Slavni ratni put: Tigrovi danas obilježavaju 24. obljetnicu

Na današnji dan, prije točno 24 godine, 5. studenoga 1990. godine, u bazi Rakitje
pokraj Zagreba, započeo je proces formiranja 1. gardijske brigade Tigrovi,
kao postrojbe za posebne namjene MUP-a.

Sljedeće godine, 12. travnja 1991., predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman donio je odluku o osnivanju Zbora narodne garde. Bio je
to početak osnivanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tigrovi postaju 1.
brigada ZNG-a, koju je tada činilo šest bojni.

Bojne Tigrova nazivale su se prema bazama ili kodnim nazivima: 1. bojna –
Vrapče (ćuk), 2. bojna – Rakitje (kos), 3.
bojna – pionirac, po Pionirskom gradu (žuna), 4. bojna –
Kumrovec pa Petruševac (gavran), 5. bojna – Vinica kod
Varaždina (oblak), 6. bojna – Tomislavac, po planinarskom domu
na Sljemenu (orao).

Ratni put Tigrova počinje u Pakracu i “Krvavim Uskrsom”, akcijom
specijalaca MUP-a na Plitvičkim Jezerima, akcijama koje su imale za cilj
uspostavu reda i zakonitosti u Republici Hrvatskoj. U  akciji na
Plitvicama 31.ožujka 1991. smrtno stradava prva žrtva Domovinskog rata Josip Jović. Dio
postrojbe je u istočnoj Slavoniji u trokutu Vukovar – Ilok – Vinkovci kako bi
zaustavili napredovanje neprijateljskih snaga. Iako slabo naoružani, pripadnik
Tigrova uništava prvi neprijateljski tenk. Istodobno dijelovi postrojbe
nalazili su se na području Banovine. U ljeto postrojbe 1. brigade ratuju i na
zapadno-slavonskom ratištu sve do Sarajevskog primirja i priznanja Republike
Hrvatske 15. siječnja 1992. Tu na novogradiškom ratištu u obrambenim, ali i
napadačkim akcijama, uz velike žrtve, ali uspješno, sprječavaju spajanje
banjolučkog s bjelovarskim korpusom.

U travnju 1992.  godine 1. brigada počinje ofenzivno djelovanje na
južnom bojištu, gdje ima ključnu ulogu u deblokadi Dubrovnika, što potkraj
listopada kulminira iskrcavanjem u Cavtatu. 

U 1993. dio brigade sudjeluje u operaciji Maslenica na
Velebitu. Na Velebitu 1994. 1. brigada gubi nikad prežaljenog Damira
Tomljanovića – Gavrana, zapovjednika 2. bojne. Usporedo se brigada ustrojava u 1.
gardijsku brigadu koju od tada čine tri motorizirane pješačke bojne.

U operaciji Bljesak Tigrovi su bljesnuli na njima poznatom
terenu zapadne Slavonije. Druga pješačka bojna 1.gbr u snažnom i brzom udaru
probija neprijateljsku crtu u području Kričkih brda te u naletu produžava
munjeviti napad i u dva dana oslobađa sela Roždanik, Gornji i Donji Rajić,
Borovac, Lađevac, Bodegraj i spaja se sa 3. gardijskom brigadom u Okučanima.

Nakon neprekidnog neprijateljskog ometanja iz zapadne
Slavonije prometa na cesti Zagreb – Lipovac, združene redarstvene i  vojne
snage RH poduzimaju akciju uspostavljanja nesmetanog i sigurnog prometa
autocestom Zagreb-Lipovac. U tom jednom danu oslobođeni su Jasenovac, Stari
Grabovac i druga mjesta. Čitava akcija trajala je 31 sat. Tom akcijom Hrvatska
je reintegrirala pod svoju vlast cijelu zapadnu Slavoniju od Starog Grabovca na
zapadu do Nove Gradiške na istoku i od Psunja na sjeveru do Stare Gradiške na
jugu. Tigrovi su sudjelovali i u operaciji Ljeto ’95. u kojoj su stvoreni
preduvjeti za uspješno provođenje operacije Oluja.

Dugo priželjkivana akcija Oluja počinje rano ujutro 4.
kolovoza 1995. godine. Prva bojna napreduje smjerom Glibodol, Saborsko,
Plitvička jezera, Bihać, a 2. bojna iz Saborskog prema Rakovici, te 6. kolovoza
izbija na državnu granicu s BiH i Tržačkim Raštelima i susreću se s 5. korpusom
Armije BiH.

Svime je poznat stisak ruke bivšeg zapovjednika 1. brigade
general pukovnika Marijana Marekovića i generala Armije BiH Atifa Dudakovića koji je osim što je pokazaoe da je vojna zadaća provedena, označio i kraj muka i straha za stanovnike
bihaćke enklave.

Istovremeno, Treća bojna napreduje od Saborskog prema Plitvičkim jezerima.

Slobodno se može reći da se na Plitvičkim jezerima zatvara pobjedonosni
krug Tigrova. Naime, nakon akcije u Pakracu, Tigrovi 1991. kreću na Plitvičkim
jezerima u uspostavu reda i zakonitosti u RH, a 6. kolovoza 1995. vraćaju se
tamo kao osloboditelji.

Tijekom Domovinskog rata ime i snagu Tigrova gradilo je oko
11 tisuća pripadnika. U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367
pripadnika Tigrova dok je 1.711 ranjeno od čega je 28 stopostotnih invalida, a
201 pripadnik je prošao torture logora. Još uvijek se ne zna sudbina šestoro
pripadnika Tigrova koji se vode kao nestali.

Tigrovi, obučeni u Rakitju su dali velike ratnike, od kojih
su se mnogi nakon obuke vratili u svoje temeljne postrojbe, pa tako i njih više
od stotinu u Dalmaciju; u Zadar, Split, Sinj, Vrgorac, Imotski… Nakon
povratka u policijske postrojbe iz kojih su otišli na obuku u Rakitje, mnogi su
otišli i u druge, vojne postrojbe, pa se s pravom može reći da su Tigrovi jedna
od temeljnih postrojbi u Domovinskome ratu.