“U ovom se gradu važnije prepucavati preko medija nego dati konstruktivan prijedlog Kulturnoj strategiji”

U foyeru HNK u petak je održana prva javna tribina o Nacrtu kulturne strategije Splita od 2015. do 2025. godine. Od kada je Nacrt objavljen na službenim stranicama Grada u medijima su se pojavile brojne kritike, no Igor Baković, gradonačelnikov savjetnik za znanost i kulturu, kaže da te kritike nisu konstruktivne.

– Zadnji vijećnik koji je uputio kritiku je Tonči Blažević, vjerojatno potaknut svojim nezadovoljstvom time što HSLS više nema ured na Rivi i što je to sada ured za građane, a ne za djelatnike koji je otvoren u dijelu tih ureda. Ne vidim niti jednog eminentnog kulturnog djelatnika koji nam je dao kritiku, moram reći da ako su nam to kritičari da sam ohrabren i da smo na pravom putu – kazao je Baković i komentirao kritiku koju su u petak ujutro uputili vijećnici Marije Puljak.

– Kritiku je uputila dva sata prije javne rasprave, a to isto nešto govori o njoj. Volio bih da je kritiku uputila prije. Pozvao sam sve gradske vijećnike da sudjeluju u radionicama koje smo radili pola godine, ali nisu se odazvali. Jasno je da su čekali da napravimo ogroman posao da bi se obrušili na to radi politike. Rasprava će trajati do kraja mjeseca i nakon toga moramo vidjeti što sve implementirati i nakon toga ide na Gradsko vijeće, ali bez roka jer ona nije uvjet za prijavu za Europsku prijestolnicu kulture. Do sada je došlo svega 20 pismenih prijedloga i sugestija u gradu od 200 tisuća ljudi. Izgleda da se u ovom gradu važnije prepucavati preko medija nego dati konstruktivan prijedlog strategiji – dodao je Baković.

Tonči Šitin rekao je da nikakvu kritiku nisu razvili tijekom rasprave.

– Imam osjećaj da se ne treba ni govoriti kritički ili će se eventualno zamjerati ako se u tom pravcu kreće. Bez kritičkog pristupa ne možemo o ovome razgovarati. To kritičko nije zato što je netko neprijatelj materijala, nego da dođemo do nečega što bi trebao biti naš osnovni cilj i pravac djelovanja. Nema akcionog djelovanja. Oni su rekli da bi nam cilj trebao biti kultura dijaloga, ali to je metoda, to ne može biti cilj. Kultura može eventualno biti utvrđivanje našeg identiteta, što mi zapravo jesmo i kuda mi želimo otići. Na 250 stranica razvili su se svi mogući pravci. Neka svatko krene gdje hoće, a ono što materijalu nedostaje je akcioni program, ono iz čega ćemo izvući kuda trebamo naprijed, što je to bez čega ovaj grad ne može, jer ne možemo baš sve razvijati – kazao je Šitin te dodao da je uvjeren da bi se kroz kritički i dobrohotni razgovor moglo doći do željenih ciljeva.