Na konferenciji za medije na temu Uključivanje Dalmacije u osnovnu Transeuropsku prometnu mrežu govorili su Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik SDP-a Hrvatske i Goran Kotur SDP-ov izvršni tajnik za EU i potpredsjednik SDP-a Split.

- U izmjenama Prijedloga Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže ključan je stav Vlade Republike Hrvatske. Kad hrvatska vlast nije djelovala na početku kad je u prosincu 2021. godine, onda to mora napraviti bar sada. Ako se sada Dalmacija, a isto tako Rijeka i Istra spoje na osnovne europske koridore, mogli bi do 2040. godine, do kada je produžen rok za izgradnju osnovne Transeuropske prometne mreže EU-a dobiti najmodernije luke i modernu dvotračnu elektrificiranu željeznicu. Vidimo i danas strateški značaj Jadrana, kada se zbog ruske blokade Crnog mora, upravo naše područje razmatra kao alternativni pravac opskrbe. Drago mi je da se u osnovnu Transeuropsku prometnu mrežu predlaže uključenje i susjednih zemalja koje nisu članice EU-a. Međutim, Beograd, Sarajevo, Podgorica, Priština, Skopje i Tirana ne mogu u Europskoj uniji biti ispred Splita i Zadra. Stoga još jednom apeliram na Andreja Plenkovića da se sjeti da je Dalmatinac, da se sjeti da je hrvatski premijer i da je njegov zadatak da se u Bruxellesu izbori za interese Hrvatske a ne da sluša upute koje mu od tamo dolaze - završio je Hajdaš Dončić. 

- Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita održanoj na moju inicijativu u siječnju 2021. godine jednoglasno je podržan moj prijedlog SDP-a da se Vladi RH uputi zahtjev da od institucija EU-a zatraži priključenje Splita i Dalmacije Mediteranskom koridoru EU-a, što je ključno za gospodarsku budućnost Dalmacije. To je dakle bilo dok je prijedlog Europske komisije o promjenama Osnovne Transeuropske prometne mrežu EU-a bio tek u najavi. Tada je bilo vrijeme da premijer Plenković i ministar Butković djeluju u Bruxelllesu.

- Naime, u prosincu 2021. godine, Europska komisija je uputila u proceduru Prijedlog Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže. Napominjem da se rok za izgradnju Osnovne mreže EU-a produžio s 2030. godine na 2040. godinu. Vlada Andreja Plenkovića odnosno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nikad nisu zatražili da se Dalmacija i najveće dalmatinske luke priključe na osnovnu prometnu mrežu EU-a.

- Dok su druge zemlje od Italije do Švedske pa čak i naši istočni susjedi koji nisu u EU-u argumentirano zatražili i ishodili znatno proširenje osnovna Transeuropska prometna mreža Europske unije, po tom prijedlogu srednja i sjeverna Dalmacija ostaju na sveobuhvatnoj mreži koja je nižeg reda, pogotovo što se tiče željezničke mreže i luka. Prema sadašnjem prijedlogu, Dalmacija bi prometno ostala ne samo slijepo crijevo već i crna rupa EU-a. To su praksi znači da bi se s našeg područja mogli javljati na europske natječaje za sredstva u više struko nižim iznosima nego da smo na osnovnoj mreži. Umjesto na natječaje za cijelu EU koji teže milijarde eura, mogli bi se i dalje javljati na natječaje od par stotina milijuna eura zajedno s drugim regijama EU-a, što bi značilo da možemo dobiti tek mrvice. Uključivanjem srednje i sjeverne Dalmacije u osnovnu mrežu na Mediteranski koridor, uključujući i luke Zadar i Split, ali i Ploče i Dubrovnik, dobila bi mogućnost prijave na pozive za sredstva koji su daleko izdašniji. S obzirom da se rok za završetak osnovne mreže EU-a produžio s 2030. na 2040. godinu, to bi značilo da se naše luke mogu modernizirati i da se Dalmacija može povezati s EU modernom dvotračnom elektrificiranom željeznicom. Naravno, hrvatski prijedlog mora uključiti i spajanje Rijeke i Istre na Baltičko-jadranski koridor, što je također preduvjet za potpunu prometnu integraciju Dalmacije s EU. Dakle, uz povezivanje Dalmacije potrebno je povezivanje modernom prugom od Rijeke do Divače preko Istre poveže na Mediteranski i Baltičko-jadranski koridor EU-a zbog toga što će Rijeka, po sadašnjem stanju, i nakon izgradnje nove pruge biti slijepo crijevo koridora i ostvarivati vezu preko Zagreba. Napominjem da se sav promet u Slavoniji treba uvrstiti u koridorsku mrežu Rajna-Dunav, a ne samo kroz unutarnje plovne putove.

- Dakle, treba omogućiti modernizaciju željezničke infrastrukture za putnički i pogotovo teretni promet u smjeru Splita i Zadra dvotračnom elektrificirana pruga s maksimalnom brzinom vožnje 160 km/h, uz potrebne korekcije trase, koja bi se sufinancirala iz proračuna EU-a. To je preduvjet za novi razvojni iskorak Dalmacije i hrvatskog Jadrana. Naravno, podržavamo i uključenje luke Ploče na osnovnu mrežu. Idealno bi bilo kad bi se na osnovnu mrežu, kao posebni koridor ili dio koridora uključio i cijeli Jadransko-jonski pravac.

- Stalno se žalimo da gospodarstvo naše regije ovisi pretežito o turizmu, a ovo je jedinstvena prilika da se pošalje poruka investitorima da Hrvatska i EU računaju na ozbiljan gospodarski razvoj Dalmacije. Sada se ozbiljno razgovara o hrvatskom Jadranu kao alternativnom pravcu koridora solidarnosti prema Ukrajini, što pokazuje na to koliko smo za EU na strateški značajnom mjestu. Još uvijek je na vrijeme da hrvatska Vlada promijeni svoj stav s obzirom da su u tijeku pregovori između institucija EU-a po ovom pitanju. Dakle, ključan je stav Hrvatske u Vijeću EU-a, s obzirom na to da je Europski parlament sklon našem uključivanju na osnovne koridore EU-a. Bez toga se ništa neće promijeniti. Ukratko, možemo poručiti premijeru Plenkoviću i ministru Butkoviću: pomozi sam sebi pa će ti i EU pomoći. Ovo definitivno nije stranačko pitanje već pitanje od strateškog interesa ne samo za Dalmaciju i hrvatski Jadran već i za cijelu Hrvatsku.

- Uključivanje na Osnovnu mrežu EU-a bi omogućilo jeftiniji i ekološki prihvatljiviji promet putnika i tereta zbog prebacivanje dijela prometa s cesta na more i željeznicu, te višestruko povećalo sada ograničene mogućnosti sufinanciranja iz proračuna EU-a. Iako je krajnji trenutak, još nije kasno da se situacija popravi zbog toga što su na redu međuinstitucionalni pregovori.

- Dakle, podržavamo uključenje Dalmacije u Mediteranski koridor EU-a, te Rijeke i Istre u koridor Baltičko more - Jadransko more, te pozivamo sve političke snage i društvene aktere da nas u tome podrže. Ako se za sebe mogu izboriti sjever Švedske, talijanska obala Jadrana i Beograd, Sarajevo, Podgorica, Priština, Skopje i Tirana, onda to mogu i moraju i Split i Zadar.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima (ZO-12/2023). Predmet Javnog poziva odnosi se na odbačena otpadna vozila kategorije M1 i N1 sukladno članku 3. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima.

Pozivaju se zainteresirani građani koji žele predati svoje otpadno vozilo ovlaštenom sakupljaču i za to ostvariti naknadu da se jave u Grad Zadar, Odsjek za zaštitu okoliša na e-mail adresu: [email protected] ili tel. 023/208-145 ili 023/208-120 u svrhu prijave podataka o vozilu. Prijave na Javni poziv je moguće podnijeti do 22. listopada 2023. godine.

Cilj ovog Javnog poziva je čišćenje lokacija na otocima u kojima su nepropisno odbačena otpadna vozila i predaja ovlaštenim sakupljačima radi daljnje obrade te očuvanje prirodnih ljepota kojima je Republika Hrvatska bogata. Ovim akcijama jačamo svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, javlja 057 Info.

U pitanju je slučaj splitskog dilera koji je podnio ustavnu tužbu jer je Visoki kazneni sud RH, ključni sud u Hrvatskoj, gotovo dva mjeseca odlučivao o njegovoj žalbi na produljenje istražnog zatvora. Na taj mu je način, utvrdio je Ustavni sud RH, prekršeno jamstvo nepovredivosti osobne slobode zajamčeno Ustavom RH, prenosi N1. 

Drugim riječima, sud koji postoji tek nešto više od dvije godine, a osnovan je kako bi ujednačavao sudsku praksu, već je uhvaćen u kršenju Ustava.

Pravo na slobodu zajamčeno je Člankom 24. Ustava koji kaže: “Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode”. No, u ovom slučaju prošlo je gotovo dva mjeseca od žalbe što ju je uložio optuženik, do trenutka kada mu je odluka Visokog kaznenog suda uručena.

Okrivljeni diler podnosi ustavnu tužbu u kojoj podsjeća da se u istražnom zatvoru nalazi već tri godine. Naime, nakon što je uhićen sredinom 2020. protiv njega i još četvorice okrivljenika provedena je istraga.

Zatim im je suđeno na Županijskom sudu u Splitu, te su svi proglašeni krivima zbog preprodaje ukupno 7,7 kilograma razne droge vrijedne milijun kuna. Skrivali su ju, utvrđeno je, u bačvama koje su se nalazile u suhozidima u okolici Klisa.

No, Visoki kazneni sud presudu ukida, pa ovaj diler traži da ga se pusti iz istražnog zatvora. Županijski sud u Splitu ga odbija i slučaj nakon njegova žalbe završava ponovno na Visokom kaznenom sudu.

Tamo žalbu razmatraju gotovo dva mjeseca. Pravdaju se da je riječ o velikom spisu, s oko tisuću stranica. Svi okrivljenici su se žalili na produljenje istražnog zatvora, pa je odlučivanje potrajalo.

“Nakon sjednice vijeća drugostupanjskog suda potrebno je sačiniti nacrt odluke koji se potom dostavlja predsjedniku i članovima vijeća. Zatim se rade potrebne korekcije i dopune nacrta, a potom se odluka, radi kontrole zakonitosti te eventualnih manjkavosti, dostavlja sudskoj evidenciji. Nakon što konačna odluka drugostupanjskog vijeća prođe sve te instance, dostavlja se službi prijepisa. Ova odluka je u službi prijepisa zaprimljena 5. lipnja 2023., kada je počeo i štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu. I ta činjenica donekle je utjecala na sveukupan rad i žurnost u ovom predmetu. Međutim, unatoč tome postupanje Visokog kaznenog suda RH po žalbi optuženika kronološki se ne može objektivno okvalificirati kao ‘dugotrajno'”, pokušao se opravdati Visoki kazneni sud.

Ustavni sud prihvaćajući ustavnu tužbu optuženog dilera pozvao se na više presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima su i dva u kojima je utvrđena povreda prava na slobodu, a postupci su trajali 17 i 23 dana.

Zato je mjesec i 28 dana u slučaju splitskog dilera doista predugo, pa je zaključeno da je Visoki kazneni sud napravio propust i prekršio Ustav.

Uvođenjem eura povećao se i broj lažnih novčanica. Direkcija nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja ovih dana organizira edukacije o dizajnu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i kovanica i o postupanju s oštećenim i sumnjivim novcem.

Obično je lako provjeriti jesu li novčanice autentične. Dovoljno je novčanicu dignuti prema izvoru svjetla i pogledati vodeni znak, zaštitnu nit ili prozirni registar. Kod novijih tu je i smaragdna brojka (brojka apoena). Ipak, građani to rijetko rade pravdajući se nedostatkom vremena.

-Ako vam je novčanica sumnjiva, trebate je predati nama u Hrvatsku narodnu banku ili odnijeti u policiju. Nakon vještačenja, ako se ispostavi da je novčanica oprana ili nešto slično, dobit ćete natrag originalnu novčanicu. Međutim, ako je krivotvorena, ona nema vrijednost i za nju ne dobivate ništa, objašnjava Mirjana Zurak, vještakinja iz Hrvatske narodne banke.

Lani je iz optjecaja povučeno 376 tisuća krivotvorenih euronovčanica, što je osam posto više nego godinu prije. Oko dvije trećine povučenih krivotvorina čine novčanice od 20 i 50 eura. Iako je broj krivotvorina i dalje malen u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju, oprez je nužan jer krivotvoritelji su sve napredniji, piše Večernji.hr.

U subotu je na splitskom Peristilu u povodu blagdana svetoga Jeronima i dana Splitsko-dalmatinske županije  održan koncert iznenađenja kojega su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Glazbena škola Josipa Hatzea iz Splita.

-Dragim sugrađankama i sugrađanima naše županije želim sretan blagdan svetoga Jeronima, našeg zaštitnika. 

U organizaciji županije i naše najbolje glazbene škole Josip Hatze građanima smo poklonili koncert iznenađenja na Peristilu, rekao je župan Blaženko Boban.