Article

//www.dalmacijanews.hr/files/55133c81b078354e638b49ef/80

"Dani kršćanske kulture": Film, tribina i koncert u Splitu

"Dani kršćanske kulture" u četvrtom danu ponudili su bogat program.

Četvrti dan manifestacije "Dani kršćanske kulture" obilježili su film, tribina i koncert u Splitu.

U Kinoteci Zlatna vrata održana je projekcija igranog filma "Raj doista postoji" Randalla Wallacea u kojem glavne uloge tumače Greg Kinnear, Kelly Reilly, Thomas Haden Church, a riječ je o ekranizaciji bestselera Todda Burpa "Raj doista postoji". Priča  prati sasvim običnog oca iz jednog američkog gradića koji mora prihvatiti tvrdnje svoga malenog sina. Naime, nakon što je dječak doživio iskustvo bliske smrti, svima počinje pričati kako je posjetio Raj te doživio neka nadnaravna iskustva što okolina doživljava s nepovjerenjem, ali njegova dječja nevinost će ih uvjeriti u suprotno. Riječ je o filmu koji je dosada već osvojio gledatelje diljem svijeta, a i splitska Kinoteka Zlatna vrata bila je premala za sve koji su željeli sudjelovati na ovoj projekciji filma.

U splitskoj palači Milesi održan je program "Susret s autorom" na kojem je nastupio akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti bogatog autorskog opusa koji je velik dio svog profesionalnog rada i života posvetio umjetnosti, skupljanju i očuvanju bisera baštine što je i bio povod da o tom neumornom i samozatajnom radu progovori u sklopu manifestacije "Dani kršćanske kulture". Upitan kako je kod sebe otkrio sklonost prema umjetnosti kojoj se formalno posvećuje ponajprije na studiju povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je na Odsjeku za povijest umjetnosti i doktorirao 1994., odgovorio je kako se povjesničar umjetnosti postaje rođenjem ili usavršavanjem, a kod njega je taj osjećaj za lijepo prisutan od rođenja. 

Vrlo rano se ozbiljno počinje baviti poviješću umjetnošću na području Dalmacije, a gotovo da se proteže kroz cijeli rad, osobito uz autorske knjige "Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji", "Trogirska slikarska baština", "Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu", "Crkva sv. Filipa u Splitu", "Splitska slikarska baština" kao i druge radove. Jedan od razloga je i taj što je prirodno bio upućen na Split i Dalmaciju, a drugi što je sakralna baština puno obilnija od svjetovne. Autor je i organizator brojnih izložbi za koje kaže da su kruna istraživačkog rada i jedan od značajnijih načina prezentacije otkrivenoga javnosti. Zanimljivo je da se bavio i svojevrsnim "kulturocidom" koji se dogodio za vrijeme agresije, početkom 90-ih, a u čemu je ponajviše nastradao Dubrovnik koji je i imao najvrjednija djela. Rad ovoga samozatajnoga znanstvenog djelatnika, povjesničara umjetnosti prepoznat je kao doprinos na nacionalnoj razini o čemu svjedoči članstvu u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je otpočelo 2004. godine. 

Upitan kako je doživio ovo priznanje istaknuo je kako mu je ono važno jer je dokaz kako ustrajan i predan dugogodišnji rad ipak bude prepoznat, čak i kad niste skloni medijskom eksponiranju. Akademik Radoslav Tomić dugogodišnji sveučilišni profesor, zabrinut za budućnost novih generacija koje stasaju ističe kako ih u razvoju s jedne strane ograničava konfuzan bolonjski sustav koji ne nudi temeljitu izobrazbu, a s druge besperspektivnost koja nastupa zbog nedostatka posla, ali naglašava kako ima mnogo inteligentnih studenata za koje se nada da će se izboriti za svoje prilike. Na pitanje moderatorice Jelene Hrgović kako vidi strateške kulturne ciljeve razvoja grada i države odgovorio je kako prije govora o nekakvoj strategiji smatra da je nužno da postojeće institucije zauzmu mjesto i odgovornost u društvu koja im pripada. 

Istaknuo je i kako mu se čini da je veliki problem u shvaćanju vlastitog nacionalnog identiteta i onoga što mu je u temeljima u neodređenosti vlastitoga nacionalnog bića, rascjepkanosti i neusmjerenosti na sebe same. Kada shvatimo što smo mi u biti, kada sebe kao društvo stavimo u središte, kada postanemo sebi važni kao nešto jedinstveno tada će biti mogući pomaci. Također je istaknuo kako mu se čini kako postoji određeni raskorak između institucija, umjetnika i publike te kako je potrebno iznova povezati sve subjekte kulturnog života.

U isto vrijeme u crkvi sv. Dominika u Splitu održan je koncert pučkog crkvenog pjevanja "Hosana Davidovu sinu - murterski napjevi od Cvjetnice do Uskrsa" na kojem su nastupili pučki pivači župnog pjevačkog zbora sv. Mihovila iz Murtera koji su i ovom prigodom posvjedočili kako je pasionska kulturna baština živa te kako se i danas razvija, jer uvijek iznova potiče na stvaranje. Otok Murter, kao i cijela južna Hrvatska, obiluju bogatstvom autohtonih korizmenih pučkih napjeva i svrha ovog i sličnih koncerata je to veliko, još uvijek živo i sačuvano sakralno-kulturno bogatstvo predstaviti javnosti i sačuvati ga od zaborava.

hr Thu Mar 26 2015 07:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/54c545b5486f9f6e0f8b4cc5/80

Evo kako prepoznati radi li se o alergiji ili COVID-u

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama
Istodobno možete imati alergiju i biti zaraženi COVID-om, ističu alergolozi. No, kod alergija ipak postoji jedna bitna razlika.

- Nema temperature, nema bolova u mišićima, bolova u zglobovima što se veže inače uz infekcije, a poglavito uz COVID, objašnjava doc. dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek za HRT.

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama

- U javnom prijevozu i u školi bude malo čudnijih pogleda, ali profesori imaju razumijevanja ako se izjasnimo. Mislim da treba pričati više o tome kako je zapravo svim astmatičarima i alergičarima svakodnevica puhanje nosa i kašalj, smatra Lucija Alilović.

Bit će im to svakodnevica i idućih dana zbog cvjetanja breza. Klinička bi slika, savjetuje dr. Prus, mogla biti blaža nosite li masku. Tako ćete smanjiti unošenje snažnih alergena u sluznicu nosa, a možda i koronavirusa, javlja HRT.
hr Sun Apr 18 2021 14:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5da6c3f829111c9fb48b465c/80
Foto: Canva

Česte greške kod pranja rublja: Previše deterdženta, nepravilno stavljanje rublja u perilicu...

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika

Ako želite izbjeći neugodan miris ručnika, ukloniti mrlje ili ostvariti snježnu bjelinu i svježinu rublja, izbjegavajte ovih 12 najčešćih grašaka, piše Real Simple. Potom dobro očistite perilicu nakon pranja i držite je u dobroj formi kako bi sljedeći put vaše rublje zasjalo.

1. Prečvrsto trljate mrlje

To može pogoršati mrlju i čak istrošiti tkaninu. Umjesto toga, budite nježni i tretirajte mrlju što prije. Imajte na umu da što manje vremena protekne od njezina nastanka do čišćenja, to ćete više uspjeha imati. I uvijek koristite bijelu krpu kako se boje ne bi mogle prenijeti, a mrlju nježno mažite umjesto da je žustro trljate kako biste zadržali prljavštinu na površini i ne dopustili joj da se upije dublje u vlakna, pišu 24sata.

2. Koristite previše deterdženta

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika. To vodi do nakupljanja bakterija. Radije iskoristite samo polovinu količine deterdženta koju obično stavljate, a zatim je postupno povećavajte ako odjeća ne izlazi onako čista kao što biste željeli. Iznimka je ako imate tvrdu vodu. U tom slučaju možda će vam trebati više deterdženta nego što koristite. Provjerite preporuku za tvrdu vodu na pakiranju u uputama deterdženta.

3. Nepravilno punite mašinu

Kada koristite ladicu za tekući deterdžent, najprije punite tekući deterdžent, zatim omekšivač i na kraju odjeću, zar ne? Ne. Ovaj protokol iz prošlosti trebao je spriječiti ostatke mrlja na tkanini i u perilici. No moderni deterdženti ne sadrže fosfate i nisu štetni za odjeću kao što su bile stare formule.

Sve dok ne koristite izbjeljivač, nemojte dodavati odjeću nakon tekućeg deterdženta. Umjesto toga najprije stavite odjeću, zatim deterdžent i potom omekšivač.

4. Perete rublje namijenjeno za kemijsko čišćenje

Ovo nije nužno greška. Većina predmeta na kojima stoji oznaka "kemijsko čišćenje" mogu se ručno prati i sušiti na zraku. To uključuje prirodna vlakna, poput platna i svile.
Ako planirate takvo rublje prati u perilici, najprije provjerite postojanost boja. Navlažite pamučnu krpu blagim deterdžentom i natapkajte je na skriveni šav kako biste vidjeli hoće li se javiti reakcija. Ako je nema, namočite odjeću u mlaku vodu s deterdžentom, isperite i odmah smotajte u ručnik da izvuče vlagu. Ipak, imajte na umu da za kožu, antilop, svilu i stvari sa ukrasima ipak valja otići do kemijske čistionice.

5. Ne zatvarate zatvarače do kraja

Metalni zubi zatvarača mogu uhvatiti nježnu tkaninu odjeće koja se pere u istom bubnju. Rješenje je jednostavno. Pripazite da povučete patentne zatvarače do kraja prije nego što odjeću stavite na pranje. Za posebno osjetljivu odjeću osigurajte dodatnu zaštitu tako što ćete je prati u vrećicama za pranje.

6. Perete zakopčane košulje

To se čini dobrom idejom, ali može rezultirati stiskanjem rupica na gumbima i iskakanjem gumba te neravnim spojem dvije strane. Odvojite vrijeme i otkopčajte odjeću prije stavljanja u perilicu.

7. Pretjerujete sa izbjeljivačem

Prije nego što posegnete za izbjeljivačem dvaput razmislite. Zapravo nije potreban da biste se riješili mrlja poput krvi, znoja i suza. Puno je prirodnije rješenje ako ubacite Bacite zamrljane čarape, majice i donje rublje u veliku posudu vode s nekoliko kriški limuna i pustite prokuhate ih nekoliko minuta, pišu 24sata.
hr Sun Apr 18 2021 13:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60770cd26f52df74318b45ba/80
Foto: Pixabay

Sunce na tanjuru: Pet namirnica koje je ovih dana posebno korisno konzumirati

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

Važan nutrijent koji naše tijelo treba kako bi normalno funkcioniralo jest vitamin D3.

Na sam spomen tog vitamina na pamet padne sunce jer ga naše tijelo u najvećim količinama dobiva upravo od sunčevih zraka.

Kada su u pitanju njegove koristi, najčešće ga se povezuje s održavanjem zdravlja koštano-mišićnog sustava, ali njegova svojstva sežu mnogo dalje.

Važan je u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.

Također, vitamin D koji se uzima u obliku dodataka prehrani koristan je kod autoimunih i onkoloških bolesnika.

Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Međutim, postoje i namirnice koje su bogate tim vitaminom, a neke od njih donosimo u nastavku.

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

1. Riba

Na popisu riba bogatih vitaminom D su tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa i losos.

2. Konzervirana tuna

I ova opcija nije loša, a mnogi ljudi vole konzerviranu tunu zbog njezina okusa i jednostavnih metoda skladištenja.

Također, jeftinija je od svježe ribe.

3. Žumanjak

Za ljude koji ne jedu ribu, korisna informacija je da morski plodovi nisu jedini izvor vitamina D.

Jedna opcija su jaja. Bjelanjak je bogat bjelančevinama, a masnoće, minerali i vitamini nalaze se uglavnom u žumanjku.

4. Gljive

Kao i ljudi, i gljive sintetiziraju vitamin D kada su izložene UV svjetlu. Izuzev obogaćene hrane, one su jedini dobar biljni izvor ovog vitamina.

Međutim, bitno je znati da gljive proizvode vitamin D2, dok životinje proizvode vitamin D3, a iako i D2 pomaže povećanju razine vitamina D u krvi, možda nije djelotvoran kao vitamin D3.

Divlje su gljive, očekivano, bolji izvor ovog vitamina od onih komercijalno uzgojenih, no naglašavamo da je za branje gljiva ipak potrebno imati određeno znanje i biti na oprezu.

5. Ulje jetre bakalara

Ovaj dodatak prehrani bogat je vitaminom D, a ako ne volite ribu, može biti ključan za dobivanje određenih hranjivih sastojaka koji nisu dostupni u drugim izvorima.

Zaključno, prirodni izbori vitamina D su ograničeni, posebno ako ste vegetarijanac ili ne volite ribu. Srećom tu su i dodaci prehrani i prehrambeni proizvodi koji prirodno ne sadrže vitamin D, ali su obogaćeni ovih hranjivim sastojkom pa mogu poslužiti kao pomoć, piše Zadovoljna.hr.

hr Wed Apr 14 2021 17:40:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5f9db3196f52df932c8b4590/80
Foto: Pixabay

Ovi simptomi mogu trajati mjesecima, čak i nakon blagog oblika covida

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

Kod nekih osoba simptomi covida-19 mogu trajati i mjesecima nakon početne dijagnoze.

Gubitak mirisa, gubitak okusa, otežano disanje i umor četiri su najčešća simptoma koje su pacijenti prijavili i osam mjeseci nakon blagog oblika covida-19, pokazala je nova studija. Najčešći umjereni do teški simptomi koji su trajali najmanje dva mjeseca su anosmija, umor, ageuzija i dispneja.

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

- Čak i ako ste mlada osoba i prethodno ste bili zdravi, blagi oblik covida-19 može rezultirati dugoročnim posljedicama - rekla je autorica Charlotte Thålin, liječnica s odjela za kliničke znanosti u bolnici Danderyd s Instituta Karolinska u Stockholmu u Švedskoj.

Thålin i kolege analizirali su više od 1.000 zdravstvenih djelatnika u Švedskoj, a rezultati studije objavljeni su u JAMA. Istraživači nisu otkrili povećanje kognitivnih problema – uključujući probleme s pamćenjem ili koncentracijom – koje su drugi povezali s onim što se često naziva dugim covidom. Nisu primijetili ni povećani rizik od dugotrajnih simptoma nakon asimptomatske infekcije.

Prethodna istraživanja otkrila su ozbiljne dugotrajne simptome, uključujući lupanje srca i neurološka oštećenja, među osobama koje su hospitalizirane zbog covida-19. Thålin je istaknula da odsutnost ovih ozbiljnijih simptoma nakon blagog oblika covida-19 umiruju.

Rezultati pokazuju da je 26% osoba koje su imale covid-19 imalo barem jedan umjereni do teški simptom koji je trajao više od dva mjeseca, u usporedbi s 9% u kontrolnoj skupini, prenosi WebMD. Među osoba koje su imale blagi oblik covida-19, 11% ih je prijavilo barem jedan simptom koji je negativno utjecao na poslovne obveze i socijalni život nakon osam mjeseci od infekcije.

Liječnica Sarah Jolley izjavila je da dugotrajne simptome bolesti mogu imati i osobe koje imaju blagi oblik bolesti, a prema studiji, ovo je izraženije kod žena, piše N1.

hr Wed Apr 14 2021 16:14:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .