Krajem siječnja 2021. godine Gradsko vijeće Splita jednoglasno je usvojena inicijativa splitskog SDP-a da Vlada predloži Europskoj komisiji uvrštavanje Splita i Dalmacije na Mediteranski prometni koridor Europske unije, a kako bi se jug Hrvatske povezao modernom željeznicom s ostatkom Europe.

Godinu dana kasnije, Europska komisija donijela je prijedlog Uredbe u kojoj su Split i Dalmacija izostavljeni jer, tvrdi Goran Kotur, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković "nije zatražio od Eurospke komisije proširenje Mediteranskog koridora prema Dalmaciji". Reagirati se može i sada, objasnio je Kotur, amandmanom na prijedlog Europske komisije.

Split i Dalmaciji bi ovim dobile elektrificiranu dvotračnu željeznicu koja bi mogla voziti i do 160 kilometara na sat putnike, a do 100 kilometara na sat teretni promet. 

- Od mađarske granice pa do Rijeke se gradi moderna dvotračna željeznica, kod nas vlakovi putuju satima i jako rijetko. Još je gore u teretnom prometu - ocijenio je potpredsjednik splitskih socijaldemokrata, vijećnik u lokalnom Parlamentu.

- Brojne europske regije tražile su potpore od Vlada i dobili su je, brojne države su tražile da se te regije dodaju na odgovarajuće europske koridore, ali to sa Splitom i Dalmacijom nije slučaj. Sarajevo, Beograd, Podgorica, Priština, Tirana i Skoplje su dobili mjesto na europskim koridorima, a mi nismo. Očito je da su u lobiranju za svoje interese uspješnije zemlje koje nisu članice EU - kazao je Kotur tvrdeći da Plenković mora tretirati sve regije ravnopravno.

- Plenković ne želi pomoći Splitu i Dalmaciji. Svaka čast Rijeci i Zagrebu, ali to isto treba i Splitu i Dalmaciji. Split premijeru služi isključivo za protokolarne posjete i usputne sastanke - jasan je SDP-ovac.

Od gradonačelnika Splita Ivice Puljka tražit će izvješće sa sastanka s premijerom, na Gradskom vijeću će ponovno pokrenuti ovu inicijativu, a sada je želja povezati se s drugim gradovima u Dalmaciji kako bi glas s juga bio "još glasniji".

- Dio krivice za ovaj problem je i u političkoj sceni Splita jer se ovo ključno pitanje za razvoj zanemaruje i gura pod tapet pa se stoga ne treba čuditi da se Plenković ponaša na isti način. Kolege su digli ruke za to, ali nisu "mrdnuli prstom" nakon toga. Sami sebe ne poštujemo i nemamo ambicija - podvukao je Kotur.

Koncesionar, tvrtka National d.o.o., ne provodi propisane uvjete zaštite prirode Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan i Ministarstva zaštite okoliša i energetike koji su sastavni dio Odluke o davanju koncesije na Benama, poručuju iz stranke Centar.

certifikata za sigurno korištenja sprava za dječju igru. Osim toga, nakon što je Građevinska inspekcija 2019. donijela pravomoćno rješenje za uklanjanje čak 17 bespravno izgrađenih građevina na koncesioniranom području, koncesionar većinu od tih bespravnih građevina i dalje nesmetano gospodarski koristi. Postavljam pitanje odgovornim osobama Splitsko-dalmatinske županije: što još koncesionar treba prekršiti da bi se raskinuo ugovor o koncesiji? – pita se gradski vijećnik Srđan Marinić.

Splitsko-dalmatinska županija je na upit gradskih vijećnika Igora Skoke i Srđana Marinića odbila dostaviti Ugovor kojim se regulira koncesija na Benama između Županije i koncesionara, tvrtke National d.o.o. Vijećnici kažu kako je to po Zakonu o pravu na pristup informacijama javni dokument i najavljuju prijavu Povjereniku za informiranje RH.

Vijećnici smatraju kako Ugovor koji regulira korištenje pomorskog dobra ne može biti tajan, tim više što smo se proteklih godina na području koncesije susreli s nelegalnom gradnjom, neredovitim plaćanjem koncesije te raznim drugim problemima kojima se dovodi u pitanje očuvanje ovog područja Marjana,

legalnost svih radnji. S pravom se otvara sumnja u transparentnost dodjele koncesija, upozoravaju iz Centra.

Vijećnik Igor Skoko kaže kako je ovaj slučaj još jedan od primjera apsurdnosti teritorijalnog uređenja Hrvatske i tvrdi da je suludo da Grad Split ne može uvesti red na svom teritoriju jer Županija upravlja pomorskim dobrom.

- Na primjeru Pazara i Istočne obale pokazali smo da znamo kako uvesti red tamo gdje je desetljećima vladao nered. Trenutna situacija odgovara jedino HDZ-u koji opstruira ikakvo uvođenje reda na području Bena i koji je ovaj vrijedni dio Marjana svojim sumnjivim postupanjima uz nepoštivanje pravnih odluka, doveo do ekološke i hortikulturne katastrofe. Na sljedećoj Skupštini Splitsko-dalmatinske županije naši će vijećnici tražiti raskidanje ovog Ugovora, a nakon toga očekujemo od Županije da prepusti ovaj vrijedni resurs na upravljanje Gradu Splitu - rekao je Skoko.

Protekle godine 19,74 posto vozila nije prošlo tehnički pregled vozila prilikom prvoga pregleda, gdje je u prosjeku, po neispravnom vozilu utvrđeno 5,14

nedostataka, pokazuju podatci Centra za vozila Hrvatske.

Tijekom 2021. godine na redovnom tehničkom pregledu od 2.271.201 pregledanih vozila, neispravno ih je bilo 448.386 što predstavlja udio od 19,74% ukupnog broja pregledanih vozila.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, za 2021. godinu najveći broj nedostataka pronađen je na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, točnije njih 560.099. I prošle godine među vodećim su bili oni na uređajima za kočenje, na kojima je uočeno 537.262 nedostataka, što čini 23,30 posto u ukupno utvrđenom broju nedostataka. Neki od najčešćih nedostataka na svim vrstama vozila u RH protekle godine bili su i nedostatci na samonosivoj karoseriji, šasiji i ostalim dijelovima (302.812), zatim slijede nepravilnosti s motorom vozila (247.127) te nedostatci na sustavima osovina, kotača, pneumatika i ovjesa, gdje je uočeno 245.996 nedostataka.

Tijekom 2021. godine utvrđeno je 84.068 nepravilnosti na opremi vozila, 67.503 nedostatka na uređajima koji omogućuju normalnu vidljivost te 64.798 na uređajima za upravljanje. Kao i prethodnih godina, mnoga vozila nisu prošla eko test pa je tako prošle godine pronađeno 65.119 nedostataka na ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila, a 45.883 nedostatka utvrđeno je na kontrolnim i signalnim uređajima na vozilima. Na prijenosnim mehanizmima vozila uočeno je 20.820 neispravnosti.

U odnosu na 2020. godinu, tijekom 2021. uočen je porast broja vozila na električni i hibridni pogon kod vozila kategorije M1, odnosno kod osobnih automobila. Hibridni pogon 2020. godine ukupno je koristilo 8.080, a 2021. 15.918 vozila. Na električni pogon 2020. godine vozilo je 1.343 vozila, a protekle godine u RH je evidentirano 3.054 osobnih automobila na električni pogon.

"Gledajući statistike za 2021. godinu, ponovno uočavamo kako je u Republici Hrvatskoj i dalje oko 70% voznog parka starije od 10 godina. Statistike pokazuju kako su vozila u Hrvatskoj tijekom 2020. godine bila prosječne starosti 14,18 godina, dok se 2021. godine ta brojka ponovno povećala i to na 14,34 godine. Upravo zbog relativno visoke prosječne starosti voznog parka u Republici Hrvatskoj, tehnički pregled vozila vrlo je važan kad se govori o ispravnosti i sigurnosti vozila. S druge pak strane, pojavilo se smanjenje prosječno prijeđenog puta što se posebno jasno vidi na osobnim automobilima koji čine najveći dio voznog parka u RH. Tako je prosječno prijeđeni put u 2019. godini iznosio 12.542,48 km, a u 2021. iznosio je 11.016,81 km. Dakle, evidentan je utjecaj COVID-19 pandemije na mobilnost u RH.“ – izjavio je Tomislav Škreblin iz Centra za vozila Hrvatske.

Raznovrsnije i detaljnije statistike za 2021. godinu objavljene su na internetskim stranicama

Centra za vozila Hrvatske na poveznici:

Neslužbeno se doznaje da u posljednja 24 sata imamo 11.343 pozitivnih na PCR testiranju, javlja Index.

Jučer smo imali rekordnih 10.427 pozitivnih PCR testova i 5590 pozitivnih nalaza antigenskih testova što je dalo rekordnu brojku od 16.017 novozaraženih. Umrlo je 45 osoba, na respiratoru su bila 204 pacijenta, a njih 1769 na bolničkom liječenju. 

Zbog izvođenja redovnog održavanja vodoopskrbne linije DN 150 u Klis Kosi, zatvara se za sav promet dio lokalne ceste LC 67075 (Solin /Ž6253/ - Klis /Ž6253/), u razdoblju od petka, 21. siječnja 2022. godine, do završetka radova u subotu, 22. siječnja 2022. godine, priopćili su iz Županijske uprave za ceste.

Kao obilazni pravac određuje se županijska cesta ŽC 6253 (Klis /D56/ - Solin /D8/) - Ulica kneza Trpimira - 'Stara Kliška'.

Privremena prometna signalizacija bit će postavljena na svim gravitirajućim raskrižjima. Po potrebi će se osigurati selektivno propuštanje vozila od općeg značaja (vozila: MUP-a, MORH-a, hitne pomoći, vatrogasaca i sl.).

Iz Županijske uprave za ceste sudionike u prometu zamoli su za strpljenje i pojačani oprez te da se poštuje privremena prometna signalizacija i koristi obilazni pravac.