U Splitu Europski znanstveni skup o fuziji

Europski znanstveni skup o fuziji koji je počeo je u ponedjeljak u Splitu trajat će tri dana, a okupio je stotinjak stručnjaka iz zemalja članica Europske unije.

Znanstveni skup EFPW (European Fusion Programme Workshop) u okviru konzorcija EUROfusion zajednički organiziraju zagrebački Institut Ruđer Bošković (IRB) i splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB).

„Cilj je skupa predstaviti postojeća znanja u području fizike i tehnologije plazme i naprednih materijala na početku petogodišnjeg razdoblja zajedničkih istraživanja u okviru fuzijskog programa EUROfusion, kojeg EU financira s 850 milijuna eura“, rekao je Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice i član Znanstveno-tehničkog odbora (STC) EURATOM-a, savjetničkog vijeća Europske komisije za pitanja nuklearne politike.

Tadić je na otvaranju skupa istaknuo kako EU želi postati svjetsko središte fuzijske energije i pripadnih tehnologija.

„Fuzija zauzima važno mjesto u energetskoj strategiji EU za idućih 30 godina“, rekao je Tadić. Naglasio je kako će se na splitskom znanstvenom skupu „europska fuzijska krema“ baviti pitanjima strateškog planiranja daljnjeg razvoja fuzijskih istraživanja u Europi, s posebnim naglaskom na stečena znanja kao i na operativna ograničenja i izazove u području fizike i tehnologije fuzije.

Po Tadićevim riječima, EU ima ključnu ulogu u konstrukciji prvog međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u kojem sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Koreja, a koji će se graditi u Francuskoj, kod Marseillea. Riječ je o najvećem znanstvenom eksperimentu današnjice, vrijednom 13 milijardi eura, od čega EU financira polovicu troškova i želi postati središte fuzijskih tehnologija“, istaknuo je Tadić.

Naglasio je kako se dovršetak gradnje međunarodnog fuzijskog reaktora, koji bi trebao pokrenuti fuziju na industrijskoj skali, očekuje do kraja idućega desetljeća, a početak izgradnje prve fuzijske elektrane očekuje se krajem 2030-ih.

„Ne radi se više o planovima za veliku budućnost, nego o vrlo jasnim rokovima i ciljevima za što su izdvojeni veliki novci i od nas se očekuju rezultati“, poručio je Tadić.

Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj skali, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, slično procesima na Suncu. ITER će doslovno biti ‘komadić sunca na Zemlji’, navodi se u priopćenju. Pojašnjava se kako je termonuklearna fuzija proces spajanja lakih jezgara izotopa vodika u težu jezgru helija uz oslobađanje toplinske energije.

„Zbog zajamčenog postizanja fuzije i samogoruće plazme, u ITER-u se želi postići temepratura od čak 150 milijuna stupnjeva Celzija tj. deset puta veća od temperature središta Sunca, dok će volumen plina zahvaćen fuzijom biti osam puta veći od dosad najvećih fuzijskih uređaja u svijetu. ITER bi trebao proizvoditi snagu fuzije do 500 MW. Europska strategija ‘Fusion Roadmap’ predviđa početak gradnje fuzijske elektrane DEMO od 2,5 GW do 2035. godine“ navodi se u priopćenju za javnost, uz napomenu kako će se eksperiment početi provoditi nakon 2020. godine.

Tadić je dometnuo kako snaga fuzijske elektrane DEMO od 2,5 GW može pokriti energetske potrebe zemlje veličine Hrvatske.

Konzorcij EUROfusion okuplja institute i sveučilišta iz 29 zemalja, a zahvaljujući IRB-u te znanstvenicima okupljenim u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU) i Hrvatska je jedna od zemalja te najveće istraživačke organizacije. CRU čine IRB, Institut za fiziku, Prirodoslovno- matematičkog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te splitski FESB i Sveučilište Rijeka, stoji u priopćenju, a kako je pojasnio prodekan za znanost FESB-a Dragan Poljak, oni zajednički razvijaju matematičke metode za simuliranje rada ITER-a.