Djelomična pomrčina Sunca s mosorske zvjezdarnice

Zvjezdano selo Mosor jedna je od onih lokacija u Hrvatskoj na kojoj je organizirano promatranje djelomične pomrčine Sunca. Vremenske prilike poslužile su sve one koji su došli na mosorsku zvjezdarnicu jer na nebu nema ni oblačka, i vidljivost je odlična. Ugodno je i toplo, bez ikakvog vjetra.

Do 10 sati pristiglo je stotinjak zainteresiranih, a sudeći prema broju auta koji neprestano pristižu, očekuje se još veći broj ljudi.

– Zadnja pomrčina Sunca zabilježena je 2011. godine poviše Hrvatske.Bila je to veća pomrčina nego što će biti ove godine. A zadnja stopostotna pomrčina zabilježena je 60ih godina zadnji put, a slijedeća takva nas očekuje 2027. godine – rekao nam je Mijo Čurak, član udruge Zvjezdanog sela Mosor.

Predavanje o ovom astronomskom fenomenu održao je astronom zvjezdanog sela Zoran Knez.

– Ovo je drugo organizirano promatranje pomrčine Sunca na Zvjezdanom selu Mosor, prvo je bilo 4. siječnja 2011. Pomrčina je tada bila i nešto intezivnija, veći dio Sunca je bio pokriven. U Splitu će Sunce biti pokriveno oko 62% Sunčevog promjera. Za razliku od pomrčine 2011. koja je bila djelomična, ova pomrčina je potpuna. Sjena (mi smo sad pod polu sjenom) prolazi sjevernim Atlantikom, prolazi između Grenlanda, Islanda i Norveške, tako da neće biti ni značajnije vidiljiva s kopna – objasnio je Knez.



Ovoliko postotna pomrčina Sunca ne može utjecati na smanjenje svjetlosti niti temperature smatra astronom. 

Ovogodišnji prvi dan proljeća, uz uobičajenu proljetnu ravnodnevnicu ima još 2 astronomska fenomena: djelomičnu pomrčinu Sunca, te pojavu tzv. supermjeseca, odnosno situacije kada je Mjesec nešto bliže Zemlji od uobičajene udaljenosti, stoga i nešto veći. 

– O supermjesecu možemo govoriti ako je riječ o uštapu, dogodi se da je Mjesec nasuprot Sunca i vidimo ga kao punoga, a istovremeno se dogodi da je mjesec u točki koja je tada najbliža Zemlji i stoga izgleda veće, sjajniji je i on zaista blista – rekao je.

Jeli istina da se Zemlja i Mjesec postupno udaljavaju, i da ćemo jednog dana imati točku kada  Mjesac više neće uspjeti pokriti cijeli Sunčev disk, pitali smo astronoma.

– Mjesec se udaljava i usporava vrtnju Zemlje, a Zemlja pak ubrzava njegovo gibanje pomoću plimnih sila i podiže ga na stazi, i točno se može izračunati kada će Mjesec biti premali da pokrije Sunce, za otprilike nekih 10.000 godina. Fascinatno je pak primjetiti da je Mjesec točno toliki da uspije pokriti Sunce – objasnio nam je Zoran Knez.

Dugogodišnja članica Zvjezdanog sela Mosor, Stela Vješnica učenica je III.gimnazije i sudjeluje već dugi niz godina na različitim promatranjima koja se organiziraju u Zvjezdanom selu. 

– Astronomija kao vannastavna aktivnost slabo je zastupljena u hrvatskim školama, sve je ostavljeno na brigu različitim udrugama. Znanost koja bi trebala biti nositelj hrvatskog razvoja je zapostavljena u odnosu na druge grane na koje se izdvaja puno više novca iz državnog proračuna. Drugi sigurno bolje prepoznaju taj potencijal više nego mi sami – poručuje gimnazijalka Stela.