligarha  Viktora Medvedčuka, osobnog prijatelja Vladimira Putina bit će prodana na držabi nakon što je zaplijenjena prije nekoliko dana u Trogiru.

Ukrajinska vlada priopćila je da je hrvatski sud odlučio da se jahta Royal Romance, duga 92.5 metara, preda ukrajinskoj agenciji za povrat i upravljanje imovinom (ARMA). Iz Agencije je rečeno da će “sačuvati ekonomsku vrijednost jahte prodajom na dražbi,” prenosi britanski Guardian.

To će biti prva takva prodaja u ime ukrajinskog naroda otkad su vlade zemalja Zapada uvele sankcije na imovinu stotina oligarha nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači ove godine.

Medvedčuk je ukrajinski političar blizak Kremlju uhićen u travnju u Ukrajini, da bi rujnu bio predan Rusiji u sklopu razmjene zatvorenika. Često ga se naziva “mračnim princem” ukrajinske politike, a Putin je kum njegovoj kćeri Dariji., prenosi N1

hr Fri Dec 02 2022 17:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/638a010e5d7965b3248b4638/80

RaST: Umrežavanje, koordinacija i komunikacija najvažniji faktori za razvoj poduzetništva

Cilj projekta je razvijati i pružati visokokvalitetne i inovativne usluge mikro, malim i srednjim poduzetnicima na području grada Splita i Urbane aglomeracije Split
Danas, 2. studenog 2022. godine u hotelu Ambasador u Splitu u organizaciji Razvojne agencije Split – RaST, održan je okrugli stol s ciljem jačanja suradnje i umrežavanja poduzetničko-potpornih institucija na kojem su sudjelovali predstavnici Grada Splita i Grada Zagreba, različitih poduzetničko-potpornih institucija iz Splita, Šibenika i Dubrovnika, kao i predstavnici poduzetnika iz Urbane aglomeracije Split. Okrugli stol okupio je deset panelista različitih profila koji su kroz dva panela podijelili svoje profesionalno iskustvo i znanje kako bi došli do zajedničkih zaključaka i institucionalnih preporuka za unaprjeđenje poduzetničkog okruženja. 

Panelisti su kroz razgovor o različitim temama došli do zajedničkih zaključaka i preporuka za unaprjeđenje institucionalnog okruženja za razvoj poduzetništva Urbane aglomeracije Split, s intencijom da se primjeri dobre prakse vremenom preslikaju bilo gdje u Hrvatskoj. 

Najvažnije preporuke oko kojih su bili složni svi panelisti, kao i sudionici okruglog stola, odnose se na intenzivniju suradnju poduzetnika, jedinica lokalne samouprave i poduzetničko-potpornih institucija, kao i bolje umrežavanje i razmjenu informacija na svim razinama. Umrežavanje svih sudionika doprinijeti će razvijanju usluga i rješavanju problema u realnom sektoru koje će u konačnici jačati cjelokupno gospodarstvo. Odnos tijela javne vlasti prema poduzetnicima treba postati fleksibilniji i više trebaju osluškivati potrebe lokalne zajednice, poglavito u današnje digitalno vrijeme, a potporne institucije trebaju biti spona suradnje institucija i poduzetnika koja će olakšati njihov rast i razvoj. U tom kontekstu od svih prisutnih naglašena je iznimna važnost ovakvog i sličnih događanja u svrhu razmjene znanja s ciljem razvoja poduzetništva. 

U prvom panelu svoja iskustva podijelili su Vini Vrsalović iz Zagrebačkog inovacijskog centra ZICER, Mira Hajdić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, Nikola Balić iz Odjela za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu, Toni Trivković iz Udruge Split Tech City i Petar Reić iz start-up tvrtke Omoguru. U prvom panelu naglasak je stavljen na usluge koje poduzetničko-potporne institucije pružaju poduzetnicima te kako ih unaprijediti i dalje razvijati.

- Nama je cilj razviti pozitivno poduzetničko okruženje u društvu. Nažalost, naše ankete pokazuju da se uz poduzetnika u poslovanju, koji zapošljava, još uvijek vežu negativne konotacije. Potrebno je prepoznati i saznati stvarne potrebe poduzetnika koje se konstantno mijenjaju - istaknula je Mira Hajdić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, dok je Toni Trivković naglasio kako je potrebno da institucije u kontekstu podrške poduzetništvu imaju stalan dodir s lokalnom zajednicom, što bi posebno moglo omogućiti pozitivno okruženje poput Tehnološkog parka.

Nikola Balić nadodao je kako je važno imati i kritičnu masu te konstantno raditi na umrežavanju, dok su se svi panelisti složili kako je potrebna veća suradnja institucija i poduzetnika što je omogućilo i današnje događanje. Jedan od zaključaka panela bio je kako se na poduzetnike ne smije zaboraviti u svim fazama rasta i razvoja. S obzirom da ne postoji suradnja na svim razinama i postoje velike potrebe za osvještavanjem potreba lokalne zajednice; umrežavanje, koordinacija i komunikacija su najvažniji faktori koji bi se u budućnosti trebali intenzivirati.

Na drugom panelu naglasak je bio na razvijanju intenzivnije suradnje između poduzetničko-potpornih institucija, kao i suradnje s jedinicama lokalne samouprave, naglašavajući primjere dobre prakse te prijedloge za unaprjeđenja. Svoj doprinos raspravi dali su Nera Pavić iz Sektora za gospodarstvo, poduzetništvo, turizam i investicije Grada Zagreba, Vedrana Franić iz Službe za razvoj Grada Splita, Ina Despotović iz Mreže poduzetničko-potpornih institucija BOND, Diana Mudrinić iz Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik i Marijana Puljas iz Dubrovačke razvojne agencije DURA.
- Od sljedeće godine planiramo razvijanje Programa potpora u poduzetništvu i obrtništvu kojeg Grad Split do sada nije imao i krenut ćemo sa aktivnostima analize potreba poduzetnika na području grada da bi stekli bolji dojam o njihovim potrebama. Ujedno želimo veći naglasak staviti i na male tradicijske obrte u staroj gradskoj jezgri kako ne bi izumrli. Bez udruživanja i detektiranja zajedničkih problema, nikad nećemo krenuti naprijed i na tome trebamo više raditi - naglasila je Vedrana Franić iz Službe za razvoj Grada Splita, dok je Nera Pavić iz Sektora za gospodarstvo, poduzetništvo, turizam i investicije Grada Zagreba istaknula važnost slušanja potreba lokalne zajednice:

- Grad Zagreb svake godine izdvaja značajna sredstva za potpore i provodi brojne mjere za razvoj poduzetništva na području grada Zagreba. Koliko god smo zatvorena institucija, pokušali smo se maksimalno otvoriti i osluškivati potrebe te pronalaziti načine kako ih provesti i ostvariti. Pokušavamo micati granice, a udruženja su nam odlični partneri u provedbi mjera, potpora i promjena koje je potrebno uvesti kako bi se olakšalo poslovanje.

Okrugli stol održan je u sklopu projekta “RaSTom do razvoja poduzetništva” kojeg provodi Razvojna agencija Split - RaST u partnerstvu s Gradom Splitom, a u sklopu kojega se naglasak između ostalog stavlja i na jačanje kapaciteta RaST-a kao poduzetničko-potporne institucije te na umrežavanje s drugim PPI-jevima iz Hrvatske i Europske unije koji pružaju usluge malim i srednjim poduzetnicima iz područja visokotehnoloških djelatnosti. 

Cilj projekta je razvijati i pružati visokokvalitetne i inovativne usluge mikro, malim i srednjim poduzetnicima na području grada Splita i Urbane aglomeracije Split u svrhu unaprjeđenja osobnih i poslovnih vještina i znanja MSP-ova, čime se jača poduzetničko okruženje. Planiranim događanjima, digitalnim alatima i medijskom kampanjom promovirat će se poduzetništvo i usluge koje RaST nudi MSP-ovima, kao i horizontalna načela.  

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta je 2.279.827,34 kuna, dok je iznos EU potpore 1.937.852,77 kn.


hr Fri Dec 02 2022 14:44:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .