Article

//www.dalmacijanews.hr/files/55133c81b078354e638b49ef/80

"Dani kršćanske kulture": Film, tribina i koncert u Splitu

"Dani kršćanske kulture" u četvrtom danu ponudili su bogat program.

Četvrti dan manifestacije "Dani kršćanske kulture" obilježili su film, tribina i koncert u Splitu.

U Kinoteci Zlatna vrata održana je projekcija igranog filma "Raj doista postoji" Randalla Wallacea u kojem glavne uloge tumače Greg Kinnear, Kelly Reilly, Thomas Haden Church, a riječ je o ekranizaciji bestselera Todda Burpa "Raj doista postoji". Priča  prati sasvim običnog oca iz jednog američkog gradića koji mora prihvatiti tvrdnje svoga malenog sina. Naime, nakon što je dječak doživio iskustvo bliske smrti, svima počinje pričati kako je posjetio Raj te doživio neka nadnaravna iskustva što okolina doživljava s nepovjerenjem, ali njegova dječja nevinost će ih uvjeriti u suprotno. Riječ je o filmu koji je dosada već osvojio gledatelje diljem svijeta, a i splitska Kinoteka Zlatna vrata bila je premala za sve koji su željeli sudjelovati na ovoj projekciji filma.

U splitskoj palači Milesi održan je program "Susret s autorom" na kojem je nastupio akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti bogatog autorskog opusa koji je velik dio svog profesionalnog rada i života posvetio umjetnosti, skupljanju i očuvanju bisera baštine što je i bio povod da o tom neumornom i samozatajnom radu progovori u sklopu manifestacije "Dani kršćanske kulture". Upitan kako je kod sebe otkrio sklonost prema umjetnosti kojoj se formalno posvećuje ponajprije na studiju povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je na Odsjeku za povijest umjetnosti i doktorirao 1994., odgovorio je kako se povjesničar umjetnosti postaje rođenjem ili usavršavanjem, a kod njega je taj osjećaj za lijepo prisutan od rođenja. 

Vrlo rano se ozbiljno počinje baviti poviješću umjetnošću na području Dalmacije, a gotovo da se proteže kroz cijeli rad, osobito uz autorske knjige "Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji", "Trogirska slikarska baština", "Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu", "Crkva sv. Filipa u Splitu", "Splitska slikarska baština" kao i druge radove. Jedan od razloga je i taj što je prirodno bio upućen na Split i Dalmaciju, a drugi što je sakralna baština puno obilnija od svjetovne. Autor je i organizator brojnih izložbi za koje kaže da su kruna istraživačkog rada i jedan od značajnijih načina prezentacije otkrivenoga javnosti. Zanimljivo je da se bavio i svojevrsnim "kulturocidom" koji se dogodio za vrijeme agresije, početkom 90-ih, a u čemu je ponajviše nastradao Dubrovnik koji je i imao najvrjednija djela. Rad ovoga samozatajnoga znanstvenog djelatnika, povjesničara umjetnosti prepoznat je kao doprinos na nacionalnoj razini o čemu svjedoči članstvu u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je otpočelo 2004. godine. 

Upitan kako je doživio ovo priznanje istaknuo je kako mu je ono važno jer je dokaz kako ustrajan i predan dugogodišnji rad ipak bude prepoznat, čak i kad niste skloni medijskom eksponiranju. Akademik Radoslav Tomić dugogodišnji sveučilišni profesor, zabrinut za budućnost novih generacija koje stasaju ističe kako ih u razvoju s jedne strane ograničava konfuzan bolonjski sustav koji ne nudi temeljitu izobrazbu, a s druge besperspektivnost koja nastupa zbog nedostatka posla, ali naglašava kako ima mnogo inteligentnih studenata za koje se nada da će se izboriti za svoje prilike. Na pitanje moderatorice Jelene Hrgović kako vidi strateške kulturne ciljeve razvoja grada i države odgovorio je kako prije govora o nekakvoj strategiji smatra da je nužno da postojeće institucije zauzmu mjesto i odgovornost u društvu koja im pripada. 

Istaknuo je i kako mu se čini da je veliki problem u shvaćanju vlastitog nacionalnog identiteta i onoga što mu je u temeljima u neodređenosti vlastitoga nacionalnog bića, rascjepkanosti i neusmjerenosti na sebe same. Kada shvatimo što smo mi u biti, kada sebe kao društvo stavimo u središte, kada postanemo sebi važni kao nešto jedinstveno tada će biti mogući pomaci. Također je istaknuo kako mu se čini kako postoji određeni raskorak između institucija, umjetnika i publike te kako je potrebno iznova povezati sve subjekte kulturnog života.

U isto vrijeme u crkvi sv. Dominika u Splitu održan je koncert pučkog crkvenog pjevanja "Hosana Davidovu sinu - murterski napjevi od Cvjetnice do Uskrsa" na kojem su nastupili pučki pivači župnog pjevačkog zbora sv. Mihovila iz Murtera koji su i ovom prigodom posvjedočili kako je pasionska kulturna baština živa te kako se i danas razvija, jer uvijek iznova potiče na stvaranje. Otok Murter, kao i cijela južna Hrvatska, obiluju bogatstvom autohtonih korizmenih pučkih napjeva i svrha ovog i sličnih koncerata je to veliko, još uvijek živo i sačuvano sakralno-kulturno bogatstvo predstaviti javnosti i sačuvati ga od zaborava.

hr Thu Mar 26 2015 07:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e901b96f52dfd8e18b458a/80

Predstava "Otok" gostuje u Solinu i Omišu

Uloge igraju Karla Brbić i Silvio Mumelaš
Dramska predstava "Otok" u režiji Helene Petković gostuje u ponedjeljak 24. siječnja u 19 sati u Javnoj ustanovi za kulturu Zvonimir Solin i u utorak 25.siječnja u 19 sati u Gradskom kazalištu mladih Mali princ u Omišu. U izvedbi glumaca Karle Brbić i Silvija Mumelaša, "Otok" ponovno igra na dalmatinskim scenama.

Tekst Ivane Vuković "Otok” je komorni dramski tekst s dva lika čiji se izmaštani mediteranski prostor, u maniri magičnog realizma, polagano raspada. Ljubavni odnos u Otoku propituje trenutak kad ljubav prestaje biti dovoljna za preživljavanje odnosa, kad postane nužno da jedan od partnera žrtvuje svoje želje, da se usudi probiti granice svog svijeta kako bi pratio partnera kojem promjena i odlazak postaju nužni. Pokušava naći odgovor kako je moguće da odnos koji se doima savršenim, mogućim jedino u mašti, prestane biti dovoljan.

Predstava "Otok", nastala je u produkciji umjetničke organizacije Thearte. Dramaturgiju potpisuje Nina Gojić, a vizualni identitet Marko Dajak. Premijera je održana početkom ljeta 2019. godine u zagrebačkom gradskom kazalištu Trešnja i od tad je gostovala na dvije lokacije u Splitu, na otoku Zlarinu i u gradu Hvaru, a sada dolazi u Solin i Omiš.
hr Thu Jan 20 2022 07:32:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e052646f52dff4d88b45d4/80
Foto: Pexels/Ilustracija

Nos ili grlo: Koji je najbolji način za korištenje kućnih testova?

Jednom kad nabavite test rađa se i pitanje – koristiti ga u nosu ili grlu?

Svi autorizirani kućni testovi daju valjane rezultate samo ako se koriste u nosu. Ali kako omikron varijanta uzrokuje bolno grlo, jedna je mala studija pokazala kako bi se uzorak možda trebao uzeti iz grla. Ta informacija budi brojna pitanja. U Engleskoj tako postoje testovi koji nude i upute za one koji uzroka žele prikupiti iz grla.

KOLIKO SU TOČNI REZULTATI AKO UZRAK UZMEMO IZ GRLA?

U Americi vlada misao kako su kućni testovi točni i kako će pokazati ako u nosu imamo virus.
Glasnogovornik Abbotta, koji proizvodi kućne testove BionxNOW, kaže kako korištenje testa u nosu u 95,6 posto otkriva prisustvo virusa 7 dana nakon pojave simptoma, kada je infekcija najjača. Siemens, koji je nedavno autoriziran, nije želio komentirati ništa o korištenju teksta putem grla, a to su učinili još neki proizvođači osim što su naveli kako nije autoriziran za korištenje u grlu.

Neki nedavni dokazi idu u prilog novoj metodi, a znanstvenici sa sveučilišta Kalifornija su naveli kako rezultati studije koja je uspoređivala rezultate uzorka kućnog i PCR testa kojega moraju obavljati profesionalci te izjavili kako su jednako točni. Rezultati studije dakle daju do znanja da oba testa daju prave rezultate kada je u pitanju omikron varijanta.

Kako su se prilikom ispitivanja rezultati kućnih testova i PCR testa podudarali, moglo bi to značiti da je nos jednako dobro mjesto za uzimanje uzorka. Ista grupa znanstvenika planira provjeriti ove tvrdnje u skoro vrijeme.

A ŠTO MNOGI ŽELE TESTIRATI SE PUTEM GRLA?

SARS-CoV-2  respiratorni virus koji ulazi kor nos ili usta, a on može putovati zrakom te se prenijeti na drugu osobu s tvrde površine. Dok su se prijašnji sojevi virusa fokusirali na pluća, omikron „voli“ nos i grlo. Neke su studije pokazale kako virus prvo nastanjuje grlo pa se seli prema nosu, što znači da uzimanje uzroka iz grla može dati točne rezultate kod osobe koja je zaražena.

- Ovo prvi put vidimo kod COVID-a, pa ima nekog smisla da je razina virusa viša u grlu“, navodi dr. Diana Havilr.

No FDA nije autorizirala kućne testove sa štapićem za prikupljanje uzorka iz grla radi potencijalne opasnosti. 

- Kada su u pitanju kućni testovi, koriste se za nos, a ne grlo“, ističe FDA. Upozorenje je tu radi nekih ljudi koji su koristili kućne testove na grlu nakon što su čitali da to neki rade i da bi takav uzorak mogao dati točne rezultate i od PCR testa.

Studija dr. Havlir je uključila i one koji koriste testove na obrazima, a ona navodi kako je takvo korištenje brzih i PCR testova dalo brojne lažne rezultate.

To ne znači da test na slinu ne daje točne rezultate i da nije koristan – on će poslužiti da se uzme uzroka ali on se treba provjeriti od strane stručnjaka, piše ordinacija.hr

hr Wed Jan 19 2022 21:51:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e856966f52dfd2e08b45f7/80
Foto: HRT

Sv. Donat 'to go' - sasvim drukčiji suvenir

Rijetko tko se s putovanja vrati bez suvenira. Iz Zadra, dakako u obliku sv. Donata. I ne bi to bilo ništa neobično da ga ne trebaju sami izraditi. Suvenir 'to go' namijenjen je ponajprije ljubiteljima dobroga vina. Njegova baza je pluteni čep, a za ostalo se pobrinula Zadranka Maja Biloglav.
- Imala sam tu sreću i imam je da se družim s dosta vinara i da posjećujem mjesta koja su vezana uz vino, a kad ste na takvim mjestima uvijek vam taj čep od vinske boce završi u rukama, kaže za HRT Maja Biloglav, autorica suvenira.

I tako je Maja osmislila suvenir slagalicu. Zamisao je bila izraditi dijelove koji bi se lako spojili s plutenim čepom.

Prepoznala je to i lokalna zajednica pa je sv. Donat 'to go' proglašen najboljim suvenirom u akciji gradonačelnika Zadra "Nasmiješeno sunce" za turističku 2021. godinu.
hr Wed Jan 19 2022 19:21:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e83c2b6f52df95e18b45a5/80

Otvorena izložba “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“

U splitskom Prirodoslovnom muzeju gradonačelnik Ivica Puljak otvorio je danas izložbu “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača".

Riječ je o putujućoj izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba kao dio EU projekta o podizanju svijesti javnosti o ugroženosti i potrebi zaštite glavate i zelene želve, najčešće vrste kornjača koje žive u Jadranskom i Sredozemnom moru.

- Ova izložba ne samo da pokazuje ljepote žive prirode koja nas okružuje, nego upozorava i na našu obvezu da tu prirodu zaštitimo. Očuvanje prirode, klimatske promjene  i suživot sa tehnologijama teme su koje će definirati naše živote u budućnosti koja dolazi“, poručio je gradonačelnik Puljak izrazivši uvjerenje kako će Prirodoslovni muzej grada pod Marjanom svoju okruglu, stotu obljetnicu rada (utemeljen davne 1924. godine) proslaviti u primjerenijim prostorima. 

Sve nazočne pozdravio je i ravnatelj ustanove Nediljko Ževrnja

“Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“ fotografijama i zanimljivim pričama približava i informira o životu kornjača, tih simpatičnih tihih moreplovaca. Dio izložbe i educira što i kako učiniti ako se uoči ili pronađe morska kornjača te kako pomoći u njihovoj zaštiti. Djeci i mladima na raspolaganju je edukativni i zabavni materijal o morskim kornjačama. 

U ovom europskom muzejskom projektu (LIFE Euroturtles) sudjeluju partneri iz šest zemalja Europske Unije – Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Cipra i Malte.  

Izložba ostaje otvorena do 15. veljače, a može se razgledati u radno vrijeme muzeja.

hr Wed Jan 19 2022 17:29:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .