Mornar: Digitalizacija škola stoji 2,5 milijardi kuna kojih Hrvatska nema

Za digitalizaciju hrvatskih
škola potrebno je oko 2,5 milijarde kuna kojih Hrvatska nema te se taj
važan projekt u sklopu reforme školstva mora provoditi polako, pri čemu
se iduće godine kreće s 30 milijuna kuna, kazao je u petak u Visokom
učilištu Algebra u Zagrebu ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Vedran Mornar.

Ocjenivši taj iznos sramotno malim, no jedinim
koji je uspio “spasiti” za tu namjenu ministar Mornar je najavio da će
se 20 milijuna kuna od tog iznosa namijeniti za e-škole, u sklopu čega
se planira urediti nekoliko eksperimentalnih digitalnih učionica.

Ostalih 10 milijuna kuna predvideno je za reformu i izmjenu
kurikuluma hrvatskog obrazovnog sustava, izjavio je Mornar, ocjenivši to
i najtežim dijelom posla jer to uz ostalo traži i ’čišćenje’ školskih
predmeta od suvišnih činjenica i čestog ponavljanja istog gradiva u
različitim fazama školovanja.

“To sigurno neće ići lako zbog raznih interesa, ali siguran sam
da informatiku kao predmet treba uvesti već od prvog razreda osnovne
škole, ali ne da bude preteška s programiranjem, višom matematikom i
sličnim, nego da djeca ta znanja dobivaju postupno”, izjavio je Mornar.
Smatra i da treba kombinirati ’papirnatu’ nastavu s digitalnom, jer u
suprotnom bi se uništilo nakladništvo, a i nastavnike treba educirati i
pripremiti, što je i skuplje od nabave same opreme.

Mornar je to iznio na konferenciji o budućnosti obrazovanja i
digitalnom društvu (Future Teaching-eSkills in the Digital Society),
koja je u Algebri okupila sve relevantne obrazovne informatičke (IT)
institucije i predstavnike turskog ministarstva obrazovanja, koje će u
idućoj godini provesti jedan od najvećih svjetskih IT školskih projekata
naziva FATIH.

U sklopu tog projekta, Turska će većinom iz državnog proračuna
sa 7 milijardi dolara financirati digitalizaciju škola i fakulteta, pri
čemu će, kako je kazao predstavnik njihovog ministarstva Mustafa Hakan
Bucun, informatički opremiti oko 700 tisuća učionica, dok će 17 milijuna
učenika i studenata dobiti tablete, a nastavnici više od milijun
računala.

U taj projekt se kreće zato što je informatička i računalna
pismenost u Turskoj vrlo niska, kazao je Bucun, istaknuvši da na jedno
računalo dolazi 80 učenika. “Kako se Turska i inače sve više bavi
razvojem i primjenom ICT tehnologija, to je logičan i hitno potreban
korak”, ocijenio je Bucun.

Kada bi Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, htjela slijediti
taj model, trebalo bi joj oko 2,5 milijarde kuna, čulo je na skupu.
“Situacija u Hrvatskoj nešto je bolja nego u Turskoj, s 26 učenika na
jedno računalo, međutim po računalnoj pismenosti ni hrvatski učenici
nisu puno bolji odnosno još su i dobri s obzirom na ulaganje u tu
pismenost i na činjenicu da još 30 posto škola nema nikakve uvjete,
primjerice pristup internetu i dr., za takvu nastavu”, rekao je Mornar.

S obzirom da se nijedno zanimanje već i sada, a pogotovo u
budućnosti neće moći raditi bez informatičkih znanja i vještina, Mornar
e-škole smatra ključnim projektom za promjene i unapređenje obrazovnog
sustava.

U to je uvjeren i predstavnik Algebre Mislav Balković, koji je
istaknuo da se učilište već godinama zalaže i pridonosi informatičkom
obrazovanju, a dobre naznake vidi i u EU fondovima te strategiji
obrazovanja, kojom je predvideno da se 2020. godine poveća iznos za
ulaganje u znanost i obrazovanje sa sadašnjih 3,6 posto na otprilike 6
posto BDP-a, što bi značilo oko milijardu kuna godišnje.