Udruga Žrvanj: Buna oko povijesne ploče mogla bi Žrnovnici omogućiti izgradnju muzeja

Nakon što su “pobunjeni” stanovnici Žrnovnice u ponedjeljak prosvjedom uspjeli spriječiti vađenje, a time i restauraciju, vrijedne ranosrednjovjekovne ploče s reljefom s pročelja crkve Uznesenja BDM u Žrnovnici, službenim priopćenjem oglasila se udruga Žrvanj.

Ova je udruga iz Žrnovnice cijelo desetljeće aktivno pomagala znanstvena istraživanja tragova praslavenske mitologije na žrnovačkom i podstranskom području.

Priopćenje prenosimo autentično i u cijelosti:

Budući da je Udruga Žrvanj od prvog
dana predano i zapaženo sudjelovala kao terenski suradnik u projektu Sakralna
interpretacija krajobraza, povodom kojega je ekipa znanstvenika i
istraživača s Filozofskog fakulteta u Zagrebu došla u Žrnovnicu i Podstranu,
njezina je dužnost da se očituje o svakome događaju koji je s time povezan.
Osobito ako je riječ o nečemu što se događa u Žrnovnici.

U ponedjeljak, 19. prosinca 2016., grupa
mještana onemogućila je demontažu kamenog reljefa s pročelja župne crkve
Uznesenja BDM. Tim je činom spriječen nastavak propisanih i odobrenih
konzervatorskih i restauratorskih zahvata na tome iznimno vrijednom
ranosrednjovjekovnom žrnovačkom spomeniku čija se važnost otkrila tijekom
spomenutog projekta. Udruga Žrvanj je iz toga događaja, o kojemu nije bila
unaprijed obaviještena niti mu je nazočila, razabrala naznake afirmativnog
razmišljanja mještana koji su u tom sprječavanju sudjelovali. Udruga drži da je
njihov nastup bio vođen iskrenom brigom prema mjesnom nasljeđu, ali i očitim
nepoznavanjem mehanizama državnih institucija koje skrbe o nacionalno važnim kulturno-povijesnim
dobrima.

Udruga Žrvanj iskazuje svoje
povjerenje u institucije Republike Hrvatske i svakako podržava nastojanja Muzeja
hrvatskih arheoloških spomenika i dr. Ante Miloševića koji je uložio i svoj
osobni ugled i veliki trud u organizaciju primjerenog tretmana i zaštite ovog
reljefa, te žali zbog uvrede koja mu je tom prigodom nanesena. Udruga Žrvanj,
međutim, također podržava i stav grupe tada okupljenih mještana koji, premda
neupućeni i u legitimnu konzervatorsku proceduru i u ono što dr. Milošević
odavno govori, ispravno inzistiraju na tome da reljef ostane u Žrnovnici.

U ovome trenutku o muzeju ili nekom
drugom obliku izložbenog prostora u Žrnovnici može se samo načelno govoriti,
ali to je izvrsna polazišna točka oko koje se slažu i Udruga i “pobunjeni”
mještani i dr. Ante Milošević, koji je Žrnovnici poklonio procjenu i interpretaciju
ovog spomenika, kao i zamisao o žrnovačkom muzeju.