Muzej grada Splita s Dioklecijanovim podrumima privukao je 135 891 posjetitelja, što je porast od 228 % u odnosu na 2020. godinu

Hrvatski muzeji u drugoj su pandemijskoj 2021. godini zabilježili 2 549 841 posjetitelja što je porast od 74 % u odnosu na 2020., no još
uvijek tek 48 % od pretpandemijskih 5,2 milijuna. U anketi koju je
Muzejski dokumentacijski centar proveo tijekom siječnja, od 164 muzeja
upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH dobiveni su podaci od
141 muzeja, što predstavlja odaziv od 86 %.

Hrvatski muzeji, za razliku od velikog dijela europskih, nisu prošle
godine epidemiološkim mjerama bili zatvarani, turizam se u ljetnim
mjesecima probudio (prema podacima iz sustava eVisitor u 2021. godini 77
% više dolazaka nego u 2020.) pa su se ti pomaci odrazili i na broj
posjetitelja muzeja. Od ukupno 2,5 milijuna posjetitelja gotovo
četvrtinu su privukla samo tri uobičajeno najposjećenija muzeja.
Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni
imao je prošle godine 313 180 posjetitelja, što je porast od 91 % u
odnosu na 2020. godinu, ali još uvijek 54 % od pretpandemijskih 574 294.
Muzej grada Splita s Dioklecijanovim podrumima privukao je 135 891
posjetitelja, što je porast od 228 % u odnosu na 2020. godinu, ali 34 %
od pretpandemijskih 389 814. Slično su prošli i Dubrovački muzeji koji
su sa 111 411 posjetitelja i porastom od 166 % u odnosu na 2020. dosegli
37 % posjećenosti iz 2019. Iako neki muzeji i dalje ne bilježe broj
stranih turista (Dubrovački muzeji, Hrvatski muzej turizma), oni u 2021.
godini kao i u 2019. čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja, no u
brojkama još uvijek tek 42 % pretpandemijskih.

Najveći pad posjetitelja bilježe zagrebački muzeji koji su zbog
potresa morali zatvoriti svoje kuće, a pandemija im je otela i one
posjetitelje koje su sabirali kroz brojne manifestacije. Muzej Mimara,
Hrvatski prirodoslovni muzej, Strossmayerova galerija starih majstora
HAZU i Hrvatski školski muzej potpuno zatvoreni nisu imali posjetitelja
dok su Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej u Zagrebu, također
zatvoreni zbog posljedica potresa, izvan matičnih kuća sabrali tisuću do
tisuću i pol posjetitelja. Muzej za umjetnost i obrt još se tijekom
2021. mogao koristiti dijelom izložbenih prostora u prizemlju i svojim
otvorenim dvorištima pa je ostvario 15 182 posjetitelja ili 19 %
pretpandemijske posjećenosti, a tradicionalno najposjećenija Galerija
Klovićevi dvori ostvarila je tek 16 % broja posjetitelja koje je
imala 2019., pavši s 353 262 na 58 056 usprkos velikom broju izložbi
koje su otvarali.

Iako se u ukupnom rezultatu broj posjetitelja digao na 48 % iz 2019.,
kada je riječ o posjetu učenika u 2021. godini muzeje je posjetilo 115
347 osnovnoškolaca što čini tek 21 % od pretpandemijskih 540 973.
Ilustrativan je primjer učenicima atraktivan i agilan Muzej vučedolske
kulture koji je prošle godine u kategoriji učenika osnovnih i srednjih
škola zabilježio 8081 posjetitelja, a u godinama prije pandemije znalo
ga je posjetiti i do 90 tisuća učenika.

Jedina kategorija u kojoj je zabilježen rast u 2021. godini u odnosu
na pretpandemijsko vrijeme je broj posjetitelja koji su u muzeje ušli na
obiteljsku ulaznicu. U 2021. bilo ih je 136 212, u 2020. godini 57 749,
a u staronormalnoj 2019. godini 120 726.

Premda se statistike za 2021. tek završavaju, prvi pokazatelji na
osnovu podataka koje su objavili neki od najvećih muzeja svijeta govore
da su, kada je riječ o prijavljenom broju posjetitelja, hrvatski muzeji
još i dobro prošli. Pariški Louvre, najposjećeniji muzej svijeta koji je
pred početak pandemije lomio sve rekorde posjećenosti, 2021. godinu je
završio na razini na kojoj je bio daleke 1986., pao je na 2,8 milijuna
posjetitelja ili manje od 30 % posjećenosti iz pretpandemijskog doba
kada je došao do 10 mlijuna posjetitelja.

Ni drugi francuski muzeji nisu prošli bolje – pad se kreće od 60 do 70 %. Centar Pompidou je s 3,5 milijuna u 2018. prošle godine pao
na 1,5 milijuna, Muzej Orsay se digao za 30 % u odnosu na 2020., ali i
to je bilo samo milijun posjeta u odnosu na pretpandemijskih 3,6
milijuna. Amsterdamski Rijksmuseum spustio se s 2,7 milijuna u 2019.
godini na 675 tisuća u 2020. da bi prošle godine ostvario 625 tisuća
posjetitelja. U državama u kojima su muzeji zbog epidemioloških mjera
bili duže zatvarani rezultati su još porazniji tako da u Londonu muzeji
poput Tate Modern, Victoria & Albert ili Nacionalne galerije imaju
tek 3 do 7 % pretpandemijskih posjetitelja.

Na početku treće pandemijske godine jedino što je sigurno jest da ništa nije sigurno. Usprkos ograničenjima svih vrsta, u slučaju američkih ili britanskih muzeja i velikom gubitku radnih mjesta, svjetski muzeji na početku 2022. uz smišljanje novih online sadržaja i načina da opstanu u zajednici ne odustaju ni od planiranja blockbuster
izložbi, tražeći nove i atraktivne teme kako bi posjetitelje vratili u
muzeje. U Hrvatskoj u kojoj se više od pola muzejske građe čuva u
zagrebačkim muzejima prioritet ove, a i godina koje slijede, bit će kako
posjetiteljima vratiti muzeje.