Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62b5597d18d1cb67ab8b45e4/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Splićani u nedjelju biraju 13. gradonačelnika od 1990. godine

Građani biraju između devet kandidata, među kojima su i dva bivša prva čovjeka grada, Puljak i Kerum
Split u nedjelju na izvanrednim izborima bira novog gradonačelnika, trinaestog po redu, njegove zamjenike i sastav Gradskog vijeća. Na 163 biračka mjesta od 7 do 19 sati zaokruživat će se na popisu od devet kandidata za poteštata i među 11 kandidacijskih lista za vijeće s kojih će doći 31 vijećnik.

U utrci za splitskog gradonačelnika su bivši prvi čovjek grada Ivica Puljak (Centar), Zoran Đogaš (HDZ/HSS), Ante Franić (nezavisni, odnosno kandidat grupe birača), Željko Kerum (HGS), Josip Markotić (Most), Davor Matijević (SDP, HSU), Kristina Vidan (Pametno za Split i Dalmaciju), Tamara Visković (Možemo!/Nova ljevica) i Aris Zlodre (DP, HDS, HSP, Hrvatski suverenisti).

Za predstavnike u vijeću bore se odabrani na listama Nezavisne liste mladih i HSLS-a te HNS-a i Laburista.

Ivica Puljak iz Centra s više od 35 tisuća glasova podrške, naspram 27 koliko je imao HDZ-ov Vice Mihanović, u drugom je krugu 31. svibnja prošle godine postao gradonačelnik Splita. Vlast je konstituirana iz drugog pokušaja, predsjednik vijeća postao je Jakov Prkić i bilo bi tako godinu i tri mjeseca da se nije dogodio ovaj krah.

Na valu "završavanja ere Keruma i HDZ-a", Puljak je došao do željenih skupina u društvu i ponio pobjednički barjak koji mu je zbog lojalnosti i odanosti prema njegovu zamjeniku Bojanu Ivoševiću trajao svega desetak mjeseci. Ivošević je telefonskim putem prijetio urednici Gradske rubrike Slobodne Dalmacije i među nizom izrečenog rekao i kako će se "napiti krvi" što je kasnije bio razlog da DORH podigne optužnicu protiv njega zbog kaznenog djela prijetnje. U ožujku podignuta, u svibnju potvrđena pa Ivošević čeka raspravni postupak.

- One stvari koje dobro radim, radit ću u medijskoj tišini i u sljedećem razdoblju se povlačim iz javnosti. O stvarima iz mog djelokruga komunicirat će gradske službe, kako je često bilo slučaj i do sada - izjavio je Ivošević uz obećanje kako će se "posvetiti unaprjeđivanju komunikacijskih vještina". 

Programski partneri tada su Puljku okrenuli leđa jer nije im bilo prihvatljivo ponašanje drugog čovjeka drugog grada u Hrvata pa je Ivica Puljak, bez većine u vijeću još od listopada prošle godine, zazivao i prouzročio novi izborni proces.

Novi izbori bit će referendum o budućnosti ili prošlosti. Referendum o redu ili neredu. Uvjeren sam da će građani potvrditi smjer koji smo zacrtali - smjer budućnosti i reda - rekao je prilikom podnošenja ostavke, i to posljednjeg dana ožujka.

- Nismo htjeli većinu u Gradskom vijeću sklapati u kafićima i trgovati foteljama - poručio je.

Vratio se Puljak tada predavati na fakultet, dok je Ivošević u nadi povratka u Banovinu odlučio kako neće tražiti novi posao u međuvremenu. 

Onog spomenutog listopada ljeta Gospodnjeg 2021. SDP je predložio da se o smanjenju prireza raspravlja na jednoj sjednici vijeća što je Puljak ocijenio neprihvatljivim i prekinuo suradnju s dvojcem socijaldemokrata jer je Ante Franić ranijom odlukom da postaje nezavisan, srušio klub u vijeću. Ipak, Davor Matijević i Goran Kotur i dalje su nastavili dizati ruke za Puljkove prijedloge, a jedino su im uskratili većinu na dvije točke. Proglasili su to konstruktivnošću.

Nije izbacivanje iz suradnje bila prepreka da SDP "ruke podigne" za proračun za tekuću godinu. 

Programsku suradnju u vijeću, inače, uz SDP činili su predstavnici Mosta, Pametnog za Split i Dalmaciju, Možemo! te nezavisne liste Branke Ramljak i Tomislava Mamića.

Najveći je broj vijećnika imao HDZ, njih devet dok je vladajući Centar ostao na sedam. 

Od prvog višestranački izabranog Onesina Cvitana 1990. godine, mandat do kraja nije odradio HDZ-ov Zvonimir Puljić zbog svađe s koalicijskim partnerima s Liste Velog Mista, dogradonačelnik Ivan Kuret postao je gradonačelnikom.
Mandat od 2002. do 2005. godine, što je bio presedan, podijelili sveučilišni profesor Slobodan Beroš iz SDP-a i Miroslav Buličić iz Libra, a posebno je težak bio Buličićev dio jer je Splitom vladala koalicija od čak trinaest stranaka.

hr Fri Jun 24 2022 08:28:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

S tržišta se povlači još jedan proizvod zbog pesticida, provjerite jeste li ga kupili

Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida
S tržišta se povlači proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500 grama, zbog utvrđenog pesticida klorpirifosa. - izvijestio je Državni inspektorat Republike Hrvatske. 

Proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500g, koji se opoziva s tržišta, ima oznaku LOT:1342L3, najbolje upotrijebiti do 31.12.2023. Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvoznik proizvoda je TRS Wholesale Co Limited, Southall iz Ujedinjenog Kraljevstva, a uvoznik je Heunschen & Schrouff-Oriental Food Trading, Landgraaff, Nizozemska.

Tvrtka Pekinška patka j.d.o.o. iz Samobora proizvod stavlja na maloprodajno tržište, a obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama subjekta u poslovanju s hranom. 
hr Thu Jun 30 2022 21:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .