Ekonomski programi HDZ-a i SDP-a, što ih spaja, a što razdvaja?

Nakon prošlogodišnjih izbora, usklađivanje programa HDZ-a i SDP-a sa zahtjevima Mosta pokazalo je da između dviju najjačih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni i nema velikih razlika. Hoće li i uoči prijevremenih izbora vodeće političke opcije ostati suglasne oko bitnih ekonomskih točaka ili će doći do udaljavanja, vidjet ćemo kad sve karte padnu na stol, piše Tportal.

Zasad su u političkim govorima ekonomske teme još uvijek u drugom planu, iako čelnici stranaka naglašavaju da je gospodarstvo apsolutni prioritet. 

Kao i obično u predizbornim vremenima, u prvom su planu populističke mjere koje svima lijepo zvuče. Malo se čuje o bolnim rezovima i nepopularnim reformama, a najviše se govori o poreznom rasterećenju, poboljšanju poslovne klime i poticajima na teret državnog proračuna i fondova Europske unije. 

Za HDZ-ov program podloga je studija njemačkog Ifo instituta s preporukama za ekonomsku politiku, a na finiširanju dokumenta rade ekonomski stratezi Ivana Maletić i Tomislav Ćorić. 

Program Narodne koalicije, koji brusi Branko Grčić, počiva na mjerama započetim u mandatu vlade Zorana Milanovića. SDP-ovci ističu da su upravo mjere dovele do izlaska iz recesije i ubrzavanja gospodarskog rasta kojem svjedočimo posljednjih mjeseci. 

Smanjenje deficita, ali bez bolnih rezova

Obje vodeće političke opcije zaklinju se u daljnje smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, a zajedničko im je da se više uzdaju u dobro punjenje proračuna i ubrzanje gospodarskog rasta, nego u rezanje rashoda. 

Što se tiče porezna politike, HDZ se zalaže za pojednostavljenje poreznog sustava. Dugoročni ciljevi porezne reforme, koje brani aktualni HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić, baziraju se na proširivanju porezne baze, racionalizaciji i smanjenju poreznih stopa. 

Između ostalog, planira se smanjenje PDV-a s 25 na 23 posto, ali uz ukidanje povlaštenih stopa. Također, u planu je i smanjenje poreza na dobit s naglaskom na male i srednje poduzetnike. 

Pristup Narodne koalicije na čelu s SDP-om je ponešto drugačiji, naglasak je na poreznom rasterećenju rada i selektivnom smanjenju PDV-a. Cijena rada smanjila bi se povećanjem neoporezivog dijela plaće te promjenom poreznih odredbi, pri čemu se ne bi dirala najviša porezna stopa od 40 posto.

U cilju unapređenja konkurentnosti i jačanja poljoprivrede i prehrambene industrije, u sustav PDV-a planiraju uvesti niže stope (13 posto) za košaricu izabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te na repromaterijal za proizvodnju. 

Obje stranke suglasne su da je potrebno nastaviti sasmanjivanjem neporeznih nameta, a u tom smjeru već je krenula i tehnička Vlada donošenjem odluke o rezanju nameta u iznosu od 330 milijuna kuna. 

Investicije, restrukturiranje, aktiviranje državne imovine…..

HDZ se odrekao premijera Tihomira Oreškovića, ali je zadržao njegovu mantru o aktiviranju državne imovine u cilju pokretanja gospodarskog rasta i smanjenja javnog duga. Ona podrazumijeva aktivniji pristup privatizaciji državnih poduzeća i prodaji državne imovine. 

Najavljuju i aktiviranje državnog poljoprivrednog zemljišta tako da se ono prepusti na upravljanje jedinicama lokalne uprave. 

Što se tiče investicijskih projekata, HDZ će forsirati gradnju nizinske pruge od Rijeke prema mađarskoj granici i Pelješkog mosta, a velike zahvate najavljuju i u navodnjavanju poljoprivrednih površina. 

Narodna koalicija zagovara oprezniji pristup privatizaciji, a veći naglasak stavlja na restrukturiranje javnih poduzeća i unaprjeđenje upravljanja. Stoga najavljuju nastavak restrukturiranja Hrvatskih željeznica, ali i oživljavanje projekta monetizacije autocesta, uz uključivanje mirovinskih fondova kao glavnih financijera.

U SDP-u naglašavaju da će nastaviti s projektima koji su zaustavljeni u energetici, zdravstvu i školstvu. Također, obnovit će suradnju sa Svjetskom bankom na projektu uklanjanja zapreka u poslovanju s ciljem da dovedu Hrvatsku među 30 najuspješnijih država po lakoći poslovanja na ljestvici Doing Business.

I jedna i druga stana deklarativno su za profesionalizaciju i depolitizaciju upravljanja javnim poduzećima, ali dosadašnje iskustvo pokazuje nam da kada dođu na vlast, teško prelaze s riječi na djela. 

Također, zaklinju se da će za financiranje investicija maksimalno koristiti fondove Europske unije. 

Zajednička im je i ideja spajanja gruntovnice i katastra kako bi se sredile zemljišne knjige i uklonila jedna od glavnih prepreka za investicije. 

Ni HDZ ni SDP nisu pretjerano skloni miješati se u monetarnu politiku Hrvatske narodne banke, ali HDZ je spreman više pritiskati HNB u smjeru kontrolirane devalvacije kune što je jedna od glavnih preporuka Ifo instituta. 

Njemački stručnjaci smatraju da bi se slabljenjem kune povećala konkurentnost gospodarstva. Stoga predlažu devalvaciju kune od 7 posto realno i 13 posto nominalno kroz 7 do 13 godina. 

Pregršt obećanja umirovljenicima

I u vezi mirovina govori se uglavnom o lijepim stvarima. Na dnevnom redu obiju stranaka je rast mirovina i različite poticajne mjere za umirovljenike. 

Tako SDP najavljuje uvođenje mogućnosti da u slučaju smrti jednog partnera drugi nastavi primati određeni postotak njegove mirovine, uvođenje socijalne mirovine građanima koji nakon 65 godine nisu stekli uvjete za mirovinu kao te ukidanje doprinosa za zdravstvo u iznosu tri posto za mirovine veće od 5.000 kuna. 

HDZ obećava povećanje mirovina za pet posto te dugoročno usklađivanje visine mirovina s rastom plaća, BDP-a i troškova života s ciljem da prosječna mirovina dostigne 60 posto prosječne plaće. 

Obje stranke protive se zadiranju u treći mirovinski stup kako bi se krpale proračunske rupe. 

O pooštravanju uvjeta odlaska u prijevremenu mirovinu i produženju radnog vijeka nema riječi iako je to već obećano Europskoj komisiji kao jedna od mjera ublažavanja strukturnih neravnoteža. 

Tisuće novih radnih mjesta u industriji i poljoprivredi

Licitiranje s brojem novootvorenih radnih mjesta omiljena je tema vodećih političkih snaga. Narodna koalicija samo u industriji najavljuje otvaranje 80.000 radnih mjesta, dok HDZ najviše očekuje od poljoprivrede gdje vidi prostor za 45.000 radnih mjesta. 

SDP najavljuje nastavak aktivne politike zapošljavanja pa će tako za stimuliranje zapošljavanja mladih povećati naknade u programu stručnog osposobljavanja sa 2.400 na preko 3.000 kuna.

U planu je i oslobađanje plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina za novozaposlene osobe starije od 50 godina te povećanje potpora za zapošljavanje žena i mladih. 

HDZ najavljuje ukupno 100.000 novih radnih mjesta, od čega najviše (45.000) u poljoprivredi i šumarstvu, djelatnostima koje planiraju najviše poticati. Cilj je stvoriti novi koncept razvoja poljoprivredne proizvodnje povezivanjem poljoprivrednih gospodarstava sa znanstvenicima uz dobro usmjeren sustav poticaja.