Splitski Županijski sud prepolovio broj nerješenih slučajeva

U posljednje tri godine Županijski sud u Splitu prepolovio je broj nerješenih predmeta i po smanjenju zaostataka postao apsolutni rekorder među drugostupanjskim sudovima u Hrvatskoj pa je rad predsjednika tog suda pohvalio i Vrhovni sud.

Na dužnosti predsjednika splitskog Županijskog suda Marijan Miletić nalazi se od 1. lipnja 2013. a uz smanjenje zaostataka za više od 50 posto uveo je i nove, kvalitetnije mjere osiguranja.

Taj je županijski sud u prošloj godini primio 12.960 predmeta, a riješio ih 13.420, dok je na kraju kalendarske godine ukupno ostalo neriješeno 5326 predmeta. Do 1. studenog ove godine zaprimili su 10.347 predmeta, riješili 10.264 predmeta, a neriješenih je ostalo 5342.

Svake godine pada broj neriješenih predmeta

Miletić napominje da iz godine u godinu broj neriješenih predmeta pada tako je u cijeloj 2012. godini ukupno 6041 predmet ostao neriješen, 2013. ih je bilo 6600, a 2014. 5781.

– Od 2013. do danas je taj broj pao za 1300 neriješenih predmeta, no u periodu 2014. i 2015. godine našem sudu je na rješavanje ustupljeno ukupno 1700 predmeta Županijskog suda u Rijeci. Naposljetku nam je broj neriješenih predmeta, ne uključujući ustupljene predmete, pao za skoro 57 posto – kazao je Miletić.

Sud, uz predsjednika, broji 43 suca od kojih je njih 14 na kaznenom, a 29 na građanskom odjelu. S obzirom da mogu imati 45 sudaca i predsjednika Miletić je zatražio popunu još dva sudačka mjesta. Razlog tomu je što već sada osam sudaca ima dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a s obzirom da im je omogućeno raditi do 70-te godine, vrlo lako se može dogoditi da u jednoj ili dvije godine sud ostane bez osam sudaca što bi značilo da će ih nedostajati 20 posto od sadašnjeg broja i to bi se osjetilo u rješavanju predmeta.

Na Građanskom odjelu Županijskog suda većinom prevladavaju predmeti vlasničko-pravne strukture i isplate te naknade štete, kao i manji broj zemljišno-knjižnih predmeta, no predsjednik ističe da je došlo do tzv. nacionalne podjele predmeta i da to nisu svi drugostupanjski spisi koji su zaprimljeni iz nadležnosti splitskog županijskog suda. U prvostupanjskom kaznenom odjelu najviše imaju predmeta gospodarskog kriminala i ratnog zločina, a predmete ratnog zločina isključivo vode suci Mlađan Prvan, Damir Romac, Slavko Lozina, Neven Cambi te Vladimir Živaljić.

Ažurnost u žalbenom postupku na građanskom odjelu je otprilike šest mjeseci iako ima sudaca koji svoju odluku donesu i prije tog roka, kao i onih koji svoje odluke donose i protekom roka od šest mjeseci, no to je prosjek, kaže Miletić. Dodaje da je razlog tome što ima sudaca koji rješavaju više predmeta nego im nalažu okvirna mjerila. S druge strane je u kaznenim žalbenim predmetima stupanj ažurnosti oko tri mjeseca.

Građani i dalje nezadovoljni zbog dugotrajnih suđenja

– Ove godine smo imali i 37 zahtjeva stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Donesena su rješenja u kojima je sucima naloženo da donesu odluku u pojedinim predmetu i to u periodu od mjesec do tri mjeseca, ovisno kako u kojem slučaju, a tom prilikom se vodilo i računa o opterećenosti rada suca te datumu zaprimanja predmeta u sud. Građani mi pišu razne podneske i oni se prvenstveno odnose na ažuriranje u radu pojedinih predmeta na Županijskom i Općinskom sudu, a u pravilu odnose na navodne nepravilnosti u radu, odnosno dugotrajnosti postupka na Općinskom sudu. Ja na svaki podnesak građana uredno odgovaram – tvrdi predsjednik.

Kaže i da je sud 2013. zaprimio 138, a 2014. 110 građanskih žalbenih predmeta koji se odnose na otkaze ugovora o radu, dok u preostale dvije godine takvi predmeti dolaze s područja cijele Hrvatske zbog čega ne može reći koliko je takvih predmeta ukupno bilo iz nadležnosti splitskog županijskog suda. U ovoj godini je u kaznenim prvostupanjskim predmetima Vrhovni sud ukinuo 13 presuda splitskog Županijskog suda, a radi se o kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga, ubojstva, krivotvorenja službene isprave, davanja mita, zlouporabe u gospodarskom poslovanju, razbojstva te međunarodne prostitucije. Godišnje su gotovo uvijek na istoj razini kada im viši sud ukine oko desetak presuda.

Kako bi svojim sucima omogućili što veću stručnost u radu već treću godinu zaredom u Sinju organiziraju sastanak za savjetnike i suce građanskog odjela splitskog Općinskog suda, kao i za suce županijskog suda. Na tim sastancima sudjeluju i predsjednik Vrhovnog suda te predsjednik Građanskog odjela tog suda. Na sastanku analiziraju zaključke i pravne stavove u odnosu na teme koje su se pokazale dvojbene prilikom suđenja na Općinskom sudu, a svrha sastanka je da se zauzmu pravni stavovi koji bi u konačnici rezultirali manjim brojem ukinutih presuda Općinskog suda.