INTERVJU Zoran Đogaš o budućnosti Splita ako postane gradonačelnik: “Piliti stupiće usred noći? Takvu predstavu nikad neću raditi!”

Sati se broje do drugog kruga izbornog procesa u Splitu. Jedan od dvojice kandidata sjest će u fotelju u Banovini i imati tri godine za svoje planove. Bio je to razlog da prije predizborne šutnje u razgovor o budućnosti Splita pozovemo HDZ-ova nestranačkog kandidata Zorana Đogaša.

Kandidat Centra Ivica Puljak ispričao se jer, kako kaže, nije imao vremena odgovoriti na naša pitanja.

Koliko ste zadovoljni funkcioniranjem gradskih
tvrtki?

– Postoji značajni prostor za napredak pa čak i za spajanje određenih tvrtki,
primjerice Splitske obale i Žnjana. Postoji još modela kako racionalizirati
cjelokupni sustav.

Ima li neka firma koju biste baš htjeli iz temelja
rekonstruirati?

– Čistoća, mislim da se tu mora više zapeti jer Split kaska u postizanju
ciljeva u razvrstavanju otpada. Zanimljivo je kako je Puljak doveo svog
poznanika za direktora Čistoće, čovjeka kojeg su najurili zbog petljanja u
Samoboru. I to Puljkovi koalicijski partneri s prošlih parlamentarnih izbora,
stranka Fokus.

Medicinski fakultet Vaš je drugi dom, a novi ste u
politici, barem u ovako visokoj politici. Zašto ste prihvatili poziv za
kandidaturu i zašto baš HDZ?

– Dosta mi je bilo tog pasivnog promatranja i komentiranja, odnosno
grintanja, kako stvari nisu dobre. Nevjerojatno mi je da, pored toliko
pametnih, marljivih i genijalnih ljudi u Splitu, mi nikako ne idemo naprijed i
to sam htio i hoću i dalje mijenjati. Zašto HDZ? Pokazali su širinu i pozvali
me da budem njihov kandidat, a i spajaju nas neke temeljne vrijednosti koje
čitav život živim i u koje vjerujem.

Sramite li se vi HDZ-a?

– Čast mi je što me HDZ predložio kao njihovog kandidata za gradonačelnika a
sramim se laži svog kolege znanstvenika i same činjenice da se njegov bivši
zamjenik ponaša onako i prijeti novinarki da će joj se napiti krvi. Još se više
sramim onih koji govore da će se to riješiti na nekakvoj radionici. Tako ne bi
govorili da je njihova kćer ili supruga u pitanju.

Dok govorite o “novoj stranici HDZ-a Vašim
izborom”, na listi za vijeće redom su bili ljudi koji su već godina sastavni
dio politike HDZ-a… Pa nije baš da je tu nešto novo?

– Lista ima 31 ime. Ima novih ljudi iz HDZ-a i nestranačkih ljudi koji se po
prvi puta kandidiraju, što nije bilo ni u na jednoj drugoj listi. Ljudi koji su
na listi poznati su i priznati stručnjaci u Splitu, s druge strane su na listi
Centra osobe kojima ni Ivica Puljak ne zna nabrojati imena, a neki od tih ljudi će
ući u Gradsko vijeće.

Smatrate li da je Vaša prednost ili nedostatak,
mislim na listu i HDZ općenito, što je velika većina onih s te iste liste iz
javnog sektora. Pa dogodilo se čak i da novim zakonom znatan broj ne može u
klupe vijećnika ukoliko se ne odrekne sadašnjeg posla…

– Sveučilišni sam profesor, liječnik – znači dio javnog sektora. Je li i to
prednost ili mana? Mandat traje tri godine i u svakom trenutku netko može
aktivirati mandat i postati vijećnik.

Uz mandat Ivice Puljka, ruku na srce vrlo kratak,
ali veže se noćna akcija njegova zamjenika… Biste li vi u te noćne sate
pilili stupiće ili bi čekali na sudske organe, odrade svoj posao?

– Pilili su stupiće usred noći da ih zamjene betonski blokovi. Takve
predstave za javnost nikad neću raditi, a nitko od mojih zamjenika neće
sramotiti Split spominjanjem nečijeg obiteljskog stabla.

Hoćete li na radno mjesto vratiti čistačicu osobu
s invaliditetom u jednoj splitskoj ustanovi?

– Snimke zapisnika iz Upravnog vijeća jasno potvrđuju da je riječ o politički
motiviranom otkazu. Sila se išla primjenjivati prema osobi s invaliditetom i
majci dvoje maloljetne djece. To je nepravda koja se mora ispraviti.

Jednom prilikom ste rekli da su u prljavu kampanju
uključili Vašu obitelj. Što točno? Prijetili su? Što drugo?

– Moja obitelj i obitelj moje supruge, odnosno moja šira obitelj, bila je
izložena gnjusnim lažima koje su objavljene na nekim opskurnim portalima netom
pred izbornu šutnju. Riječ je o potpunim neistinama i nevjerojatnim
konstrukcijama o mom puncu, ponosnom i vrijednom Kaštelaninu rodom iz okolice Novske.
Provučene su i neke sulude konstrukcije o mom maloljetnom sinu kojem je hobi
trikovi s kartama, što je hrvatska javnost mogla vidjeti na Supertalentu prije
par godina.

Ne znam tko je to pustio, niti tko to dalje širi društvenim mrežama, ali to
je njima na sramotu. Iskreno ne razumijem motiv ljudi koji se bave takvim
stvarima da nekom zadiru u obitelj i bezočnim lažima pokušavaju nanijeti štetu.
Obitelj mi je svetinja i mislim da nitko u to ne bi trebao dirati.

Je li Žnjan dobar ili promašen projekt?

– Žnjan je dobar projekt, ali je promašen način na koji se vodila njegova
realizacija zadnjih godinu dana. Vlada RH je gradu dala sve na pladnju, a Ivica
Puljak nije napravio gotovo ništa po pitanju njegove realizacije.

Samo je jedna žena bila gradonačelnica Splita.
Gordana Kosanović od 1987. do 1990. Zašto Split bira muškarce?

– Prošla vlast je jedina unazad nekoliko izbornih ciklusa koja nije imala ni
ženu zamjenicu. Bez obzira na to, mislim da Split može bez problema izabrati
ženu. Pa Kolinda Grabar Kitarović je još 2014. u drugom krugu predsjedničkih
izbora u našem gradu dobila značajno više glasova od Ive Josipovića.

Gradska uprava ima više od 400 zaposlenih. Treba
li manje i može li se uopće taj broj dovesti u realne okvire?

– Nisam pobornik velikih priča o otkazima u Banovini. Lani se Puljak
razbacivao brojkama pa je jedini otkaz koji smo svjedočili onaj čistačici s
invaliditetom. Andro Krstulović Opara je u svom mandatu smanjio broj zaposlenih
u Banovini za 50 ljudi, ali mirno, uz otpremnine i prirodnim odljevom u
mirovine. Bez sile, bez cirkusa, bez predstava za javnost.

Prometni čepovi u gradu tema su o kojoj se
napisalo i napisalo toga. Ima li uopće rješenja i kroz koliko bi godina ona
postala realnost?

– Prvi smo ozbiljno progovorili o rješenjima za prometni krvotok Splita. Mi
smo jasno istaknuli sedam ključnih projekata s kojim će se situacija
poboljšati, ali za njihovu realizaciju je nužna sinergija s državom i
županijom. Riječ je o projektima izlaza iz luke, puta iza nove bolnice, nastavak
Bračke, završetak Zajčeve i Manđerove, Zagorskog puta te nastavak Vukovarske.

Za koliko godina ćemo to realizirati? Ovisno tko se bude s njima bavio. Sad
su jedine dizalice i bageri u gradu one koje je podignula država, odnosno
državne i javne tvrtke.

Karepovac, kažu, može još nekoliko godina. Kako mu
produžiti životni vijek, a u prvom planu je promijeniti navike Splićanki i
Splićana… Čini se kako to sve ide puževim korakom?

– Ono što je u ingerenciji grada, a svojevrsna je tabu tema u Splitu, je
povećanje razvrstavanja otpada. Trenutne razine su sramotno niske. Ako
pogledamo strukturu otpada iz domaćinstva, najveći dio odlazi na bio otpad. Zato
je iznimno važno čim prije napraviti kompostanu koja bi zbrinjavala taj
biootpad – time bi se pritisak na Karepovac smanjio i životni vijek produžio.

Pritom ističem da kompostana ne smije biti – kako to zagovara Puljak – na
Karepovcu. Preblizu je naseljenim mjestima i sprječava buduće korištenje tog
dragocjenog gradskog prostora. Nužna je suradnja s Kaštelima i prebacivanje
kompostane na njihovo područje jer imaju spremnu lokaciju, daleko od kuća i
zgrada.

Kako obuzdati masovni turizam?

– Od tranzitnog grada smo u relativnom kratkom vremenu postali popularna
destinacija, enormnim povećanjem broja gostiju, pogotovo onih mlađih koji traže
zabavu. Nismo goste prilagođavali našim mogućnostima, bili smo sretni što su turisti
tu.

Turizam je povećao standard Splićana. To je činjenica, ali je isto tako
činjenica da imamo stihiju i kaotične scene svaku večer u centru grada. I to
nikad više nego ovog ljeta. Pod hitno nam treba pravilnik ili odluka o
komunalnom redu. Bivša vlast voli se isticati svojim komunalnim pothvatima, ali
u godinu dana ga nisu bili u stanju usvojiti. A smijali su se onome što je
2019. predložio Opara. To je jedan od načina kako trenutno ugasiti požar, drugi
je način stavljanje u pogon mobilnih WC-a kako bi prestalo uriniranje po
Dioklecijanovoj palači, Getu i Varošu te ojačati suradnju komunalnih redara i
policije.

Dugoročno, moramo povesti širu raspravu, odlučiti što želimo od turizma u
Splitu i donijeti strategiju njegovog razvoja kao održivog cjelogodišnjeg
turizma. Imamo prostora za razvoj zdravstvenog, sportskog i kongresnog turizma
– koji su suprotnost trenutnom masovnom i neodrživom – i jedini smo u ovoj
kampanji sustavno progovarali o načinima kako to postići.

Splićane uskoro očekuje poskupljenje cijene kubika
vode jer je značajno skočila cijena električne energije, a često se voda i
zamuti zbog kiše ili drugih čimbenika… Može li gradska uprava tu što
napraviti?

– Cijena vode nije se mijenjala od 2014. godine i trenutno je među nižima u
RH, ali isključivo zato što je uprava provela racionalizaciju poslovanja.
Koliko znam, ViK je pripremio projektno-tehničku dokumentaciju i u tijeku je
natječaj za pročistač. Njegovim stavljanjem u pogon zamućenje vode bi trebalo
postati prošlost.

Kako inflacija kreira cijene, tako i rastu iznosi
za kvadrate u Splitu? Nekad si garsonjeru mogao u najmu uzeti za par stotina
eura, sada treba duboko posegnuti u džep…

– Inflacije je tu imala minimalne učinke, negativni
trendovi su prisutni godinama. Nema drugog rješenja osim javnih stanova za
mlade. Kopilica i Korešnica primjerene su lokacije za nove kvartove i tu se
gotovo svi kandidati slažu. No, ako pogledamo djela, onda dođemo do informacije
kako je, primjerice, Božo Zadro, nestranački koordinator projekta stanova na
Korešnici dao otkaz nakon osam mjeseci Puljkove vlasti zbog njihove potpune
neaktivnosti i ignoriranja projekta. Identična je stvar s Kopilicom, gdje
Puljak sad spominje raspisivanje projektnog zadatka, nešto što je odavno
napravljeno. Jednostavno, kad krenete u konkretne probleme, on tu rješenja
nema.

Hoćete li skinuti asfalt s Istočne obale i staviti
dekorativni kamen ili imate kakvo drugo rješenje za taj splitski dio?

– Najbolje je pogledati preko puta i vidjeti kako istočna obala treba
izgledati. U kamenu, sa zelenilom. Sad smo imali predizborna krpanja zbog kojih
su oštećena i višedesetljetna stabla. Ukratko za istočnu obalu – ne krpanjima,
da cjelovitom rješenju uređenja koje će biti na ponos Splita.

Kada će Slatine postati splitske, baš kao i
Žrnovnica i istočni dijelovi grada? Znate u kojem smislu…

– U Slatinama smo bili i upoznati smo s njihovim problemima koje ćemo pomoći
riješiti. Istina je da u istočnim područjima grada nedostaju temeljni urbani
sadržaji, ali stvari se mogu mijenjati na bolje. Primjerice, kroz projekt
aglomeracije kojeg vodi moj kandidat za zamjenika Tomislav Šuta istočni
dijelovi grada dobit će kanalizaciju. Zato sam ranije spomenuo Korešnicu. Ako
se taj projekt realizira, to bi, primjerice, za Žrnovnicu bio veliki korak
naprijed u smislu urbane infrastrukture.

Može li centar grada prihvatiti toliki broj
automobila koji će, eto, za nekoliko mjeseci na novi Općinski sud i kako
riješiti probleme s parking mjestom u Splitu? Tu stvarno više vremena za
čekanje nema…

– Svi znamo da je rješenje u izgradnji i uređenju garaža. Istaknuli smo kako
ćemo pokrenuti izgradnju ili nadogradnju garaža na Lokvama, Dobrilinoj,
Odeskoj, Doverskoj, Sućidru te Ravnim Njivama. Potencijali za nove garaže
postoje i u Papandopulovoj, Svačićevoj, Sustipanu i Kragićevoj poljani. Pripremljena
je sanacija i za Jobovu, Rendićevu, Zagorski put, Smiljanićevu i Pujanke 2.
Kako financirati sve to? Kreditom, javno-privatnim partnerstvom te namjenskim
obveznicama za građane, a nešto je moguće i iz EU fondova.

Inače, to su projekti koje je pokrenuo Split parking za mandata HDZ-ovog
gradonačelnika.

No, da Split parking dobije suglasnost za gradnju
garaža dogodilo se dvaput…

– I zašto je dva puta propalo? Zbog politikanstva obitelji Puljak. Prvo
Marijane, a kasnije Ivice. Prošle godine ga je grizla savjest pa je obećavao da
će to odmah staviti na Gradsko vijeće. Sad više takve stvari ne govori.

Zašto baš Vi, umjesto Ivice Puljka?

– Meni je bitno da Splićanke i Splićani znaju da na stolu imaju dvije ponude.
Moju iskrenu ponudu u kojoj se borim samo za Split, dok on ima velike
nacionalne pretenzije i Split mu služi isključivo za to, kao odskočna daska.
Moju ponudu u kojoj se želim boriti za naše vrijednosti – za najranjivije
skupine, obitelji, socijalu, osobe s invaliditetom, umirovljenike i radnike te Puljkove
koji je pokazao bitnu socijalnu neosjetljivost i nebrigu za “takujin”
građana, a kao gradonačelnik nije se solidarizirao s  osobama s invaliditetom, a umirovljenicima
ukida božićnice ili uskrsnice. Ponudu u kojem nudim suradnju sa županijom,
državom i okolnim gradovima te realizaciju zajedničkih velikih projekata te
Puljkovu koji vam poručuje da prodate auto ako nemate parking. Moju ponudu u kojoj
predlažem veliki tim stručnih priznatih ljudi koji su već radili EU projekte,
brinuli se za naše sugrađane i njegovu u kojoj zadržava osobu s kaznenom
prijavom za nasilništvo. Moju ponudu u kojoj nudim suradnju svima na dobrobit
Splita – savjetodavna vijeća u kulturi, komunali, gospodarstvu, udružena
iskustva bivših uspješnih gradonačelnika – i njegovu koja podrazumijeva
beskrupuloznu “ja pa ja” politiku.

Treba li i kako kotarevima dati veću autonomiju?

– Za početak većim proračunom, sad su u uvjetima inflacije stvarno niski.
Neki kotarevi imaju zbilja mizerne proračune, a vode ih ljudi koji žive za svoj
kvart i najbolje poznaju lokalne probleme.

Očito je da je Splićanima dosta politike što su
potvrdili rekordno malom izlaznošću u prvom krugu. Dok neki za to krive fjaku,
smatrate li da su građani siti sličnih priča godinama i godinama?

– Zasićenje sigurno postoji. „Nova politika“ koja je predstavljena lani
završila je nasilništvom, prijetnjama novinarkama, otkazima čistačicama,
vrijeđanjem osoba s invalididetom. I to doprinosi zasićenju. Kao i govor mržnje
generalizirano prema čitavim skupinama ljudi, nazivanje lopovima, kriminalcima
i mafijašima bez navođenja imena i prezimena, bez podnošenja kaznenih prijava.
Tako da se sve pretvara u cirkus i ljudima se sve više gadi ta i takva splitska
politika.

Treba li Oliver dobiti nekakav spomenik u Splitu?
Ili, primjerice, Boris Dvornik?

– Obojica su zaslužila svako moguće priznanje svog Splita. I spomenike i
ulice.

Biste li odobrili postavljanje zastave duginih
boja na splitski štandarac?

– Svatko ima pravo šetati ulicama Splita, ali na štandarcu je mjesto za
zastave Splita i Republike Hrvatske.

Iz pogleda sveučilišnog profesora pitam Vas o
Splitu kao sveučilišnom gradu. Namjeravate li vi graditi škole, fakultete i
druge srodne ustanove?

– Cijeli sam život vezan uz splitsko sveučilište i znam koliko je truda uloženo
da bi postalo u nekim segmentima najbolje u Hrvatskoj. To nije došlo preko
noći. Ulaganje u obrazovanje i znanje najbolja je investicija. Boljom
sinergijom grada i sveučilišta mogu se napraviti čuda, kao što su napravljena
sinergijom sveučilišta i države.

Plan nam je našoj djeci omogućiti najviše standarde obrazovanja, a to nije
moguće bez adekvatnih školskih dvorana i škola. Dogradit ćemo OŠ Ravne Njive –
Neslanovac, OŠ Meje, OŠ Lučac i OŠ Stobreč. Djeca s Kile nisu manje vrijedna od
djece iz ostalih splitskih četvrti i konačno trebamo riješiti pitanje izgradnje
OŠ Kila. Financiranje je djelomično osigurano kroz NPOO, a ostatak će biti
osiguran gradskim sredstvima.

Za kraj, da se ponovno na vrućinu vratimo, a što
ako jednom “zašteka turizam”, baš kako nam se eto i dogodio? Kako bi
onda Split trasirali?

– Zato i govorimo o drugačijim vrstama turizma –  zdravstvenom i kongresnom – koji ne ovise o
vremenu. Nisu toliko volatilni. Isto tako, splitska IT scena je nešto najbolje
što se dogodilo gradu, prepoznati smo kao privlačno mjesto za digitalne nomade.
Split su njegovi mali i srednji poduzetnici. Njih planiramo maksimalno
podržavati, kroz sufinanciranje troškova kamata po kreditima za poduzetnike i
obrtnike – do maksimalno 1 posto kamate. Slično je i s vlasnicima OPG-ova kojih
ima u Splitu, a nitko ne govori o njima. Imamo sve predispozicije za
gospodarski razvoj koje rijetko koji drugi grad u Hrvatskoj ima, ali da bismo
ostvarili sve svoj potencijale potrebno je raditi – a ne mantrati. Zasukat ćemo
rukave i radit za naš grad. To je moje ključno obećanje Splićanima.