Okrugli stol o potporama u sportu: Financiranje skautske službe u Južnoj Americi nije javni interes

U Saboru je jučer održan okrugli stol na temu ‘Potpore u sportu – EU regulativa i iskustva’ u organizaciji predsjednika Odbora za financije i državni proračun Srđana Gjurkovića.

– Sport je tema od izuzetnog značaja za društvo i zato je važno osvijestiti sve relevantne subjekte u Hrvatskoj o problematici državnih potpora u sportu i upozoriti ih da se na vrijeme usklade s propisima o državnim potporama, u uvodnom obraćanju rekao je predsjednik Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković. Bitno je da jasno razlučimo što je financiranje sporta kao javnog interesa koji je toliko djece maknuo s ulice ili iz kauča, od biznisa koji je također vrlo prisutan u profesionalnom sportu. Ovdje nismo zbog Europske komisije, ovdje smo da preduhitrimo njihove sankcije, uskladimo naše zakonodavstvo i praksu s važećim pravilima i educiramo korisnike i davatelje, odnosno državu, gradove i klubove – zaključio je Gjurković

Slaven Tadić iz Udruge nogomet plus, predstavio je postupak odobravanja potpora u sportu od strane Europske komisije čiji su propisi od kada je Hrvatska postala punopravnom članicom EU-a nadređeni i izravno primjenjivi hrvatskom zakonodavstvu. 

– Financiranje u sportu regulirano je člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji određuje načelnu zabranu državnih potpora, osim ako je učinak iste pozitivniji za javni interes u odnosu na negativne učinke koje uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja – pojasnio je Tadić. Dodao je također kako je Europski sud potvrdio da se profesionalni nogometni klubovi moraju tumačiti kao gospodarski subjekti te se na njih ne mogu primijeniti pravila o državnim potporama. Radi toga je izuzetno važno razlikovati potporu amaterskom i profesionalnom sportu.

U nastavku rada okruglog stola obratili su se Oskar van Maren, istraživač u Odjelu za međunarodno i sportsko europsko pravo nizozemskog „Asser instituta“ i Richard Craven, predavač na britanskoj „Northumbria Law School“. U svojim su izlaganjima predstavili nekoliko primjera utvrđivanja dopuštenosti državne potpore koji su razmotreni ili se još uvijek razmatraju u Europskoj komisiji. Spomenuti su pozitivni primjeri Mađarske kojoj je odobrena potpora strategiji razvoja sporta kroz plan poreznih olakšica, dok je među negativnim primjerima izdvojen slučaj zamjene zemljišta „Real Madrida“. Europska komisija pokrenula je istragu protiv nekoliko europskih nogometnih klubova među kojima je i GNK Dinamo Zagreb. 

Martina Štorek iz Ministarstva financija pojasnila je ulogu Ministarstva koje u pitanjima državne potpore u sportu ima savjetodavnu ulogu, ali ujedno predstavlja i jedini kanal kojim davatelji potpora mogu svoje projekte potpore sportu podnijeti Europskoj komisiji. 

Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala i pomoćnik ministra za sport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Tomislav Paškvalin posebno su ukazali na važnost transparentnosti financiranja klubova iz proračuna. 

– U novom Zakonu o sportu koji je u izradi bit će propisani postupci na koji način će se pratiti financiranje odobreno za javne potrebe u sportu, naglasio je Paškvalin.

Saborski zastupnik Ivan Šuker nije se složio da je problem državnih potpora bitno pitanje za hrvatski sport. 

– Klubove treba financirati. Bez državnih potpora ne bi bilo ni sporta koji je toliko dobroga donio našem društvu. Ključno je što se toliko djece bavi sportom i trebamo napraviti sve da ih bude još i više. Naši zakoni jasno reguliraju što se smije, a što ne i u tom dijelu smo usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije. Pojedinačni ekscesi nikako ne smiju baciti loše svijetlo na ukupnu sliku hrvatskog sporta.

Saborska zastupnica i članica Odbora za obitelj, mlade i sport Marija Lugarić upozorila je na to da financiranje omladinskih pogona ne mora biti nužno javni interes: 

– Ako se financiraju skautske službe po južnoj Americi ili se potpora koristi tako da se dovode mladi igrači koji vrlo brzo nakon toga budu prodani za milijunske iznose ne govorimo o poticanju javnog interesa već o biznisu. Država ne smije davati potporu biznisu jer se time remeti tržišno natjecanje i zloupotrebljavaju se sredstava građana. 

Zaključno, nakon završene diskusije, Gjurković je istaknuo kako je nužno u što kraćem roku: napraviti analizu usklađenosti financiranja sporta s propisima o državnim potporama, razlučiti financiranje klubova koje (ne)predstavlja državnu potporu, izraditi programe i smjernice, educirati sve davatelje i korisnike potpora, zaustaviti lošu praksu (nezakonito i nedopušteno financiranje) te financiranje koje predstavlja državnu potporu treba „učiniti dopuštenim“, prateći praksu Europskog suda i Europske komisije.