1. Božićno drvce

Tradicija božićnog drvca jako duga, a koristilo se stoljećima prije rođenja Isusa Krista, kao zaštita od zlih duhova i bolesti. Nordijski narodi povezivali su ga sa zimskim solsticijem, a zimzeleno drveće koje su unosili u svoje domove podsjećalo ih je da će sve biljke ponovno narasti i da će se ljeto vratiti. 
Rimljanima su zelene grančice bile simbol iščekivanja ponovnog procvata biljaka i bujanja plodova i trave. 

Božićna tradicija, najsličnija današnjoj, potječe iz Njemačke još iz 16. stoljeća, a ukrašeno drvo označavalo bi nešto sveto.

2. Božićna zvijezda

Božićna zvijezda je je nezaobilazan božićni simbol svakog doma. Prema meksičkoj legendi, siromašna mala djevojčica željela je na Badnjak donijeti poklon u crkvu. Nije imala ništa što bi poklonila, pa legenda kaže kako joj se putem javio anđeo koji joj je rekao da odnese malo korova. Korov koji je našla i stavila na oltar pretvorio se u predivan cvijet sa crvenim i zelenim listovima koji je postao simbol Božića. 

3. Slama 

U domove se unosi na Badnjak, a kršćani slamu povezuju s Isusovim rođenjem koji je u štalici spavao na slami.

4. Pšenica

Pšenica se sije na sv. Luciju, a simbolizira obnovu života i plodnost. Narodna vjerovanja kažu da će gustoća, boja i vrsta izniklih vlati pšenice najaviti žetvu za sljedeću godinu. Ako je pšenica gusta, sjajna i čvrsta, obitelji u kojoj raste godina koja dolazi bit će puna zdravlja, uspjeha i sreće. 

5. Anđeli, jaslice i zvončići

Anđeli se prikazuju kao glasnici, zaštitnici, a povezuje ih se sa zaštitničkom ulogom u čovjekom životu.
Jedno od glavnih simbola su i jaslice - mjesto Isusova rođenja, sa životinjama i pastirima koji su mu se došli pokloniti.
Zvončići se koriste za najavljivanje važnog događaja, a nalaze se posvuda – kao ukrasi na božićnom drvcu, kapama, kao zasebni glazbeni instrumenti.  Zaslužni su za poseban božićni ugođaj i stvaranje uspomena koje traju cijeli život. 

Komisija za javna priznanja Grada Splita objavila je Natječaj za davanje prijedloga za dodjelu nagrade za životno djelo, osobne i skupne nagrade Grada Splita za 2020. godinu. Rok za davanje prijedloga je 15. veljače. 2021.

Detaljnije informacije o Natječaju mogu se dobiti u Tajništvu Komisije, Split, Obala kneza Branimira 17 ili na tel. 310-281, a cjeloviti tekst Natječaja, uvjeti i postupak davanja prijedloga dostupni su na službenim internetskim stranicama Grada.

Pisani prijedlozi mogu se slati poštom, na adresu: Grad Split, Komisija za javna priznanja, 21000 Split, Obala kneza Branimira 17 ili neposredno putem Glavne pisarnice Grada Splita na istoj adresi.

Podsjetimo, Nagrada Grada Splita je posebno društveno priznanje koje se dodjeljuje pojedinačno ili  skupno za naročite uspjehe postignute u  svim područjima gospodarskog i društvenog života od značaja za Grad Split, a dodjeljuje se kao nagrada za životno djelo te kao osobna nagrada i skupna nagrada.

Nagrada Grada Splita za životno djelo dodjeljuje se osobama koje su svojim dugogodišnjim radom ili određenim djelom dale izuzetan doprinos u području gospodarskog i društvenog života posebno značajnog za Grad Split.

Osobna nagrada dodjeljuje se pojedincima, a skupna nagrada trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana ili drugim pravnim osobama, njihovim organizacijskim jedinicama ili radnim timovima i slično za njihov doprinos, kreaciju, uradak ili organizaciju važnog događaja u Gradu, u jednom ili više područja gospodarskog i društvenog života u 2020. godini.